Elektroprivreda BIH

[panzer]

Zanimljivo.

Predsjednik Vlade RS, Radovan Višković i ministar energetike i rudarstva RS, Petar Đokić izuzetno su zadovoljni poslovanjem i uopšte stanjem energetskog sektora Republike Srpske.
On je istakao da i ako bude bilo ispada, zbog starosti termolektrana, pribjeglo se najbezbolnijem rješenju da se skupa sa elektroprivredama Federacije BiH i Srbije napravi dogovor o razmjeni energije kada je kome potrebna, a za ove dvije termoelektrane se, kako dodaje, planira i nabavka goriva do kraja godine.

[panzer]

EPCG je 2021. godine ostvarila dobit od 45 milijuna eura, a prema projekcijama dobit će ove godine iznositi 75 milijuna eura.

[brzi]

Projekcije Elektroprivrede još nema..
Čak i uz otpis od 70 miliona kao u prošloj godini,.. svaka dobit ispod ovih crnogorskih 75 miliona eura bi bila uvreda zdravog razuma.

[panzer]

EPBIH ima projekciju rasta neto dobiti od 110% u 2022.

[brzi]

EPBIH ima projekciju rasta neto dobiti od 110% u 2022.

27 miliona?
Elektroprivreda Crne Gore planira na 350 miliona eura prihoda ostvariti dobit od 75 miliona eura a Elektroprivreda BiH na 600 miliona eura planira dobit od 14 miliona eura...
Gdje nađe tu informaciju?

[panzer]

Tako su još ranije objavili. A sumnjam da će mijenjati. Bolje je ne izazivati "bijes javnosti". Ali 110% je 110%. Neko će tako gledati.

[HANS]

Nikad od nje hljeba dok god odlučuju političari a ne struka ,nikad neće ona na zelenu granu pogledajte zarade ostali a vidite nje ko da su prodavali sladoled kod vječne vatre .

[panzer]

Dobro je dok se ima za izvoza.

Cijene električne energije u regiji tokom narednih nekoliko mjeseci neće biti niže od 150 euro po megavat satu, dakle ni 50 eura kakve su u regionu i Evropi bile prije aprila 2021.godine. Njihova stabilizacija dogodiće se tek krajem ove ili početkom naredne godine, a realno je da budu između 90 i 100 euro/kWh.

Do takve projekcije došli su učesnici Samita energetske budućnbosti u Trebinju tokom panela o poremećaju cijena električne energije i izazovima daljnje liberalizacije tržišta te eneregije.

Drugog dana ovog regionalnog skupa ta je rasprava, kao što smo i najavili, pobudila gotovo neočekivanu pažnju njegovih učesnika. U velikoj dvorani Kulturnog centra nije bilo dovoljno mjesta za sve zainteresovane pa su neki od njih kao i prvog dana ovu sesiju pratili na video zidu u sali namijenjenoj za novinare.

Stručno, argumentovano, bez politiziranja moderator Marko Janković, direktor direkcije za tržište EMS Srbija, uvodničar Admir Softić pomoćnik ministra za energetiku u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, zajedno sa šest panelista, poslali su realnu ne baš dovoljno utješnu poruku potrošačima, a predstavnicima vlasti "izdiktirali" šta treba da urade kako bi se cijene stabilizirale. Jedan od tih je što hitnije formirati nacionalnu berzu električne energije.

Na spomenutom panelu čule su se i ove poruke: tržište električne energije će se stabilizovati ali po značajno većim tarifama. Skok cijena struje kojem svjedočimo posljednjih mjeseci ne treba posmatrati kao poremećaj već kao novi trend koji će se sigurno zadržati!

Prema riječima Admira Softića, berza bi donijela transparentnost cijena, bolju ponudu i potražnju jer bi se moglo uključiti više stranih i domaćih trgovaca što bi moralo povećati uslugu i smanjiti cijenu. Uz činjenicu da je BiH po analizama Svjetske banke peta zemlja u Evropi po izvozu električne energije, naglašeno je da bi lokalna berza mogla biti samoodrživa i profitabilna. Na berzi bi trgovale sve tri elektroprivrede u BiH a interes da im se u tome pridruži već je pokazala i kompanija EFT u vlasništvu Vuka Hamovića.

Berza bi shodno pravno regulatornom okviru mogla pružiti tržišnu cijenu bez koje se ne može implementirati tržišni okvir, iskustvo je iz Srbije koje je prenio direktor Srpske berze električne energije Miloš Mladenović.

Shodno sloganu: budućnost je graditi novo, koji se kao takav sam nametnuo već pri otvaranju Samita za energetsku stabilnost u nadolazećem vremenu posebno su važne unutrašnje investicije kroz uspostavljanje prosumera pri čemu bi se kupcima omogućilo da proizvode električnu energiju, a treba razmišljati i o uspostavljanju energetskih zajednica. Sve to, prema riječima Jasmine Trhulj, iz Energetske zajednice Evropske unije, može donijeti nove investicije u energetskom sektoru i poboljšati konkurenciju i stabilnost cijena.

Uspješan razvoj započetog procesa investiranja u obnovljive izvore električne energije u regionu nametnuli su potrebu da se balansiranju u ovom segmerntu energetske politike posveti poseban panel. Njegov tok u izjavi za medije Aleksandar Branković, direktor Samita energetičara Trebinje (SET) sažeo je u konstataciji da će se investicije u obnovljive izvore nastaviti i da su elektroprivrede opredjeljene da u narednim godinama značajan dio svog investicionog potencijala ulažu u dalji razvoj projekata zelene energije.

Osim ovih održani su i paneli "Izazovi uvođenja troškova emisije ugljendioksida", posljedicama primjene CBAM mehanizma na zemlje regiona, te "Energertska efikasnost i tržište energetskih usluga u regionu".

Ovog petka, trećeg, posljednjeg dana Samita energetske budućnosti biće održana tri panela i to o 4D trendovima u energetici, razvoju infrastrukture za elektromobilnost te uspostavljanje obaveznih rezervi nafte i naftnih derivata, s naglaskom na sigurnost snabdijevanja i tržište naftnih derivata u regiji. Za sam kraj Samita organizatori pripremaju zaključke dostupne i za širu javnost.

[panzer]

zanimljiva investicija

Elektroprivreda HZHB planira ove godine zaposliti 100 radnika.
Planirana proizvodnja električne energije u 2022. godini prema Planu iznosi 1.789 GWh, a u 2023. i 2024. godini od 1.791 GWh. Stepen naplate planiran je u iznosu od 97 posto od fakturirane električne energije.

[panzer]

FBIH izvoz februar 66 milion KM uvoz 10,5 miliona KM.

Ukupno BIH februar126,6 KM izvoz KM a uvoz 13,2 miliona KM.


Vrijednost izvoza električne energije po godinama:

II/2022. 314,6 mil KM
2021. 830,0 mil KM
2020. 497,1 mil KM
2019. 574,8 mil KM
2018. 574,0 mil KM
2017. 462,9 mil KM
2016. 322,4 mil KM
2015. 284,4 mil KM
2014. 308,6 mil KM
2013. 471,9 mil KM