ZIF-ovi

[panzer]

Na BIGu više od 15 dana stoji kupovni nalog sa većom količinom. To je raritet na berzi. Obično se dogovorno protrguje veća količina koja se pojavi na par minuta dok se odradi transakcija.
Ovdje je neko odlučio da kupuju sve do 3,9 KM. Tu se sad pokazuje da koliko su cijene dirigovane. Da nema tog naloga, cijena bi već bila na 3,5 KM a možda i niže jer bi je šibicari oborili prividnim transakcijama. Ovako ne isplati im se napuniti taj kupovni nalog jer znaju da ne mogu skupiti tu količinu na nižoj cijeni odnosno nema nikog ko bi im prodao na nižim cijenama.

I generalno gledajući cijelu berzu, u pitanju je potpuni "oversold". Juče se neko sa nekoliko dionica obrušio na elektroprivredu da se zatim pokupilo sve što je na 18 KM. Solana je juče isto oborena a danas se ide na kupovinu. I to što se radi, radi se sa minimalnim količinama tako da je činjenica da cijene samo mogu rasti i to će biti obavezni jednosmjerni pokret.

[yugo]

Takođe mi se čini da je "oversold" dostigao vrhunac i da svi priželjkujemo konačni pokret posle godišnjih odmora...

[panzer]

Rade, rade....
http://www.uaifrs.com/iz-medija-euroblic-23-08-2012/

[montypython]

Ovo izgleda da ide u dobrom smjeru. Ali naravno treba tako i u Federaciji. Imam informacije da se nešto radi ali to ide nakako sporo i kilavo. Vec je prosle godine trebalo da se pristupi izmjenama Zakona o inv fondovima a tek sad vidim na nekoj sjednici iz Juna (u stvari to je zadnja objavljena na njihovoj web stranici) da je "Predsjednik obavijestio Komisiju o donošenju rješenja kojim je imenovana radna grupa za izradu inicijative za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o investicijskim fondovima".
Što se tiče ovoga što piše u članku ako sam pravilno razumio naknada će se DUF ovima davati prema tržišnoj vrijednosti dionice ZIFa. Možda bi tu naknadu trebalo i na drugi način ograničiti pa ako treba i u apsolutnom iznosu. Može se lako desiti da ako se odmjeri neka naknada prema sadasnjoj ekstremno niskoj vrijednosti dionica fondova a dionica zatim naraste npr 100 ili 200% (jer joj je narasla vrijednost portfelja a bez ikakve velike zasluge i "dobrog rukovodjenja DUFova) da tako naraste i naknada DUFovima, i opet bude prevelika. Možda treba uvesti i dodatni limit npr da naknada npr ne može biti veća od neke vrijednosti postotka portfolia (kao i dosad) s tim da taj max postotak bude ne 3,5 % kao sad nego npr 0,5 % s tim da ni to ne mogu dobiti ako tržišna vrijednost ZIFa ne raste.
U svakom slučaju dobre vijesti za fondove bar u najavi.

[panzer]

Ne znam.
Ovi kažu da im treba četiri godine za transformaciju fondova a znatno bolje upravljaju procesima nego sarajevski tipusi (odnosno oni sa mjestom prebivališta SA) koji samo znaju prepisivati finansijske propise iz BL.

http://www.capital.ba/realan-period-za- ... ri-godine/

Nemam povjerenja u pozitivan ishod u sektoru fondova tj. transparentan,korektan i prihvatljiv za sve vlasnike dionica fondova, pogotovo zato što se vidi ko su najuticajniji ljudi po tom pitanju, pod uslovom da se svi vlasnici dionica fondova ne uključe u proces odlučivanja.

Jednostavno treba duboki rez iznutra. Hoće li se ko sjetiti da ga povuče?

[UAIFRS]

http://www.uaifrs.com/iz-medija-bn-tele ... 3-09-2012/

[panzer]

Zaboga, recite narodu da se javnost buni:

Radna grupa Vlade RS za izmjenu Zakona o investicionim fondovima provodi konsultacije u vezi najavljenih izmjena zakona, iako stručna javnost već mjesecima upozorava da bi predloženo otvaranje fondova uništilo domaće investicione fondove i nanijelo ogromnu štetu tržištu kapitala i ekonomiji Srpske, tvrde ekonomski eksperti.
Sjednica radne grupe zapravo je uvod u, kako se najavljuje, izmjenu zakona u smislu transformacije investicionih fondova iz zatvorenih u otvorene, koja bi, po jednoglasnom stavu stručne javnosti i uglednih ekonomskih stručnjaka, imalo mnogobrojne posljedice na svih 460.000 malih akcionara u RS, ali i po samu ekonomiju RS.
Ozbiljne skepse u pogledu najavljenih izmjena zakona već su izrazile i ugledne institucije, poput Ekonomskog instituta, Udruženja društava za upravljanje investicionim fondovima i uglednih ekonomskih stručnjaka.

Ekonomski institut upozorava da je prije samog predlaganja zakona najprije trebalo obaviti detaljne analize o posljedicama, koje bi mogle nastupiti zbog otvaranja fondova. Na prvom mjestu, tvrde, treba voditi računa da se izmjenama zakona ne ugrozi tržište kapitala i opstanak samih fondova.

- Mora se voditi računa da se pretjeranim normiranjem i uplitanjem u rad društava i fondova ne izazove kontraefekat i da se kompletna „industrija” ne dovede u teško rješivu situaciju, sa daljim padom vrijednosti portfelja fondova a time i narušavanjem interesa samih akcionara – ističu iz instituta.

Da bi predložene izmjene mogle biti više nego pogubne, ukazuju i u društvima za upravljanje fondovima. Šta više, sigurni su da bi to dovelo do destimulisanja ino investitora za ulaganja na Banjalučkoj berzi, te se pribojavaju mračnih prognoza da bi otvaranje fondova dovelo do brze prodaje akcija iz potrfelja fondova.
Samim tim, došlo bi do daljeg obaranja cijena i obezvrjeđivanja imovine svih 460.000 akcionara.

- Samo primjera radi, prodajom akcija preduzeća iz sastava Elektroprivrede potpuno bi bila oborena njihova tržišna vrijednost! Kad bi se fondovi otvorili, pojavili bi se mešetari, prvenstveno iz FBiH, koji bi veoma jeftino pokupovali akcije i na taj način ušli u vlasničku strukturu preduzeća iz sastava EPRS. Nažalost, stiče se utisak da predlagač uopšte nije razmišljao o toj opasnosti – tvrde oni. Da stvar bude gora, predloženim izmjena zakona potpuno je zanemaren interes 460.000 građana RS, koji su ulagači u fondove, dok, s druge strane, korist od ovakvih izmjena zakona mogu samo vidjeti krupni investitori koji ovdje posluju na „kratke staze”, a u novom zakonskom rješenju prepoznaju šansu za povlačenje sa tržišta.

- Zbog svega toga, ali i niza drugih negativnih posljedica, sigurni smo da ovakav prijedlog ne bi trebao ići u dalju proceduru i da bi umjesto toga trebalo analizirati zakonska rješenja kako bi se poboljšao rad fondova.
Jer, predložena zakonska rješenja idu u pravcu uništenja fondova, od čega će najveću štetu upravo imati cijela armija od 460.000 akcionara – ističu u fondovima.

Da bi promjena zakona u pravcu otvaranja fondova mogla nanijeti ogromne štete sigurni su i neki od najvećih inostranih investitora na našem tržištu. Džordž Taler, jedan od najvećih investitora na Banjalučkoj berzi, upozorava da većina fondova neće preživjeti ako dođe do predloženih izmjena zakona, jer neće imati dovoljno novca za isplatu akcionara. Prema njegovim riječima, promjeni zakona nisu prethodile stručne analize koje bi odgovorile na pitanje kako bi to otvoreni fondovi unaprijedili tržište kapitala.
- Siguran sam da bi provođenje ovakvog zakona smanjilo povjerenje stanih ulagača i njihova buduća ulaganja u RS, pošto su im ulaganja nezaštićena. Ako se obistini taj scenario i dođe do izmjene zakona, oni će napustiti tržište RS, a negativne posljedice će se osjetiti i u vidu gubitka značajnih priliva od taksi, poreza i doprinosa. Umjesto toga, trebalo bi se stvaranju preduslova za dugoročno jačanje tržišta kapitala, prije svega zarad privilačenja ino – investitora - navodi Taler.

Profesor Milan Kovačević, konsultant za strana ulaganja, tvrdi da bi zatvoreni fondovi bili diskriminisani u odnosu na otvorene i podsjeća da ne postoji slučaj u svijetu da su ovakve promjene donijele neki boljitak.

- Odlaskom sa tržišta akcija sadašnjih zatvorenih fondova koji će se likvidirati bez uticaja akcionara i zakidanjem interesa osnivača i ulagača, značajno bi se smanjio broj akcija raspoloživih za trgovanje i izazvala velika šteta tržištu kapitala i samom akcionarstvu. Okoristiće se samo neki akcionari dok će drugi biti ojađeni, a predloženi postupci odvraćaće ulagače od RS. Ministarstvo finansija bi trebalo odustati od takvih izmjena zakona i pažnju usmjeriti na promjene koje bi zaista bile od koristi – navodi Kovačević.

Znači Udruženja društava za upravljanje investicionim fondovima je protiv toga. Oni se ubiše brinući o 460.000 malih dioničara.

[panzer]

Vienna-Life Lebersversicherung Ag, Vienna Insurance Group, povećala je svoj udio u vlasništvu ZIF BIG Investiciona grupa, saopćila je skrbnička Raiffeisen banka.

Nakon transakcije obavljene na sarajevskoj berzi 11. septembra, austrijski osiguravatelj sada kontroliše 1.100.520 redovnih dionica, odnosno 10,32% ukupno emitovanih dionica ZIF BIG Investiciona grupa.

Po najnižim cijenama povećavaju udio. Postoji kupac za sve iako izgleda da je tržište nelikvidno.

[montypython]

Ovo zvuci ohrabrujuce. Super je da jedna tako respektabilna kuca udje toliko u vlasnicku strukturu BIGa. Prvo ne bi da dionica ne vrijedi puno vise nego je sad. Drugo, bice teze djelovati event povezanim licima izmedju ZIFa i DUFa. Trece vrsice pritisak prema boljem poslovanju. Ukratko, stiteci svoje interese stitice i interese malih dionicara.

[UAIFRS]

http://www.uaifrs.com/investicioni-fond ... ke-srpske/