Fabrika duhana Sarajevo

[montypython]

Posrijedi je manje vise ista metoda, gdje god firmom ne upravlja vlasnik nego drzava ili stranka. Direktor kupi (ili mu se naredi) nesto po precjenjenoj vrijednosti. Npr kioske vrijedne 2 miliona za 10 miliona, ili npr duhan, ili se plati nekakvim Brštanicama nešto preskupo ili se plati kamionima za prevoz lijekova po duploj cijeni ili…). Onda privatna firma koja je prodala robu ili uslugu vrati ispod stola dio para ali sada lično (direktoru, stranci…) a ne firmi. Direktor je tako oštetio firmu za npr nekoliko miliona (ali ionako nije njegova) ali je zato lično dobio npr milion a stranka koja ga „drži“ npr pet. .
Varijacija na temu je npr kupovina zgrade OKIja po vjerovatno dvostruko višoj cijeni od stvarne. A može i npr da se plati usluga reklame i marketinga za nepostojeću i li višestruko manje vrijednu uslugu nego što je plaćeno.
Ni prodavci (uglavnom) nisu slučajno izabrani. Odabere se fizičko lice da bude „vlasnik“ neke imovine ili firme (po mogućnosti poslušno) a u stvari je vjerovatno politička stranka. Prodavcu se nalozi da proda, a kupcu „svom“ direktoru, da kupi, po nerealnoj cijeni.
Evo kladim se da je 90 % „uspješnih“ građevinskih poduzetnika u nas nisu u stvari ni pravi vlasnici a ni poduzetnicki genijalci nego slucajno odabrani anonimci koje su stranke odabrale da glume za njih fizička lica koja su „vlasnici“. Poslove će obezbijediti naravno državna firma kojoj je na čelu „njihov“ direktor“ i nadzorni odbor. Tako je jedna te ista politička stranka istovremeno i kupac/investitor i prodavac robe ili usluge.
Faktički može se raditi šta se hoće. Možeš kupiti neku ruševnu baraku za 50 hiljada (ili uzeti kantu đubreta iz kontejnera) a onda nazvati direktora državne firme da ti je kupi za milion KM. I svima dobro osim ah da, državi odnosno poreznim obveznicama.
Ne nisu oni mudraci, sve je ovo već viđeno u Hrvatskoj i drugdje sam što je tamo Sanader u zatvoru a ovi naši nisu.
Što je najgore ovo je sve poznato, čitamo o tome u novinama i niko prstom da mrdne.
Pravi se spektakl sa SIPOM i operacijom Lutka a ove gore o kojima govorim se pušta na miru iako je količina opljačkanog novce višestruko veća. A kako i hoće kad su "svoji" svugdje a ako i nisu ima kontraudar. Počnete li vi nas čačkati za Reket i Nikšićev stan mi ćemo vas za OKI i FDS itd.
Tužna je istina da sve političke stranke u nas postoje samo zbog učešća u gore navedenoj pljački, raspodjeli mjesta u nadzornim odborima, drpavanjima paušala i dnevnica i sl.
Kad bi se državne firme privatizirale i nestalo materijala za pljačku, u roku od godine bi nestalo političkih stranaka.

[Investitor]

Ljudi, zna li iko šta se ovo dešava sa FDS, cijena iz dana u dan vrtoglavo raste. Slušam sinoć nekog direktora u FDS na dnevniku kako kuka da će država uvođenjem dodatnih akciza uništiti duhansku industriju. Od nove godine (1.1.2013) najeftinije cigatre će biti 5,5 KM, te kako on kaže da je već dosad smanjen broj pušaća između 10-15%. E sad mi nije jasna logika da cijena ovako raste, ovo neko sigurno diže cijenu vještački da bi izašao. Šta vi mislite?

[panzer]

Više je pitanje ko je vještački spuštao do 39 KM. Jeste da se oko nje svašta dešava ali i pored svega ima dobre fundamente a i jedna od rijetkih koja svake godine isplaćuje dividendu. Meni je žao što mi nije uspjelo prebaciti se na FDS kada je bila oko 40 KM jer sam znao da će sigurno porasti. Sada je na 50 % od toga pa se pokret cijene može malo kolebati.

[one]

ima dosta sada novca od prodaje bosnalijeka i sigurno ce se fds i druge dionice kupovati do neke fer vrijednosti, aonda cekati na dalje odluke vlade o prodaji.mozda nesto slicno krene kao i kod bosnalijeka.

[panzer]

Već je blizu 70 KM. Zanimljivo je kako to sada izgleda velika cifra a još prošle godine se to smatralo najnižom cijenom. Manipulacijom tržišta se mogu ostvariti dobri rezultati. Ranije je na ovom nivou bilo teško skupiti veći količinu a sada se smatra dobrom prodajom.

[brzi]

iskreno rečeno nije mi ni padalo na pamet da kupujem dionice FDS-a zbog globalno negativnog trenda u svijetu a i kod nas. Očito da se kod nas malo toga može predvidjeti. Kada sam 2009 kupovao Bosnalijek po prosječnoj cijeni od 11,80 bio sam uvjeren da nikad više neće sići ispod te "moje" cijene. Sad kada je bio na 8,00 KM znao sam da treba kupiti ali nije bilo love.
Pitanje je šta će sljedeće doživjeti opravdani ili neopravdani rast ili pad. Čini mi se da trenutno samo Elektroprivreda ima potencijal da u kratkom roku prebaci trenutnu cijenu za 50 do 100%.
Strpljen, spašen,.... čekat ćemo da i naši igrači opet zaigraju.

[Damirko]

Od 01.01.2013., cigarete će poskupjeti minimalno 0,35KM. Najniža cijena od 5KM je tek od 01.01.2014., ali i to je blizu. Matematika je jasna.
Broj pušača padne za 20%, cijena ide gore 100%. Uvozne cigarete su osim akcizama dodatno opterećena carinama, a FDS još uvijek drži stabilan tržišni udio.
Kao što reče panzer, cijena od 40KM po dionici je preniska za firmu koja posluje pozitivno i dijeli dividendu. Ne zaboravite da je knjižna vrijednost FDS (poznata još kao stečajna) 100KM. Dakle, tržišna je trenutno 0,7 knjižne. Kod Bosnalijeka je tržišna već veća od knjižne...

[graditelj]

Meni kao i kolegi iznad nije padalo napamet da kupujem FDS, pa sam se onda predomislio i čekao je ponovo da padne ispod 40, al bi ćorak. Ova dionica, po mom mišljenju, nemože se smatrati ulaganjem već isključivo špekulacijom.
Ne mislim da nominalna vrijednost (ili tržna kako je Damirko naziva) ima ikakve veze sa trenutnom tržišnom vrijednosti dionice, niti to ima ikakvog smisla upoređivati sa Bosnalijekom.
Uopšte, trendovi u duhanskoj industriji nisu nimalo pozitivni, niti ta industrija ima neku sjajnu perspektivu alli činjenica je da su sve industrije vezane za poroke historijski uvijek imale iznad prosječni prinos.

Mislim da se FDS uopšte nije snašao u formiranju novih cjena zbog novih akciza, i da su izgubili dosta velik dio kolača prvenstveno zbog Philip Morris-a i povećanog interesovanja za našu državu. (cijena Marlbora je 3,50KM, a Aure 3,30KM) Vidjećemo kako će cijene formirati nakon nove gorine al ako se ne prilagode teško da će ovako ići dalje.

[Mentalist]

Danas je očito neko dobro zagrabio dionice po ask-u, ja sam si dao malo truda pa sam saznao da uzima uglavnom Raiffaisen skrbnički račun.
Od 1.7.2012. od ukupne količine dionice koje su prometovane 0.75% je kupio Raiffaisen, a ukupna kolicina trgovanih je bila 0.95% u navedenom razdoblju (od 1.7. - do danas).
Izgleda da se nešto ipak događa ozbiljno sa Fabrikom duhana, ako nista jos uvijek su parametri fundamenta dosta podcijenjeni na ovoj razini, a sa ulaskom u EU Tvornica Rovinj gubi bescarinski izvoz cigareta u BIH, a s obzirom da Rovinj drzi cca 30% trziste duhana u BIH oni se tog kolaca nece lako odreci, a jedna od najjednostavnijih mogucnosti bi im bilo da jednostavno kupe Fabriku duhana i time zadrze i dodatno ojačaju svoj ionako odlican polozaj u odnosu na konkurenciju. S obzirom da je MMF prilikom potpisivanja sadasnjeg ugovora o kreditnom aranzmanu jednim od uvjeta postavio - da se odredjene firme privatiziraju. U prvom redu bi tu isle firme gdje drzava nema strateski znacaj, a ima mali udio - to je medju prvima i Fabrika duhana (u kojoj drzava sudjeluje sa 39%).

[Mentalist]

Iako u TDR-u lobiraju da hrvatske vlasti ulaskom u EU bilateralnim sporazumima sa zemljama CEFTA-e ublaže negativan efekt carina, u Ministarstvu poljoprivrede tvrde da je to nemoguće

Iako je Tvornica duhana Rovinj (TDR) godinama odolijevala napadima multinacionalki, a iz Rovinja su ponosno isticali da je riječ o jedinoj domaćoj proizvodnji cigareta, ulaskom Hrvatske u Europsku uniju uspješnoj rovinjskoj priči mogao bi doći kraj. Barem kad je domaća proizvodnja cigareta u pitanju. TDR, koji posluje u sklopu rovinjske Adris grupe, nakon 1. srpnja 2013. sigurno će nastaviti s proizvodnjom, no pitanje je hoće li to biti u Kanfanaru ili na nekoj lokaciji u BiH ili Srbiji.

TDR već neko vrijeme upozorava da izvoze 60 posto ukupne proizvodnje ponajprije u zemlje Cefte. Kad uđemo u EU, nema više bescarinskog (ili s puno nižim opterećenjima) izvoza u BiH, Srbiju ili Makedoniju. U konkretnom slučaju za TDR je to čak 15 posto poreznog opterećenja za tržište BiH (trenutačno za to tržište nema carina) ili čak 57 posto za Srbiju (za to tržište su carine sad 15 posto). Šuška se da će TDR za lokaciju nove tvornice izabrati BiH, no za tako nešto iz Rovinja se nije mogla dobiti potvrda. Iz Adrisa nam je na konkretna pitanja o tvornici poručeno da ostaju pri onome što je predsjednik Uprave Davor Tomašković u lipnju rekao Poslovnom dnevniku. “Posljedica povećanja carina nakon ulaska u Uniju TDR-u je novi godišnji trošak od deset milijuna eura. Rješenje koje bi pomoglo su bilateralni sporazumi za preferecijalni carinski tretman”, rekao je Tomašković. Prema pojašnjenjima koja smo dobili od Ministarstva poljoprivrede, bilateralni sporazumi su nemoguće rješenje jer jedanput kada uđemo u Uniju, ulazimo i u jedinstven trgovinski režim s trećim zemljama. Za tako nešto se prije ulaska u EU pokušala izboriti Slovenija, ali neuspješno. “Nadležnost za vođenje pregovora i sklapanje sporazuma o preferencijalnim uvjetima trgovine s trećim zemljama je u izravnoj i isključivoj ingerenciji institucija Europske unije. Nijedna članica Unije nema mogućnosti pregovarati bilateralne sporazume o trgovini. Hrvatska, međutim, kao punopravna članica EU može ravnopravno sudjelovati u radu zajedničkih tijela te izraziti svoje prijedloge i zastupati nacionalne interese”, pojasnili su u Ministarstvu poljoprivrede. Vrlo optimistično poručuju i da “očekuju da će nadležne institucije Unije pokrenuti pregovore o izmjenama i dopunama pojedinih sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u koje će se na odgovarajući način ‘prenijeti’ postojeće preferencijalne koncesije koje Hrvatska sada ima sa svojim trgovinskim partnerima”.

Kao primjere navode prethodne krugove proširenja kada su nakon ulaska deset članica Unija i Hrvatska sklopile tzv. Protokol 7 te 2007. kada smo nakon ulaska Rumunjske i Bugarske s EU sklopili Protokol o proširenju. Inače, od lanjskih 2,83 milijarde kuna prihoda Adris grupe čak 1,9 milijardi odnosi se na duhansku proizvodnju koja donosi glavninu profita. Moderno opremljena tvornica TDR-a u Kanfanaru stajala je gotovo milijardu kuna, a otvorena je u svibnju 2007. godine. Upućeni kažu da je riječ i polivalentnoj tvornici koja se bez problema može prenamijeniti u proizvodnju nečega drugog. Gradnja novih pogona u nekoj od zemalja regije logično je rješenje, no ostaje problem više od 1200 radnika koji rade u Adrisovu duhanskom segmentu. I dok se može pretpostaviti da Istragrafika (proizvodnja ambalaže), Adista (distribucija) i Hrvatski duhani mogu normalno nastaviti svoj rad, ostaje problem 800 radnika koji rade u tvornici u Kanfanaru. Budući da se u javnosti već bila digla prašina zbog gašenja proizvodnje u Zagrebu te selidbe u Istru i k tome je na tu varijantu pristao tek mali broj radnika, u slučaju nove tvornice, primjerice u BiH, to je tek nezamisliv scenarij.

Sarajevski poučak

Vlahović: Uredimo odnose u interesu naših država i kompanija
Nova tvornica u BiH poklapa se i s nagradom za najboljeg menadžera srednje i jugoistočne Europe koja je čelnom čovjeku Adris grupe Anti Vlahoviću nedavno dodijeljena u Sarajevu. Adris grupa je proglašena najboljom kompanijom, a na svečanosti su bili vodeći dužnosnici BiH. “Posve je izvjesno da Hrvatska postaje 28. članicom EU i držim osobito važnim naglasiti potrebu da naše države ulože dodatne napore u traženju dobrih i racionalnih gospodarskih odnosa te ih urede u interesu naših država i naših kompanija. Da bismo održali naša gospodarstva i očuvali radna mjesta, morat ćemo podići razinu znanja, konkurentnosti i samopouzdanja. U protivnom, ostat ćemo tek notorne adrese globalnih preuzimača”, rekao je tada Ante Vlahović.