Trla baba lan,
da uzme dnevnicu...
Povezivanje regionalnih berzi je neminovnost da bi se povećala atraktivnost tržišta kapitala i privukli novi investitori - istaknuto je danas u Sarajevu tokom Prve regionalne konferencije o temi “Tržište kapitala u funkciji razvoja”.
Konferenciju je organizirala Sarajevska berza vrijednosnih papira u saradnji s Banjalučkom i Montenegro berzom, kao jedan od bitnih koraka radi daljnje provedbe Sporazuma o saradnji između tri berze, potpisanog u oktobru prošle godine.
- Predhodnih godina smo imali pojedinačne, a od ove godine krećemo sa regionalnim konferencijama u svrhu privlačenja domaćih i stranih investitora. Ovom temom želimo da ukažemo na neiskorištenost tržišta kapitala i njegovih potencijala u sveukupnom finansijskom sistemu – izjavio je direktor Sarajevske berze Tarik Kurbegović.
Sarajevo je jučer bilo domaćin Izvršnog komiteta i Izvršnog odbora Federacije euro-azijskih berzi (FEAS), tako da su predstavnici iz gotovo 20 zemalja odlučili da ostanu i na današnjoj konferenciji koja je bila prilika da im se prezentiraju tržišta kapitala u Sarajevu, Banjoj Luci i Podgorici.
Direktor Banjalučke berze Milan Božić je kazao da smatra da će zajednički rad u narednom periodu dovesti do postepenog unapređenja tržišta kapitala u regionu.
- Mislim da ćemo svi zajedno u budućnosti postepeno unapređivati tržište kapitala i da ćemo sa nekih servisa, koji su bili oslonjeni prvenstveno na privatizaciju, preći na servise koji obezbjeđuju stabilan izvor finansiranja za razvojne projekte - naglasio je Božić.
Direktor Montenegro berze Gojko Maksimović kazao je da se nada da će tržište kapitala u narednom periodu dobiti veću ulogu u cjelokupnom ekonomskom sistemu.
- Svjesni smo da veličina, likvidnost i atraktivnost tržišta utiču na odluku kompanija da pristupe tržištu kapitala i, s tim u vezi, nadamo se da će stvaranje većeg tržišta, odnosno regionalno povezivanje, dovesti do razvoja tržišta kapitala i cjelokupnog ekonomskog razvoja u regiji - istakao je Maksimović.
Turhan: Jedini put je integracija
Generalni direktor Istanbulske berze Ibrahim Turhan je kazao da se berze i tržišta kapitala suočavaju sa brojim izazovima i na globalnom tržištu u prošloj godini zabilježen je pad prometa od skoro 20 posto na 53 triliona američkih dolara, a bilježi se i pad broja registrovanih kompanija.
Širom svijeta regulatori na tržištu kapitala poduzimaju ozbiljne mjere, ali je bitno da sve regulatorne promjene, kako je napomenuo, uzmu u obzir specifičnosti ekonomija.
- Postoji problem fragmentiransoti tržišta. Ukoliko se fragmentiramo, možemo biti sigurni da ćemo umrijeti. Jedini put je integracija. zajedno ćemo bit jači, erfikasniji. pritom, bitno je aktivno učešće vlasti, regulatornih tijela. Ako vlasti i regulatorne agencije ne podrže oblike zajendičkog djelovanja, neće biti moguće obezbijediti rezultate kakve želimo, kazao je Turhan.
Posebno je apostrofirao bitnost saradnje u regiji Balkana.
- Ove ekonomije mogu bolje djelovati, postoji potreba za saradnjom. Mala i srednja preduzeća imat će problema sa finansiranjem svojih aktivnosti, jer banke imaju problama a i troškovi finansiranja neće ostati na ovom nivou, tako da treba izvući koristi iz ovoga što imamo na raspolaganju, istakao je Turhan.
On je naglasio da je Istanbulska berza spremna da učini sve da saradnja u regionu bude unaprijeđena i da tržišta kapitala u SEE uspješno djeluju.
- Ostaćemo predani ovim ciljevima, rekao je na kraju Turhan.
Guverner Centralne banke Kemal Kozarić predstavio je makrokonomske pokazatelje BiH i ukazao na neke potencijale BiH, kao što su proizvodnja hrane, drvna industrija i turizam, kao i mogućnsoti na polju infrastrukture.
Kao neiskorišteni potencijal naveo je tržište kapitala, u koje treba vjerovati, ali je potrebno da se i kompanije više otvore i bude transparentnije.
Kozarić je potencirao provođenje privatizacije putem berzi kao najtransparentniji oblik pretvorbe vlasništva.
I on je podržao regionalno povezivanje naglasivši da samo Istanbulska berza "ima dnevni promet koliko sve berze u regionu godišnje".
Baltaći: Nema čarobnog štapića
Mustafa Baltaći, generalni sekretar Federacije euro-azijskih berzi, podsjetio je da su berze u regionu do 2007. godine imale visdok rast, ali ono što se poslije desilo bilo je destruktivno.
- Nismo zadovoljni tržištem kapitala, nemate likvidnost, ne možete privući investitore sa pravim cijenama i onda imate problem njihovog privlačenja. To je začarani krug, kazao je Baltaci.
Naglasio je da nema čarobnog štapića za rješenje problema, ali je dodao da je potencijal u povezivanju.
- Tržišta su pojedinačno mala. Ako kreirate platformu kojoj svi mogu lako pristupiti, onda iamte šansu, rekao je Baltaci i dodao kako preduslovi za to postoje u sličnosti jezika, sličnoj infrastrukturi, korištenju iste tehnologije, sličnosti regulatornih okvira, a institucije se pojedničano dobro poznaju.
Kazao je da saradnja berzi u regionu neće biti prvi takav pristup jer sličnu saradnju ostvaruju berze Omana, UAE, Bahreina i Katara.
- To su berze srednje veličine, ali ako ne daju dovoljno globalnim investitorima, onda će imati svoje granice, istakao je Baltaći.
Hoće li biti navale na fondove u RS?
Zanimljiva diskusija vodila se o novom rješenju u Zakon o investicionim fondovima u RS, prema kojem bi svi sadašnji investicioni fondovi u roku od četiri godine trebalo da se transformišu u otvorene.
Matej Živković, član Komisije za vrijednosne papire FBiH, kazao je da će ovo rješenje dovesti do navale investitora na fondova i masovnog otkupa akcija, pri čemu će cijena dionica pasti na nivo cijene nekadašnjih certifikata.
Predstavnica crnogorskog Ministarstva finansija Aleksandra Popović, kao i akteri sa crnogorskog tržišta kapitala prezentovali su iskustva ovakve transformacije u ovoj zemlji koja su se pokazali pozitivnim.
Naime, od šest ZIF-ova u Crnoj Gori, četiri su se transformisala u otvorene fondove, jedan je otišao u likvidaciju, dok je drugi preregistrovan u akcionarsko društvo koje posluje sa nekretninama.
Ne samo da nije došlo do odliva sredstava i pada cijena, nego su cijene kod otkupa dioncia bile čak i veće.
Matej Živković je na ovo rekao da je crnogorsko iskustvo pozitivno, ali i da postoji primjer jedne zemlje, ne navodeći koje, u kojoj su isključivo formirani otvoreni fondovi i tržište je "ispražnjeno" za šest mjeseci.
- Dajte da prođe dovoljno vremena, pa ćemo vidjeti šta će se dogoditi, kazao je Živkovć.
Predstavnici entitetskih ministarstava finansija i Ministarstva finansija Crne Gore predstavili su makroekonomsku situaciju u BiH i Crnoj Gori, a nakon toga su predstavljena tržišta kapitala u Sarajevu, Banjoj Luci i Podgorici, sa svojim najatraktivnijim instrumentima ulaganja.
Drugi dio konferencije bio je posvećen infrastrukturnim obveznicama, narodnim obveznicama, te ulozi države u afirmaciji tržišta kapitala, kao i aktiviranju lokalnih tržišta kapitala u funkciji razvoja ekonomija.
Također, bilo je govora i o mogućnosti finansiranja dijelova koridora 5-C putem emisije vrijednosnih papira o čemu je govorio Branko Kecman iz banjalučkog Advantis Brokera, te su predstavljene najatraktivinije mogućnosti ulaganja koje su korisne za investitore, državu i za građane.
Kako rekoh, dođu rekreativno, ispričaju ono što je na njihovoj berzi realnost a ovdje iako su vlasnici neće da se miješaju u svoj posao.
Kakvo finansiranje preduzeća preko berze kada su direktori i članovi i predsjednici NO manipulanti (da ne kažem koju krupniju riječ). Nije niko lud da pokuša prikupiti kapital preko berze ili da iz doo pređe u dd sa ovakvim tipovima koji "regulišu tržište".
A poređenj naših lokalnih berzi sa berzama Katara, Bahreina, Emirata i Omana je vrhunac nepoznavanja situacije.