Elektroprivreda BIH

[proleter]

Pročitao sam ovu glupost još prvi dan nakon "otvaranja" radova, ali nisam htio da reagujem prije panzera.
I ako bi počela sa radom punim kapacitetom 2015. godine ( ), to bi bilo jedva 7 % instalisane snage svih elektrana u BiH, pa nije jasno kako je neko došao do cifre od 25 % ukupne proizvodnje.
Jer, nije rečeno 25 % iz TE, nego ukupne proizvodnje energije u BiH.
Bitno je da to uđe u uho glasačkog stada. A da bi se malo ublažio efekat Birača i viđene katastrofe i u rafineriji Bosanski Brod.
I još jedna glupost u članku, nije bez sumpora ali jeste nizak sadržaj, radi se o lignitu sa o.2-o,4 % sumpora. Obzirom da se radi o niskokaloričnom uglju, trošiće se veće količine.
Volio bih da mi neko obasni kako će termoelektrana na niskokalorični lignit snage 315 MW proizvoditi 25 % el. energije.
A što se tiče konkurencije, znači li to da i EP RS dobiva konkurenta, jer ovo finansira EFT grupa i Kinezi, Vlada RS dobiva samo koncesije?

[montypython]

http://indikator.ba/ekonomija/36619-tar ... vrede-ferk

Šta sad ovo znači? Je li ovo uvod u deregulaciju od strane FERKa tj otvaranje tržišta?

[proleter]

Kao što se i očekivalo, ZIF Naprijed nije više u top 10 u JPEM, u stvari izgleda da je potpuno izašao.
Šta je sljedeće?

[proleter]

Izgleda da je Raifeissen skrbnički sve uzeo.
Nego, baš me zanima šta Selimovići rade sa ovim novcem od rasprodaje portofolia, kako ih prebacuju svojim firmama ili šta već...
Ali to neka razmišljaju vlasnici dionica fonda.

[7pegaz]

Naziv vlasnika Adresa vlasnika Procenti Tip računa
FEDER.MINIS.ENER.,RUD., I IND. ("drž.vl") MOSTAR, BIH 90.0110 VLASNIČKI
ZIF "BIG-Investiciona grupa" d.d. Sarajevo Sarajevo, BIH 1.8815 VLASNIČKI
ZIF "PROF-PLUS" d.d. Sarajevo Sarajevo, BIH 1.3728 VLASNIČKI
ZIF CROBIH FOND d.d. Mostar MOSTAR, BIH 1.3313 VLASNIČKI
ZIF HERBOS FOND d.d. Mostar MOSTAR, BIH 0.8300 VLASNIČKI
Raiffeisen BANK d.d. Bosna i Hercegovina Sarajevo, BIH 0.6003 SKRBNIČKI
ZIF "FORTUNA FOND" d.d. CAZIN, BIH 0.4511 VLASNIČKI
ZIF "NAPRIJED" d.d. Sarajevo Sarajevo, BIH 0.4370 VLASNIČKI
ŠARAC PAVO TOMISLAVGRAD, BIH 0.1561 VLASNIČKI
UniCredit Bank d.d. Mostar MOSTAR, BIH 0.1057 SKRBNIČKI

Onoga tko je danas prodao ovu količinu treba za jaja objesit ali znat ćemo za T + 3 dana tko je prodavao a još zanimljivije tko je kupovao.

Ako je neki skrbnički kupio, netko je stavio pinku u džep za današnju prodaju!

Kako sam i pretpostavio! Jad i bijeda ZIP-ova se nastavlja!

Ali ovo nije ni loše ako se gleda s druge strane. HZHB će imati strašan rast dok netko na skrbnički račun (vjeriojatno je nekoga iz BiH) parkira milijun i pol.

Nego, šta mislite koliko je ispod stola uzeo prodavač ove transakcije po jednoj dionici. Po meni, brat bratu, 3-4 KM!?

[panzer]

.
A što se tiče konkurencije, znači li to da i EP RS dobiva konkurenta, jer ovo finansira EFT grupa i Kinezi, Vlada RS dobiva samo koncesije?

Koliko se vidi, entitetska vlast znatno više forsira EFT sa TE Stanari i HE Ulog na Neretvi, nego javno preduzeće ERS pa je logično da će i ERS dobiti konkurenciju a ne bi me začudilo da EFT počne kupovati jednu po jednu elektrodistribuciju u holdingu ERS.

Jedan članak:
: 22.05.2013. - 12:45:18



ANALIZA - Val poskupljenja nakon ulaska u Europsku uniju neće zaobići ni energetsko tržište. Struja je zadnji put poskupila prije godinu dana i to za 20% što se pravdalo potrebom za ulaganjima HEP-a u proizvodne kapacitete, kao i uvozom struje zbog loše hidrološke godine.


Isto očekuju i hrvatski građani čiji je strah opravdan uzimajući u obzir da je u 27 zemalja članica EU cijena električne energije u prosjeku porasla više od šest posto samo u posljednje tri godine.
Iako su oprezni s prognozama, stručnjaci se ipak slažu kako dugoročno možemo očekivati samo rast cijena energije.

- Cijena električne energije porast će iz dva razloga: globalna potražnja za energijom će sigurno rasti što će uzrokovati globalni porast cijene te će se trebati pojačati investicije u energetski sektor- rekao je Tomislav Čorak, hrvatski principal globalne konzultantske kuće A.T. Kearney.

Čorak vidi više razloga za takve prognoze. Od sve većih globalnih potreba za električnom energijom, preko pada proizvodnje fosilnih energenata do povećanja udjela energije iz obnovljivih izvora čija je jedinična cijena viša.

-Naime Hrvatska danas ima manjak proizvedene električne energije u odnosu na potražnju. To znači da će Hrvatska ili morati nastaviti s uvozom električne energije ili će morati modernizirati proizvodne kapacitete. Ako će nastaviti s uvozom struje, ovisit će o cijenama na otvorenom tržištu za koje je veća vjerojatnost da će u budućnosti rasti nego padati. Ako investira u nove proizvodne kapacitete morat će stvoriti novi investicijski potencijal, a to je moguće kroz podizanje cijene električne energije – kao što su napravile i druge EU zemlje iz okruženja. Međutim investicije u nove tehnologije, omogućit će racionalniju potrošnju električne energije (npr. trend digitalizacije elektro-energetskih mreža) što znači da će usprkos porastu jedinične cijene električne energije, ukupna potrošnja biti kontrolirana- pojašnjava Čorak.

Uslijed krize, sve više građana već sada ima ozbiljne probleme s računima za struju. Primjerice, u ovoj godini do 13. svibnja 2013. bilo 1197 obustava isporuke električne energije samo na području Elektrodalmacije Split. Elektra u Šibeniku isključila je 463 potrošača, Zadar 350, a Dubrovnik 230.

Slična poskupljenja struje nakon ulaska u EU prošle su i države iz bližeg susjedstva poput Slovenije, Slovačke, ali i Češke čija je cijena struje od ulaska u EU 2004. do danas porasla za duplo. Više je razloga poskupljenja, od globalnog rasta cijena nafte i plina pa sve do spore liberalizacije tržišta i povlaštenosti nacionalnih energetskih monopolista zbog čega Europska unija nije uspjela stvoriti jedinstveno unutarnje tržište.

-Navedena tržišta imaju različita iskustva. Jedino je Češka, kao tranzicijsko tržište, uspjela transformirati svoju nacionalnu elektroprivredu u značajnog međunarodnog igrača. Naime ČEZ je započeo program restrukturiranja prije desetak godina i osim optimizacije poslovanja na vlastitom tržištu, uspio se proširiti na različita tržišta Istočne Europe kao što su Slovačka, Mađarska, Bugarska itd. Naravno da je preduvjet restrukturiranja bila liberalizacija cijena na tržištu. Slovenija je relativno zatvoreno tržište jer je formalno liberalizirana, no prava liberalizacija tek predstoji. Mađarska i Poljska imaju liberalizirana tržišta, što je omogućilo ulazak stranih igrača koji su povećali ponudu električne energije, a postepeno je rasla i cijena električne energije. Možemo zaključiti da cijena električne energije raste, ali ukupna potrošnja bi se mogla kontrolirati zahvaljujući rastu tehnoloških mogućnosti kontrole- zaključuje Tomislav Čorak.

Rješenje za jeftinije račune struje može se tražiti u mogućoj pojavi novih opskrbljivača električnom energijom, no oni trenutno nisu dovoljno stimulirani pa HEP i dalje uspješno drži monopol. Hrvatska je kao i svaka druga članica Europske unije dužna prilagoditi svoje zakonodavstvo s europskim pa tako i omogućiti otvaranje tržišta električnom energijom. To je formalno i učinjeno 2008. godine, no realno hrvatski monopolist HEP još uvijek nema konkurenciju. Zbog trenutnih pravnih propisa, cijena električne energije ostat će ista dok se ne donesu novi tarifni sustavi. Novi propisi još uvijek nisu doneseni suprotno Direktivama EU, koje između ostalog nalažu donošenje zakona za zaštitu siromašnih potrošača. Provedbeni propis trebao je biti donesen najkasnije do 8. svibnja 2013., ali do danas nije donesen.

Danas, uz HEP, postoji još 14 opskrbljivača, no aktivno ih je samo četiri koji svi zajedno čine 1.8% u odnosu na HEP, ponajviše zbog toga što još uvijek ne posluju s kućanstvima već samo s poslovnim subjektima. Kako bi razbila monopol nacionalnih tvrtki, EU je donijela Treći energetski paket, no HEP i dalje odugovlači s procesom razdvajanja prijenosa od proizvodnje električne energije. Zbog toga Hrvatskoj prijete milijunske kazne koje bi se opet prelomile preko leđa građana.

[panzer]

Ovo ne razumijem:

Od 1. januara 2015. godine svaki građanin u BiH će moći birati firmu od koje će kupovati električnu energiju, potvrdila je Sanela Pokrajčić, predsjednica FERK-a.
Ona ističe kako je BiH potpisala ugovor o energetskoj zajednici koji je stupio na snagu 2007. godine te da isti mora poštovati.
“BiH se, potpisavši ovaj ugovor, obvezala da će poštovati direktive koje se njime nalažu, te da će kupci moći birati svog opskrbljivača”, ističe Pokrajčić. Građani će moći birati između svakog opskrbljivača koji bude radio na teritoriju BiH. Iz ovog se da iščitati da svatko tko registrira tvrtku na prostoru BiH može kupiti ili proizvoditi struju, te je prodavati građanima, odnosno da više na prostoru Federacije Bosne i Hercegovine monopol neće imati samo dvije elektroprivrede. Uz to što potencijalni prodavač električne energije mora registrirati tvrtku na području BiH, da bi se bavio ovom djelatnošću mora pribaviti sve potrebne dozvole.
“Da bi se ovaj model počeo provoditi treba se ukinuti unakrsno subvencioniranje koje još uvijek postoji među kategorijama kupaca”, istaknula je Pokrajčić. Inače pripreme za provedbu potpisanog ugovora o energetskoj zajednici, koji se odnosi na otvaranje tržišta, FERK je počeo provoditi ovih dana. Naime, na posljednjoj sjednici FERK-a donesene su odluke o provedbi tarifnih postupaka za JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo i JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne d.d. Mostar, i to: tarifni postupak radi utvrđivanja potrebnog prihoda djelatnosti proizvodnje električne energije za nekvalificirane (tarifne) kupce, tarifni postupak radi utvrđivanja potrebnog prihoda djelatnosti distribucije električne energije i tarifni postupak radi utvrđivanja potrebnog prihoda djelatnosti opskrbe električnom energijom za nekvalificirane (tarifne) kupce.
Ovim odlukama započeli su postupci formalnih rasprava u tarifnim postupcima i postupak formalne rasprave o tarifnim stavovima za korisnike distributivnog sustava i o tarifnim stavovima za nekvalificirane (tarifne) kupce oba elektroprivredna poduzeća u Federaciji BiH. Rok za podnošenje potrebnih dokumenata od javnih poduzeća je 21.6.2013. godine. Utvrđivanje tarifnog postupka trajat će od 6 do 9 mjeseci, te će se u tom periodu utvrđivati svi troškovi obavljanja djelatnosti: proizvodnja, distribucija i opskrba el . energijom. “Kao rezultat odobrenih opravdanih troškova slijede tarife, odnosno cijene električne energije po završetku tarifnog postupka. Međutim još uvijek je prerano reći hoće li električna energija biti jeftinija ili skuplja, ili ista”, ističe Pokrajčić, piše Večernji list.
Prijelazno razdoblje

Inače, FERK tarifne postupke pokreće na vlastitu inicijativu, prije svega polazeći od činjenice kako je pravilnikom o opskrbi kvalificiranih kupaca propisano da prijelazno razdoblje otvaranja tržišta traje do 1. siječnja 2015. godine. Tijekom prijelaznog razdoblja prestaju važiti tarifni stavovi za nekvalificirane (tarifne) kupce, (za kupce na 110 kV naponu i višem i kupce na 35 kV naponu su već prestali važiti tarifni stavovi, a kupcima na 10 kV naponu tarifni stavovi prestaju važiti od 1. siječnja 2014. godine).

FERK kontroliše sve troškove elektroprivreda i onda daje odobrenje za prodajnu cijenu što mi govori da elektroprivrede imaju ograničenu maržu. Kako misle kontrolisati troškove firmi koje će biti samo trgovci a nabavljati negdje iz vana. Kako te firme misle "pravdati troškove"? Mogu li elektroprivrede same određivati cijenu prenosa električne energije od tih trgovaca do krajnjeg potrošača?

Jel ovo znači da će svi koji su sada korisnici JPEMR preći na JPESR jer su oni jeftniji? Ili da svi korisnici na području ove dvije elektroprivrede zatraže da ih snabdijeva ERS?
Kako će onda FERK "davati odobrenja" ERS ako to nije njegova nadležnost ( bar mislim da nije)?

[HANS]

EP HZHB: Dobit za četiri mjeseca 75 miliona KM!

Petak, 24 Svibanj 2013 13:09
Indikator.ba
U proizvodnji električne energije već je krajem mjeseca aprila ispunjen godišnji plan za 2013. godinu, a ostvarena je financijska dobit u navedenom razdoblju cca 75 miliona KM, priopćeno je iz JP Elektroprivreda HZHB dd Mostar.
Osim toga, i Opskrba električnom energijom kao jedna od organizacijskih jedinica JP Elektroprivreda HZHB d.d. Mostar, kontinuirano iz godine u godinu uspješno ostvaruje svoje poslovne ciljeve, nastojeći pružati svim svojim kupcima što kvalitetniju i pouzdaniju uslugu opskrbe električnom energijom.
"Uspoređujući isto razdoblje prošle godine, postotak naplate u 2013. godini znatno je veći na cijelom području koje opskrbljuje ovo poduzeće. Ovakav uspjeh rezultat je jasno postavljene strategije, koja se učinkovito provodi kroz maksimalno zalaganje, koordiniran rad i međusobnu suradnju svih uposlenika, kako na poslovima naplate električne energije, tako i na ostvarivanju ostalih poslovnih ciljeva", stoji u priopćenju JP Elektroprivrede HZHB dd Mostar.
a EPBIH znali se njena dobit,ili je obavijeno tajnom...

[proleter]

Eto znamo rezultate JP EP HZHB za april a još ne znamo kvartalne za Elektroprivredu BiH Sarajevo

[proleter]

Evo još perveznije, objavljuju se i rezultati za 17 dana u maju a o rezultatima hidrelektrana na Neretvi ni slova, kao da im je zabranjeno da govore ?!

VIŠEGRAD, Direktor preduzeća „HE na Drini“ Mile Lakić rekao je danas da je Hidroelektrana „Višegrad“ za 17 dana ispunila mjesečni plan proizvodnje za maj, što je veliki uspjeh ovog hidroenergetskog objekata.

„Još je značajnije da su tri turbine hidroelektrane za četiri mjeseca i 17 dana proizvele električene energije koliko za cijelu 2011. godinu“, rekao je Lakić.

On je pojasnio da je ovaj hidronergetski objekat, instalisane snage 315 megavata, prije dvije godine za 12 mjeseci proizveo 717 gigavat sati električne energije.

Lakić je rekao da je višegradska hidrocentrala sa današnjim danom ostvarila proizvodnju od 735 gigavata struje.

„Godišnji plan od 909 gigavata proizvedene električne energije biće sigurno ispunjen i premašen, pa je neminovno da dođe i do rebalansiranja proizvodnje“, istakao je Lakić.

On smatra da će cijela godina biti uspješna, jer je i dalje hidrologija veoma povoljna, kao i pogonska spremnost objekata, a tome pogoduje i puna akumulacija hidroelektrane na rijeci Pivi u Crnoj Gori.

„Dobre prizvodne rezultate sigurno će pratiti i dobri finansijski efekti“, rekao je Lakić. Srna