ako ovo stupi na snagu gdje ce se pare odliti s marketa.u evropu tesko zbog rata u u ukraini,vjerovatnije u indiju ,brazil i ono na sta se ne placa porez
Porez na nerealizirani kapitalni dobitak znači da se pojedinci kažnjavaju zbog posjedovanja sve veće imovine, bez obzira na to jesu li od prodaje iste ostvarili stvarni prihod.
Ako ste kupili dionicu za 100 USD, na primjer, ove godine, a ona se sljedeće godine povećala na 110 USD, platili biste dodijeljenu poreznu stopu na kapitalni dobitak od 10 USD. Niste prodali imovinu, tako da ne shvaćate povećanje vrijednosti od 10 USD, ali bez obzira na to morate platiti porez.
Oporezivanje nerealiziranih kapitalnih dobitaka u suprotnosti je s osnovnim načelima pravednosti i vlasničkih prava koja su bitna za slobodno i prosperitetno društvo. Oporezivanje, ako ga namjeravamo imati na dohodak, trebalo bi se temeljiti na stvarno zarađenom dohotku, a ne na papirnatim dobicima koji se možda nikada neće materijalizirati.
Send feedback
Side panels
tu kaže da ne uključuju inflaciju. Kupio si nešto za milion dolara prije 30 godina, prodao danas za dva miliona, plati porez na milion zarade,..
Došlo vrijeme da države pljačkaju narod,.. rizik nama a dobit djelimo,..
"You will own nothing and be happy". Polako se shvata šta je značila ova izjava od WEF i Klausa Schwaba. Velika preraspodjela imovine na razne načine. Od poreza na CO2, do nametanja "obnovljivih", električnih auta, toplotnih pumpi pa dalje. Izmišljene su klimatske promjene samo zbog ovoga. Završiće ukidanjem gotovine, nametanjem digitalne valute, dijeljenjem univerzalnog dohotka itd i sl. Imamo ovakvih i kod nas koliko hoćeš. "Pametni gradovi", digitalizacija, kovid propusnice, "energetski forumi" svake sedmice (gdje savjete dijele studenti DIFa). Sve je više poreza, zabrana i ograničenja kako da živite svoj život...Evo Uk je predložio oporezivanje "praznih" nekretnina, zabranjuje se grijanje na ugalj, više gradova bi da postanu "pametni" (što u biti znači otežavanje kretanja i putovanja, zabrana auta i sl) a biće još svašta....Nije više ni za Red Pill ide sve otvorenije.
Razloga za razgovor sa Tamás Némethom, predsjednikom Nadzornog odbora Lukavac Cementa d.o.o., ima više.
Krajem prošle godine u regionu je odjeknula vijest da je austrijska kompanija Asamer Baustoffe AG, prodala ovu vrlo uspješnu bh. cementaru mađarskoj kompaniji Talentis International Construction Investments Kft., članici Talentis Group Zrt.
Fabrika je osnovna 1974. i ove godine u junu slavi 50 godina svog postojanja i rada. Zahvaljujući jednoj od najuspješnih privatizacija u BiH i ulaganjima iznosu od preko 250 miliona KM od 2001. godine razvila se u jednu od najmodernijih evropskih cementara. Velikim investicijama u savremene tehnologije uveliko su unaprijeđeni proizvodni kapaciteti, ali i realizirano niz projekta od društvenog značaja koji su doprinijeli razvoju grada Lukavca, Tuzlanskog kantona i Bosne i Hercegovine.
Kako i zašto je došlo do prodaje, šta to znači za budući razvoj Lukavac Cement, te koji su dalji planovi novog vlasnika, saznaćete iz prve ruke u nastavku.
Tamás Németh po zanimanju je diplomirani inženjer građevinarstva i generalni menadžer kompanije Talentis International Construction Investments Kft. Ima veliko iskustvo u vođenju mađarskih ali i međunarodnih projekata.
Od decembra 2023. Lukavac Cement postao je dio Talentis Grupe. Recite nam više detalja o samoj Grupi i njenim poljima djelovanja, te u kojim državama je još zastupljena?
- Talentis Grupa se nalazi u vlasništvu Lőrinca Mészárosa koji je jedan od najuspješnijih poduzetnika Mađarske i cijele CEE regije. Mészáros Grupa, koja uključuje Talentis Grupu, je ujedno najveća privatna korporativna grupa u Mađarskoj i drugi najveći poslodavac u Mađarskoj nakon mađarske države. Fokus Grupe nije ograničen samo na Mađarsku, već tražimo dobre investicijske prilike u cijeloj CEE/SEE regiji. Naša polja ulaganju su vrlo raznolika, počevši od građevinarstva, pokrivajući I poljoprivredu, trgovinu pa čak i finansijske usluge.
Zašto se Talentis Grupa odlučila za kupovinu lukavačke cementare koja se ubraja u jednu od najmodernijih u Evropi i koja je posebno poznata po upotrebi alternativnih goriva u svom proizvodnom procesu?
- U stalnoj smo potrazi za dobrim investicijskim prilikama u regiji i to se posebno odnosi na strateški važne projekte i onu imovinu koju možemo razvijati svojim specifičnim znanjem i iskustvom. Lukavac Cement je veoma dobra fabrika, i to gledano s više aspekata od tehnologije preko rukovodstva do zaposlenika. Zaista ima puno mogućnosti za razvoj i vjerujemo da možemo dalje razvijati njeno poslovanje integracijom u raznoliku strukturu i lanac vrijednosti naše Grupe. I naše građevinsko poslovanje i Lukavac Cement imaju veliki sinergijski potencijal te će njegovo uključivanje u našu grupu poboljšati konkurentnost obje kompanije i omogućiti im daljnji rast.
Da li je glavni razlog za kupovinu lukavačke cementare bio nedostatak ove vrste građevinskog materijala u Mađarskoj i da li to znači da će Lukavac Cement u budućnosti biti više usmjeren na izvoz svojih proizvoda?
- Ne, to nije bio glavni razlog. Naša grupa je aktivno tražila mogućnosti ulaganja u regiji i Lukavac Cement je za nas bio odskočna daska za ulazak u Bosnu i Hercegovinu. Planiramo iskoristiti interakciju sa našim građevinskim kompanijama, a to je da možemo isporučiti dovoljne količine cementa za naše mađarske projekte i naše mađarske partnere, ali također želimo osigurati da Lukavac Cement zadrži svoj dosadašnji tržišni udio u Bosni i Hercegovini i regiji.
Koliko je poznato, ovo je prva investicija Talentis Grupe u Bosnu i Hercegovinu. Da li grupacija planira i neka druga ulaganja u bh. privredu?
- Kao što sam ranije spomenuo, Lukavac Cement je naš prvi korak na bh. tržištu. Planiramo povećavati naše prisustvo kako budemo imali više direktnih informacija s lokalnog tržišta.
Eto kako završe netržišne mjere. Zbog populizma političari drastično povisili min platu i proizveli inflaciju. Vlasnici samo prenijeli povećano opterećenje na cijenu usluge. Ako. me pamćenje dobro služi Nikšić je obećao još viši minimalac. https://www.klix.ba/biznis/privreda/ras ... /240430180
Ne moze se to gledati samo tako. Gazde negdje ne zele imati manji profit.
Sumnjam da je neko bas balansirao na rubu opstanka do sad.
A federalna vlada planira povecanje minimalca uz rasterecenje doprinosa, te bi tako uticaj na poslidavca trebao biti gotovo neutralan.
Sabur2 wrote: ↑02 May 2024, 17:37
Ne moze se to gledati samo tako. Gazde negdje ne zele imati manji profit.
Sumnjam da je neko bas balansirao na rubu opstanka do sad.
A federalna vlada planira povecanje minimalca uz rasterecenje doprinosa, te bi tako uticaj na poslidavca trebao biti gotovo neutralan.
Poslodavci bi (neki sigurno) možda imali i pozitivan utjecaj, jer bi dio "ušteđenih" para sigurno pokušali ostaviti sebi. Međutim, negativan utjecaj bi osjetili fondovi (penzioni i zdravstveni), pa bi posljedice trpili penzioneri i zdravstvena zaštita. Od ovih nesposobnjakovića ništa dobro ne treba očekivati. Najbolje je da ništa ne diraju, da ne pokvare šta.
Pa Novalić se nije tako olako usuđivao da smanji stope i poveća minimalnu platu, jer se bojao utjecaja na punjenje fondova i posljedica koje bi mogle nastupiti, a pravili su raznorazne kalkulacije zadnje 2-3 godine kako bi našli mjeru. S druge strane, Nikšić dođe na pune fondove i odmah ispali da će povećati minimalnu platu na 1.000 KM. U međuvremenu je spržio viškove i suficit koji je zatekao, počeo praviti minus i ušutio se za minimalnu platu. Zato je bolje za sve nas da on i ovi kreteni ništa ne čačkaju, jer oni znaju samo razjebati nešto. Kome to dosad nije jasno neće nikad ni biti. A meni je ovo jasno od 2012. i njegovog prošlog mandata...
Hrabri su kad su u pitanju rashodi.
Zamisli znas da će Elektroprivreda napraviti veliki minus a ti onda umjesto da gledaš kako povećati prihode, povećaš rashode, podignes cijenu uglja za 35%.
Sto bi FERK rekao,.. skokovito.
I sad rudnici I bez povećanja proizvodnje imaju za plate a proizvodnja mrkog uglja i dalje u padu.
Prošlog je tjedna Deutsche Bundesbank otkrila rezultate opsežne ankete o digitalnom euru koja je istraživala kako bi kućanstva mogla reagirati na uvođenje digitalne valute središnje banke (CBDC). Kombinirao je podatke s ekonometrijskim modelom za mjerenje disintermedijacije – utjecaj prelaska potrošača s bankovnih depozita na digitalni euro.
Nalazi, iako očekivani u nekim aspektima, ponudili su nijansirane detalje koji su dodali dubinu analizi. Iako je bilo mnogo upozorenja, rad je preporučio zadržavanje ograničenja od 1500 do 2500 eura, što je manje od trenutno očekivanog ograničenja od 3000 eura.
Samo nešto više od četvrtine sudionika ankete čulo je za CBDC, pa je objašnjen osnovni koncept. Vrijedno je zapamtiti da je Njemačka ekonomija koja relativno favorizira gotovinu u usporedbi s drugima.
Iako nema planova da digitalni euro plaća kamate, anketa je postavila pitanje prema nekoliko scenarija. Uz nula interesa, 45,9% ispitanika moglo bi koristiti digitalni euro. Ako bi CBDC bio naplaćivan po istoj stopi kao i bankovni depoziti, brojka bi bila 57,3%, povećavajući se na 72,6% ako bi se ponudilo dodatnih četvrt posto. Začudo, da je naknada za četvrtinu niža od kamatnih stopa na depozite, uplata bi bila 34,4% – tj. manje nego da nije plaćeno. List je istaknuo da je istraživanje provedeno u travnju 2023. kada su kamatne stope u Njemačkoj bile znatno niže nego sada.
U prosjeku bi se oko 10% novčanih sredstava prebacilo na digitalni euro, popevši se na 21% za zainteresiranu skupinu. To uključuje kretanje gotovine, bankovnih depozita i drugih financijskih instrumenata, pri čemu bankovni depoziti gube najveći dio.
CBDC i povjerenje
Istraživanje je također istraživalo povjerenje u Europsku središnju banku (ECB) i središnje banke, pri čemu skupina s niskim povjerenjem prebacuje daleko manje novca u digitalni euro. "Iskustvo autoritarnog istočnonjemačkog režima povezano je sa smanjenjem od otprilike 4 postotna boda", primijetili su autori.
U slučaju bankovnih napada, od onih koji bi usvojili CBDC s nultom kamatom, 84 posto bi povuklo novac u digitalni euro u krizi. Čak i među onima koji ne bi koristili CBDC tijekom normalnih vremena, trećina bi ga koristila tijekom bankovnog stresa. Međutim, gotovina je još uvijek preferirani instrument u slučaju napada na banke, a još više za skupinu s niskim povjerenjem.
Jedna anomalija koju je otkrila anketa bila je nezainteresiranost financijski isključenih. Tri četvrtine onih koji nemaju bankarske usluge nisu čule za CBDC. Autori izvješća nagađaju je li ih navedeni CBDC opis – digitalni bankovni račun s potporom središnje banke – možda odvratio, s obzirom na njihov status bez banke. Ili bi mogli biti sumnjičavi prema ECB-u. Na drugom kraju ljestvice su imućniji ispitanici manje zainteresirani.
