jedno poredjenje iz recimo branse osiguranja.evo uzmimo sarajevo osiguranje ima oko 400 zaposlenih ,desetak poslovnica placaju prostor rezije plate i sl i ovo digitano dolazece osiguranje
https://www.index.hr/vijesti/clanak/ana ... 53954.aspx
sosor nema potrebe da ga neko iz vana preuzima jer nema potrebu za zaposlenim i poslovnicama,treba mu licenca i digitalna stranica. s druge strane ako sosor hoce da opstane mora preci i on na ovakav sistem sto znaci otkazi.i ovako ce biti u mnogim bransama ekonomije sa digitalizacijom.
postavlja se pitanje kome se prave ovolike nekretnine i poslovni prostori...turistima ..pa i njih isto ceka slicna situacija u njihovim poslovima sirom svijeta.naravno moguci dionicari digitalnih kompanija koje su vec u ofanzivi imat ce dobre prihode ali to su uglavnom kompanije izvan drzave.platit ce se visoka cijena odlivu inovativne i sposobne radne snage van drzave a uhljebljavanju ne adekvatne radne snage
Vijesti iz ekonomije/privrede
-
montypython
- Posts: 4276
- Joined: 06 May 2010, 10:52
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Članak sa gornjeg linka zvuči mi kao kao spisak želja Klausa Schwaba i Noaha Hararija. Četvrta industrijska revolucija, zamjena, ljudi robotima i AI jem i sl. Ova žena vidljivo brani svoje radno mjesto kao da je tek stigla sa jedne od onih konferencija za vrbovanje. Udrobljen je tu ama baš svaki element wokeizma i ESG principa kojeg se sjetila. Ima tu i Covid 19 i AI asistenta temeljnog na chat GPTu, mogućnost plaćanja kriptovalutama I šta sve ne. Da mi je znati koliko će firma profitirati na plaćanju kriptovalutama koje imaju običaj pasti po 10-15% na dan. Ili kako će im pomoći chat GPT koji je nedavno na upit da pokaže Papu dao fotografiju crnog pape. Ili Vikinga žute rase. Posebna je smijurija "gamifikacija u ESG segmentu koja omogućuje korisnicima praćenje vlastitog ugljičnog otiska". Ne znam kako sam bez tog dosad živio. Pominje I klimatske promjene, valjda da ne ispusti nešto, samo ne kaže koliko struje troše golemi sistemi za obradu AI podataka i koji je njihov karbonski otisak. A ne znamo ni šta zaposleni u Sarajevo Osiguranju misle o tom predlogu da svi dobiju otkaz i zamijeni ih algoritam (jer to nije nikakva inteligencija), koji se još nigdje nije dokazao kao pouzdan, koristan i profitabilan. Ili ono da za područja podložna potresima koriste matematičke modele temeljene na seizmičkoj aktivnosti, sastavu tla itd. Ko se išta razumije zna da takvi podaci odavno postoje, da su jasno definisane potresne zone i rizici i da svaki službenik to ima dostupno za 5 sekundi a da nikakav AI ne može pretpostaviti sastav tla koje neko nije prethodno fizički izbušio. A ako jeste šta će mu onda AI? Itd Itd, tako da je ovo samo jedan propagandni pamflet za ljubitelje hype techno beskorisnih novotarija. Sigurno će nove tehnologije imati svoje mjesto ali da neko sad odjednom sve okrene na glavu jer je "neko rek'o" ni govora. Treba samo vidjeti šta se desilo sa onima koji su povjerovali hypeu prije koju godinu i kupili električno auto. Ili sa državama koje su ugasile termo i nuklearne elektrane na preporuku ovakvih.
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Kako revolucija umjetne inteligencije tjera kineski rudnik ugljena da zaradi više od investicijske banke
Kineski rudnik Dahaize iznova piše priručnik o tome kako polje ugljena radi dok automatizacija zauzima središnje mjesto
U visoravni Loess u kineskoj pokrajini Shaanxi, gdje je rudarenje ugljena dugo bilo sinonim za naporan rad i opasne uvjete, rudnik Dahaize ponovno piše pravila industrije.
Div u državnom vlasništvu, kojim upravlja China National Coal Group, napreduje čak iu doba pada cijena ugljena - i objavio je 40 posto neto profitne marže u 2024. godini.
Usporedbe radi, titan Wall Streeta Morgan Stanley prošle je godine ostvario nešto više od 20 posto.
Uspjeh Dahaizea rezultat je oklade "svaka strana" na revoluciju automatizacije koja je toliko agresivna i tehnički zahtjevna da su je skeptici nekoć odbacili kao neizvedivu, rekao je Liang Yunfeng, izvršni direktor rudnika i arhitekt njegove transformacije, u intervjuu za Journal of Intelligent Mine na kineskom jeziku u veljači.
S umjetnom inteligencijom (AI) i 5G nadzorom gotovo posvuda, Dahaize je najpametniji rudnik ugljena ikada izgrađen, prema industrijskom tijelu China National Coal Association.
Prostirući se na 266 kvadratnih kilometara (103 četvorne milje) i s rezervama ugljena od 3,2 milijarde tona, Dahaize nadmašuje druge podzemne rudnike ugljena s 20 milijuna tona godišnje proizvodnje.
Od početka proizvodnje 2023., njegovih 980 zaposlenika - kostur posade u usporedbi s tradicionalnim rudnicima - nadgledaju flote robota povezanih s 5G, autonomne sustave za probijanje tunela i algoritme umjetne inteligencije koji koordiniraju gotovo sve, od vađenja ugljena do utovara u željezničke vagone.
Prema Liangu, svaki radnik sada proizvede godišnju proizvodnju u vrijednosti od gotovo milijun američkih dolara.
Na 640 metara (2100 stopa) ispod zemlje, škare vođene umjetnom inteligencijom koriste inercijalnu navigaciju i lidar - ili tehnologiju "otkrivanja i određivanja udaljenosti svjetla" - za vađenje slojeva ugljena s milimetarskom preciznošću, prilagođavajući putanje rezanja u stvarnom vremenu kako bi se izbjeglo nabijanje vode u vlažnim dubinama.
"Četveročlana posada je sve što nam treba", rekao je Liang.
Dronovi za inspekciju tunela skeniraju okna za osam minuta - zadatak za koji bi ljudima trebalo mnogo sati - dok se robotske ruke bave popravcima cijevi i mnogim drugim funkcijama.
Autonomni kamioni, vođeni podzemnim sustavom za pozicioniranje, kreću se maglovitim tunelima zagušenim prašinom kako bi prevezli ugljen do postrojenja za pranje koje pokreće AI, gdje jedan radnik može obraditi 1100 tona ugljena dnevno.
Iako su cijene ugljena u Kini pale 18 posto 2024., prihod Dahaizea dosegao je 9,1 milijardu juana (1,25 milijardi američkih dolara), s 3,8 milijardi juana neto dobiti – marža usporediva s luksuznim markama.
Prema Liangu, model smanjenja broja zaposlenih u rudniku, uparen s velikim vladinim subvencijama za istraživanje i razvoj, pretvorio ga je u motor profita.
Kineski rudnik Dahaize iznova piše priručnik o tome kako polje ugljena radi dok automatizacija zauzima središnje mjesto
U visoravni Loess u kineskoj pokrajini Shaanxi, gdje je rudarenje ugljena dugo bilo sinonim za naporan rad i opasne uvjete, rudnik Dahaize ponovno piše pravila industrije.
Div u državnom vlasništvu, kojim upravlja China National Coal Group, napreduje čak iu doba pada cijena ugljena - i objavio je 40 posto neto profitne marže u 2024. godini.
Usporedbe radi, titan Wall Streeta Morgan Stanley prošle je godine ostvario nešto više od 20 posto.
Uspjeh Dahaizea rezultat je oklade "svaka strana" na revoluciju automatizacije koja je toliko agresivna i tehnički zahtjevna da su je skeptici nekoć odbacili kao neizvedivu, rekao je Liang Yunfeng, izvršni direktor rudnika i arhitekt njegove transformacije, u intervjuu za Journal of Intelligent Mine na kineskom jeziku u veljači.
S umjetnom inteligencijom (AI) i 5G nadzorom gotovo posvuda, Dahaize je najpametniji rudnik ugljena ikada izgrađen, prema industrijskom tijelu China National Coal Association.
Prostirući se na 266 kvadratnih kilometara (103 četvorne milje) i s rezervama ugljena od 3,2 milijarde tona, Dahaize nadmašuje druge podzemne rudnike ugljena s 20 milijuna tona godišnje proizvodnje.
Od početka proizvodnje 2023., njegovih 980 zaposlenika - kostur posade u usporedbi s tradicionalnim rudnicima - nadgledaju flote robota povezanih s 5G, autonomne sustave za probijanje tunela i algoritme umjetne inteligencije koji koordiniraju gotovo sve, od vađenja ugljena do utovara u željezničke vagone.
Prema Liangu, svaki radnik sada proizvede godišnju proizvodnju u vrijednosti od gotovo milijun američkih dolara.
Na 640 metara (2100 stopa) ispod zemlje, škare vođene umjetnom inteligencijom koriste inercijalnu navigaciju i lidar - ili tehnologiju "otkrivanja i određivanja udaljenosti svjetla" - za vađenje slojeva ugljena s milimetarskom preciznošću, prilagođavajući putanje rezanja u stvarnom vremenu kako bi se izbjeglo nabijanje vode u vlažnim dubinama.
"Četveročlana posada je sve što nam treba", rekao je Liang.
Dronovi za inspekciju tunela skeniraju okna za osam minuta - zadatak za koji bi ljudima trebalo mnogo sati - dok se robotske ruke bave popravcima cijevi i mnogim drugim funkcijama.
Autonomni kamioni, vođeni podzemnim sustavom za pozicioniranje, kreću se maglovitim tunelima zagušenim prašinom kako bi prevezli ugljen do postrojenja za pranje koje pokreće AI, gdje jedan radnik može obraditi 1100 tona ugljena dnevno.
Iako su cijene ugljena u Kini pale 18 posto 2024., prihod Dahaizea dosegao je 9,1 milijardu juana (1,25 milijardi američkih dolara), s 3,8 milijardi juana neto dobiti – marža usporediva s luksuznim markama.
Prema Liangu, model smanjenja broja zaposlenih u rudniku, uparen s velikim vladinim subvencijama za istraživanje i razvoj, pretvorio ga je u motor profita.