Drvna industrija i šumarstvo BiH su za devet mjeseci ove godine ostvarili izvoz od 778.818.381 KM, što je za četiri odsto više nego u istom periodu prošle godine, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.
U okviru toga, kako ističu u UIO BiH, izvoz proizvoda u skupini drvo i proizvodi od drveta činio je 62,2 odsto, a izvoz namještaja i montažne drvene gradnje 37,7 odsto, što je nešto povoljnije nego prošle godine.
"U okviru skupine izvoza drvo i proizvodi od drveta, izvoz proizvoda šumarstva činio je 14,6 odsto, što je manje za 20 odsto u odnosu na prošlu godinu. U okviru toga najveće je učešće bilo ogrijevnog drveta 78 odsto, a trupaca osam odsto. Proizvodi šumarstva su se najviše izvozili u Italiju, Sloveniju, Austriju, Njemačku i Hrvatsku", saopšteno je iz Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH.
Selma Bašagić iz VTK BiH ističe da je izvoz rezane građe činio čak 30,7 odsto ukupnog izvoza, što je više nego u istom periodu 2014. godine posmatrano u apsolutnom iznosu. Podaci VTK BiH kažu i da je izvoz namještaja činio je 36,5 odsto ukupnog izvoza, što je za 7,9 posto više nego u istom periodu 2014. godine posmatrano u apsolutnom iznosu.
Vijesti iz ekonomije/privrede
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Ovo i da hoće ne mogu uvesti kod nas. Naši nemaju evidenciju ni za fiskalni promet a kamoli za obračun trgovanja dionicama.
Porez na kapitalnu dobit uvodi se 2016.
Autor/izvor: SEEbiz / / Vecernji list
Datum objave: 30.11.2015. - 08:43:35
ZAGREB - Od sljedeće godine uvodi se porez na kapitalnu dobit po stopi od 12 posto, odnosno oporezivanje zarade od trgovanja dionicama, koje, prema mišljenju sudionika na tržištu, nije dobro došlo, ne zato što će se porez morati plaćati, nego zbog tehnike obračuna, koja će, prema najavama sudionika s tržišta, odbiti od ulaganja ionako nevelik broj malih investitora, piše Večernji list.
– Očekujemo da će to porezno opterećenje imati negativan utjecaj na tržište kapitala zbog nepovoljnog načina obračuna, prijave i plaćanja samog poreza za koje smatramo da nije primjereno našem tržištu, a i ekonomski je neefikasno. Osobito će biti obeshrabreni mali investitori koji su značajan generator likvidnosti, a upravo se i na njih računalo kod najavljenih privatizacijskih procesa. Svaka promjena u poreznom smislu utječe na sve aktere tržišta, osobito na strane investitore koji uvijek naglašavaju stabilnost poreznog sustava kao važan čimbenik pri donošenju odluke o tome gdje investirati. Zato Zagrebačka burza izražava priličnu zabrinutost za efekte uvođenja ovog poreza – komentira Ivana Gažić, predsjednica uprave ZSE za Vecernji list.
Dva su ključna problema u tehnici obračuna – taj da će se svaka stvorena dobit morati prijaviti Poreznoj upravi u roku od sedam dana, pa bi male ulagače koji trguju, primjerice, i dva puta mjesečno, takva praksa mogla odbiti, a bilo bi im, kažu, prihvatljivije da se prijave obavljaju kvartalno. Nadalje, netko tko je u jednoj godini ostvario gubitak na trgovanju određenom dionicom, a sljedeće dobitak, tada taj dobitak prijavljuje Poreznoj, ali nema pravo na kraju godine prijaviti gubitak od prošle, jer je to moguće učiniti samo za godinu kada je gubitak, a istodobno i dobitak ostvaren. Oporezivanja neće biti ako je riječ o ulaganju duljem od tri godine.
– Porezna uprava u suradnji s relevantnim sudionicima financijskog tržišta intenzivno radi na izradi prijedloga izmjena i dopuna Pravilnika o porezu na dohodak kojim će se detaljno propisati postupak utvrđivanja, obustave i uplate predmetnog poreza – odgovaraju u Poreznoj upravi.
Na našem tržištu aktivno trguje oko 200 do 250 tisuća malih ulagača. Može se pretpostaviti da će sada novac preseliti u investicijske fondove ili banke.
– Društvo za upravljanje investicijskim fondovima preuzet će obvezu plaćanja poreza i obavještavanja Porezne uprave o obračunatom i naplaćenom porezu na kapitalnu dobit ulagatelja – kaže Silvana Milić, članica uprave PBZ Investa. Ovaj porez uvodi se dijelom zbog pravednosti, nakon što je 2012. uvedeno oporezivanje dividendi i udjela u dobiti te od ove godine kamata na štednju.
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Znaju kvalitetno raditi ali znaju i napraviti loše stvari. Uzimao sam neke stolice i uvijek se sjetim tih iz fabrike kada vidim loše spojeve na stolici.:
Fabrika namještaja Konjuh počela je izradu uzoraka bolničkih kaseta, a od njihove kvalitete zavisit će novi posao koji bi nekadašnjeg živiničkog giganta mogao vratiti na staze stare slave. Proizvodnju uzoraka je naručila jedna njemačka firma, koja je Konjuhu za poslove proizvodnje finalnog proizvoda spremna platiti 36 miliona KM godišnje.
Novi vlasnik pred vratima
- Trenutno radimo uzorke bolničkih kaseta uz krevete. Razlog zbog kojeg radimo samo uzorke jeste taj da se naručilac uvjeri da mi to možemo kvalitetno raditi. To je za nas mačiji kašalj, barem taj tehnološki dio i bez problema ćemo zadovoljiti njihove visoke standarde. Međutim, jedini nam je problem nabavka repromaterijala, za koji nemamo novac, ali se nadamo da će se dolaskom novog strateškog partnera i to riješiti, kazao nam je predsjednik sindikalne organizacije Konjuha Mevludin Trakić.
Novi strateški partner i investitor je Behnam Azad, koji je zainteresovan za kupovinu najmanje 51 posto dionica živiničke fabrike. U živiničkom drvnom gigantu zainteresovani kupac već sutra ima sastanak sa nekoliko brokerskih kuća, preko kojih će otkupiti pomenute dionice, a kako saznajemo, postoji i interes za kupovinu svih preostalih dionica, čime bi novi strateški partner postao i apsolutni vlasnik ove fabrike. Azad se još nije javno oglasio o svojim namjerama, međutim, u stalnom je kontaktu sa predstavnicima radnika i malih dioničara u fabrici, kojima je prenio svoju namjeru o kupovini svih dionica.
- On je zainteresovan da uzme sve dionice, ali postoji tu nekoliko problema, s obzirom na to da su neki vlasnici dionica umrli, te da nema zakonskih nasljednika. Tako je ovaj sutrašnji sastanak ujedno prilika da preko brokerskih kuća vidimo na koji način bi se te dionice mogle otkupiti, kazao je Trakić.
Više od 200 živiničkih radnika već se raduje i prodaji svojih dionica, ali i konačnom pokretanju i stabilizaciji proizvodnje.
- Radnici jedva čekaju da se ovo realizuje. Svi mi imamo neke dionice, otprilike između 100 i 500 dionica. Nije to neki novac, ali nama bi to bila prava premijera. Što je još važnije, konačno bi se znalo ko je vlasnik i smatramo da bismo na taj konačno mogli iskoristiti svoj puni proizvodni kapacitet, dodao je Trakić.
Bez posebnog tretmana
Trenutno je u fabrici angažovano oko 120 radnika, koje će za dvije sedmice zamijeniti drugih 120 kolega, čime bi u toku jednog mjeseca bili angažovani svi zaposleni, te na taj način svi podjednako zaradili plate. Najveći problem Konjuha dosad i jeste bilo previše malih dioničara, njih više od 800, zbog čega nije moglo doći do ozbiljnijeg pristupa proizvodnji i definisanju razvojnih ciljeva. Novi strateški partner se već sastao i sa predstavnicima Vlade TK-a, koja je ponovo obećala pomoć. Premijer Bego Gutić je tada obećao da će Vlada direktno pomoći u vezi sa dugovanjima po osnovu kantonalnih poreza i doprinosa.
Međutim, izostat će pomoć koju je Vlada obećavala od trenutka kada je Konjuh ušao u program finansijske konsolidacije, a koja se odnosila na obezbjeđivanje jeftinije drvne sirovine putem javnog preduzeća Šume TK-a.
- Vlada je donijela odluku da u postupku prodaje drvnih sortimenata iz JP Šume TK-a prednost imaju pravna i fizička lica iz Kantona. Tako će biti i sa Konjuhom. Mi smo na jednom o prethodnih sastanaka Konjuhu dali podršku i u nabavci drvnih sortimenata, ali Konjuh će imati ravnopravan tretman sa drugim firmama, kazao nam je kantonalni ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Abdulah Zukić.
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Da se vidi može li se ta fabrika stvarno prodati nekom ko će je znati profitabilno voditi.
Sedamdesetak radnika tuzlanske Fabrike deterdženata Dita već sljedeće sedmice proizvest će i pakovati prve kutije deterdženta za veš Arix Tenzo i distribuirati ga kroz trgovački lanac Bingo. Baš kako je to bio slučaj i sa proizvodnjom tečnog deterdženta 3DE, proizvodnju Arixa Tenzo finansirao je Senad Džambić, vlasnik Binga, koji je nabavio sirovine za 100 tona ovog deterdženta, koji će se ekskluzivno plasirati kroz lanac ovih trgovina.
Nakon trideset dana neprekidnog rada, sanacija parovoda je pri kraju, a već danas bi se trebala uraditi i prva proba cijelog parovodnog sistema. Pogon za proizvodnju praškastih deterdženata već je testiran i, kako su nam kazali u fabrici, radi perfektno. Prve kutije Arixa bi već u srijedu mogle biti upakovane.
Sirovina
„Vrlo smo blizu pokretanja proizvodnje praškastih deterdženata. Do sutra (danas, op.a) ćemo završiti radove na parovodu, a već sredinom naredne sedmice bismo mogli krenuti sa probnom proizvodnjom. Za nju već imamo sirovine", kazao nam je Dževad Mehmedović, predsjednik Sindikata Dite.
Početkom ove sedmice potisan je i ugovor sa tuzlanskom Termoelektranom o isporuci tehnološke pare za narednu godinu, a tokom ove sedmice je uposleno i novih pet radnika.
„Stečajni upravnik je odobrio prijem pet novih radnika koji su neophodni za cjelokupan proizvodni proces. Primili smo električara, dva elektroničara, koji su 20 godina radili u Diti na tim poslovima i dva tehnologa. Međutim, ovih 75 radnika koliko sad imamo neće moći pokriti i proizvodnju u novom pogonu", dodao je Mehmedović.
Kako bi se postigao puni kapacitet pogona za praškaste deterdžente, u dvije smjene bi trebalo uposliti još najmanje 30 radnika, što je, kako kažu, već u planu. A koliki je kapacitet novog pogona, slikovito nam je objasnio Mehmedović.
„Mi ovih 100 tona za Bingo možemo proizvesti u tri smjene, praktično za jedan dan, a mjesečni kapacitet je oko 2.000 tona. Kada se pogon pokrene i kada krene proizvodnja, trebat će nam sva pomoć koju možemo dobiti, pogotovo pomoć građana. Mi već imamo planiran i izvoz u Srbiju i Albaniju, ali trebaju nam i domaći kupci. S obzirom na to da će Tenzo zagarantovano biti najbolji deterdžent koji se može kupiti u regiji, vjerujemo da će to naši kupci i prepoznati", kazao je Mehmedović.
Prodaja Dite
Stečajni upravnik tuzlanske Fabrike deterdženata Dita Hajrudin Kunalić, na zahtjev Vijeća povjerilaca, raspisao je oglas o prodaji ove fabrike. Procijenjena vrijednost fabrike je oko 19 miliona KM i to je cijena s kojom Vijeće povjerilaca kreće u prodaju.
„Javni oglas još nije objavljen, a trebao bi naredne sedmice. Od trenutka objave zainteresovani će imati 30 dana da dostave svoje ponude, koje ne mogu biti manje od početne cijene", kazao nam je Kunalić.
Da li će se postići željena cijena, teško je procijeniti u ovom slučaju, ali kako nam je kazao Mehmedović, postoje zainteresovani kupci.
„Mi idemo s ovom cijenom, pa ćemo vidjeti. Realno je očekivati da već do 21. decembra, kada je sljedeća sjednica Vijeća povjerilaca, pristignu ponude. Ukoliko ponuda i ne bude, mi idemo dalje sa proizvodnjom na način kako smo dosad radili", kazao je Mehmedović.
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Ekonomija
Zastupljenost domaćih lijekova na bh. tržištu samo 17,9 posto
7.12.2015 07:02 | Indikator.ba/Avaz.ba
U pripremi je nova esencijalna lista lijekova u Federaciji BiH, koja bi, sudeći prema najavama nadležnih u Federalnom ministarstvu zdravstva, trebala biti uskoro usvojena na sjednici Vlade FBiH.
Prema dosadašnjim pokazateljima, novac namijenjen za federalnu esencijalnu listu najviše ide u ruke stranih proizvođača. Nova lista trebala bi biti proširena, a najavljuje se da će time i lijekovi biti jeftiniji za 10 do 20 posto.
Zaštita pacijenata
Domaća farmaceutska industrija na bh. tržištu zastupljena je tek oko 17,9 posto, dok je zastupljenost proizvoda domaćih farmaceutskih kompanija na esencijalnim listama, zavisno od kantona do kantona, u prosjeku oko 25 posto.
Vlada Tuzlanskog kantona nedavno je usvojila novi model izrade esencijalne liste, čime je veću prednost dala domaćim farmaceutskim kompanijama. Time su zadovoljni domaći proizvođači, koji tvrde da je u prošloj godini promet lijekovima u BiH ostvarilo 138 kompanija, od čega samo pet domaćih.
- Učešće stranih proizvođača na tržištu lijekova u BiH je 82,1 posto ili 436.357.934,72 KM, dok je učešće domaćih samo 17,9 posto ili 95.098.713,27 KM. Takav omjer teško se može naći bilo gdje u svijetu, posebno ne u zemljama koje su u našem bliskom okruženju, jer štite svoje proizvođače. Stoga je i nama bitno veće učešće i podrška vlasti. Kvalitet i sigurnost domaćih proizvoda dokazani su i podliježu redovnim kontrolama Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH. Nama je najvažnije zdravlje pacijenata, a ne konkurentnost - navode iz "Bosnalijeka".
Ističu kako se razvojem domaće proizvodnje, širenjem proizvodnih kapaciteta, povećanjem broja radnih mjesta, uplatom poreza i doprinosa omogućava rast proizvodnje domaćih proizvođača lijekova, a samim time i pune domaći fondovi.
- Sredstva od uplaćenih doprinosa za zdravstveno osiguranje naših građana odlijevaju se u druge zemlje, koje imaju mehanizme zaštite svoje domaće proizvodnje, kako kroz zakonsku regulativu tako i kroz neformalne aktivnosti institucija koje su dio zdravstvenog sistema. I naše vlasti pri izradi esencijalne liste moraju voditi računa o tome da domaći proizvođači lijekova u BiH imaju dovoljno resursa, znanja i mogućnosti da pruže zdravstvenu zaštitu u okviru obaveznog zdravstvenog osiguranja u mnogo većem obimu nego što je to dosadašnja praksa bila. Zdravstvena zaštita pacijenata može biti unaprijeđena i mehanizmima zaštite domaćih proizvođača lijekova u FBiH - kaže predsjednik Uprave sarajevske "Farmavite" Sabahudin Žujo.
Upućena inicijativa
Napominje i kako bi većom zastupljenošću domaćih farmaceutskih kompanija na tržištu naša zemlja uštedjela nekoliko miliona maraka.
Direktorica Centra za razvoj poduzetništva Privredne komore Kantona Sarajevo (KS) Mubera Kadrić ističe kako ova institucija već duže inicira veću zastupljenost domaćih farmaceutskih kompanija u sredstvima zavoda zdravstvenog osiguranja.
- Cilj nam je da se u strateškim dokumentima da prioritet razvoju proizvodnih djelatnosti, iz razloga što to generira povećanje privrednih aktivnosti, a prije svega doprinosi rješavanju gorućeg problema u državi, a to je nezaposlenost - kazala je Kadrić.
Ona naglašava kako je i Vladi KS upućena inicijativu da se domaćim farmaceutskim kompanijama da status strateške industrije.
- Ta inicijativa dolazi u pravo vrijeme, jer je trenutno u procesu donošenja federalne liste esencijalnih lijekova, na osnovu koje će kantoni donositi svoje liste. Mi ne tražimo više prava za naše kompanije, već jednostavno želimo da naša farmaceutska industrija bude konkurentna na svom domaćem tržištu - pojasnila je Kadrić.
Tri kompanije u KS
više od 1.000 radnika zaposleno je u tri farmaceutske kompanije u KS
166 miliona KM ostvarenih prihoda u prošloj godini, od čega 80 na stranim tržištima
102 miliona KM razvojnih investicija za 5 godina
73 miliona KM uplaćeno državi po osnovu poreza i doprinosa
više od 1.000 kooperanata
17,9 % zastupljenost domaćih farmaceutskih kompanija na bh. tržištu
25 % zastupljenost domaćih proizvođača na esencijalnim listama u BiH
40 % je u susjednim državama zastupljenost tamošnjih farmaceutskih kompanija
195> 138 kompanija, od čega samo njih 5 domaćih, u 2014. godini ostvarilo promet lijekovima u BiH-
Zastupljenost domaćih lijekova na bh. tržištu samo 17,9 posto
7.12.2015 07:02 | Indikator.ba/Avaz.ba
U pripremi je nova esencijalna lista lijekova u Federaciji BiH, koja bi, sudeći prema najavama nadležnih u Federalnom ministarstvu zdravstva, trebala biti uskoro usvojena na sjednici Vlade FBiH.
Prema dosadašnjim pokazateljima, novac namijenjen za federalnu esencijalnu listu najviše ide u ruke stranih proizvođača. Nova lista trebala bi biti proširena, a najavljuje se da će time i lijekovi biti jeftiniji za 10 do 20 posto.
Zaštita pacijenata
Domaća farmaceutska industrija na bh. tržištu zastupljena je tek oko 17,9 posto, dok je zastupljenost proizvoda domaćih farmaceutskih kompanija na esencijalnim listama, zavisno od kantona do kantona, u prosjeku oko 25 posto.
Vlada Tuzlanskog kantona nedavno je usvojila novi model izrade esencijalne liste, čime je veću prednost dala domaćim farmaceutskim kompanijama. Time su zadovoljni domaći proizvođači, koji tvrde da je u prošloj godini promet lijekovima u BiH ostvarilo 138 kompanija, od čega samo pet domaćih.
- Učešće stranih proizvođača na tržištu lijekova u BiH je 82,1 posto ili 436.357.934,72 KM, dok je učešće domaćih samo 17,9 posto ili 95.098.713,27 KM. Takav omjer teško se može naći bilo gdje u svijetu, posebno ne u zemljama koje su u našem bliskom okruženju, jer štite svoje proizvođače. Stoga je i nama bitno veće učešće i podrška vlasti. Kvalitet i sigurnost domaćih proizvoda dokazani su i podliježu redovnim kontrolama Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH. Nama je najvažnije zdravlje pacijenata, a ne konkurentnost - navode iz "Bosnalijeka".
Ističu kako se razvojem domaće proizvodnje, širenjem proizvodnih kapaciteta, povećanjem broja radnih mjesta, uplatom poreza i doprinosa omogućava rast proizvodnje domaćih proizvođača lijekova, a samim time i pune domaći fondovi.
- Sredstva od uplaćenih doprinosa za zdravstveno osiguranje naših građana odlijevaju se u druge zemlje, koje imaju mehanizme zaštite svoje domaće proizvodnje, kako kroz zakonsku regulativu tako i kroz neformalne aktivnosti institucija koje su dio zdravstvenog sistema. I naše vlasti pri izradi esencijalne liste moraju voditi računa o tome da domaći proizvođači lijekova u BiH imaju dovoljno resursa, znanja i mogućnosti da pruže zdravstvenu zaštitu u okviru obaveznog zdravstvenog osiguranja u mnogo većem obimu nego što je to dosadašnja praksa bila. Zdravstvena zaštita pacijenata može biti unaprijeđena i mehanizmima zaštite domaćih proizvođača lijekova u FBiH - kaže predsjednik Uprave sarajevske "Farmavite" Sabahudin Žujo.
Upućena inicijativa
Napominje i kako bi većom zastupljenošću domaćih farmaceutskih kompanija na tržištu naša zemlja uštedjela nekoliko miliona maraka.
Direktorica Centra za razvoj poduzetništva Privredne komore Kantona Sarajevo (KS) Mubera Kadrić ističe kako ova institucija već duže inicira veću zastupljenost domaćih farmaceutskih kompanija u sredstvima zavoda zdravstvenog osiguranja.
- Cilj nam je da se u strateškim dokumentima da prioritet razvoju proizvodnih djelatnosti, iz razloga što to generira povećanje privrednih aktivnosti, a prije svega doprinosi rješavanju gorućeg problema u državi, a to je nezaposlenost - kazala je Kadrić.
Ona naglašava kako je i Vladi KS upućena inicijativu da se domaćim farmaceutskim kompanijama da status strateške industrije.
- Ta inicijativa dolazi u pravo vrijeme, jer je trenutno u procesu donošenja federalne liste esencijalnih lijekova, na osnovu koje će kantoni donositi svoje liste. Mi ne tražimo više prava za naše kompanije, već jednostavno želimo da naša farmaceutska industrija bude konkurentna na svom domaćem tržištu - pojasnila je Kadrić.
Tri kompanije u KS
više od 1.000 radnika zaposleno je u tri farmaceutske kompanije u KS
166 miliona KM ostvarenih prihoda u prošloj godini, od čega 80 na stranim tržištima
102 miliona KM razvojnih investicija za 5 godina
73 miliona KM uplaćeno državi po osnovu poreza i doprinosa
više od 1.000 kooperanata
17,9 % zastupljenost domaćih farmaceutskih kompanija na bh. tržištu
25 % zastupljenost domaćih proizvođača na esencijalnim listama u BiH
40 % je u susjednim državama zastupljenost tamošnjih farmaceutskih kompanija
195> 138 kompanija, od čega samo njih 5 domaćih, u 2014. godini ostvarilo promet lijekovima u BiH-
-
montypython
- Posts: 4049
- Joined: 06 May 2010, 10:52
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Nevjerovatno kako novinari u nas slabo barataju materijom. U Oslobođenju, (inače koliko me pamćenje služi ne tako loš) J Salkić piše o najavljenoj prodaji ovih nekoliko firmi pa da bi ilustrovao red veličine koliko to vrijedi u novcu čovjek to računa prema trenutnim tržišnim cijenama. Energoinvest knjigovodstvene vrijednosti 12,5 po dionici, tako čovjek obračuna po 1,43 po dionici na koliko su ga braća svukli sa 2,0 u par poteza prodajama po 15-20% nižoj cijeni od one koja je bila toga dana o čemu se ovdje pisalo ali se očito slabo čita. Ili slabo razumije. Uz koju stotinu maraka prometa. Zašto računa po tim cijenama to valjda samo on zna. Vrijedi spomenuti da je npr FDSova tržišna za njega
80 KM. Kad je već tako nije čudo da piše i da su mu ( FDSu) poslovni prihodi 17,6 miliona, poslovni rashodi 19,4 te je (logično) firma u plusu na polugodištu sa 600 tinjak hiljada. Siguran sam da je nakon tako informativnog članka narodu sve jasno.
80 KM. Kad je već tako nije čudo da piše i da su mu ( FDSu) poslovni prihodi 17,6 miliona, poslovni rashodi 19,4 te je (logično) firma u plusu na polugodištu sa 600 tinjak hiljada. Siguran sam da je nakon tako informativnog članka narodu sve jasno.
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Azerbejdžanski investitor Behnam Azad želi da kupi Fabriku namještaja "Konjuh" iz Živinica i on se tim povodom već dva puta sastao s predstavnicima Vlade Tuzlanskog kantona i rukovodstvom "Konjuha".
Intenzivni razgovori se vode u vezi s kupovinom većinskog paketa dionica od 51 odsto, a ovaj investitor firmu ima u Kelnu. S obzirom na to da dioničko društvo "Konjuha" čini 800 osoba, otkup će biti složen. Međutim, radnici su optimistični.
"Mi vjerujemo da je taj čovjek spreman otkupiti 'Konjuh' i to je ostalo jedino za šta se još možemo uhvatiti. U slučaju da on odustane iz nekih razloga, znamo da će nam se desiti ono najgore", mišljenja je radnik Mujo Gavranović. Sa druge strane, Mevludin Trakić, predsjednik Sindikata radnika ove fabrike, kaže da će Sindikat odraditi sve što treba da pomogne.
"Mi smo obećali, Sindikat je obećao, da može prikupiti 67 odsto dionica. To je dvotrećinska većina. Što se toga tiče, ističem da smo spremni to obećanje ispuniti. Takođe, upoznati smo sa brokerskom kućom iz Sarajeva koja treba da radi taj posao oko dionica, kako bi taj problem bio riješen", kazao je Trakić. On dodaje da će trebati najmanje 200 radnika da bi se pokrenula proizvodnja, posebno ako budu rađene bolničke kasete.
"Donesen nam je jedan primjer kasete i mi to možemo uraditi bez problema", pojasnio je Trakić.
Kantonalna vlada je obećala podršku kada su u pitanju dugovanja u vezi s porezima i doprinosima, kao i obezbjeđivanjem drvne sirovine putem Javnog preduzeća "Šume TK".
"Što se tiče preuzimanja vlasničkih prava društva od strateškog partnera iz Njemačke, informisani smo da je 15 odsto dionica do sada otkupljeno. Gospodin Azad dolazi u 'Konjuh' i nastaviće proces otkupa dionica. Cilj je da ovlada većinskim paketom od 51 odsto", pojasnio je Bego Gutić, premijer TK.
Inače, u ovoj fabrici je i proteklih godina najavljivano veliko pokretanje proizvodnje, ali do toga nikada nije došlo. Mnogi su oprezni kada je u pitanju značajnije pokretanje proizvodnje u ovoj fabrici jer su dugovi veći od 30 miliona maraka.
-
montypython
- Posts: 4049
- Joined: 06 May 2010, 10:52
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Ovo sa Ditom: razumijem emotivni pristup ali po meni sve je naopako postavljeno. Ne može se ova situacija porediti sa BASFom. Dita je dužna nije rečeno koliko ali mislim da je cifra ogromna možda i preko 20 miliona. Nikakvim radom ni poslovanjem to se ne može nadoknaditi. Ne kaže novinar da je udarni val emocija prošao i da je prodaja na bazi ekonomskog patriotizma jako posustala. Firma koja ne može vraćati svoje dugove treba da propadne. Nema dokaza da može poslovati pozitivno. Nema stvarnih dokaza o mogućnusti kontrole kvaliteta. Koliko imaju zaposlenih inžinjera? Stvara se vrlo opasan presedan da nijedna firma ne smije propasti, da radnici svake takve trebaju štrajkovati, blokirati puteve i sve što misle da treba da ostvare što žele. I da to donosi rezultate. Država se treba miješati u poslovanje i gasiti svaki požar finasijskim injekcijama da se izbjegne talasanje tj.da kupuje socijalni mir što radi već 20 godina i što je uništilo državu. U primjeru Dite parovod im radi EP a traži se i "strateški partner" ili drugim riječima neko ko će stalno uštrcavati novac u bolesnika. Naravno da će to biti javno preduzeće tj sve će plaćati porezni obveznici. TTU su tako sa par stotina radnika uvalili Elektroprivredi i banovićkom rudniku (kao trebaju im a u stvari su morali da ih uzmu). Propaloj Hidrogradnji država kupuje zgradu iz istog razloga, dakle u biti dugove radnicima za nezarađene plate platiće opet porezni obveznici. Recite da sam srca kamenoga ali pokušavam sagledati situaciju u korist svih radnika a i onih 500 hiljada nezaposlenih. Trošenje sredstava iz budžeta za ovakve stvari samo iziskuje veći stepen doprinosa iz privrede da bi se taj budžet napunio.