Bio jednom jedan matematičar koji je navodno izmislio igru šaha i predstavio je svom kralju.skakavac_33 wrote: ↑15 Mar 2025, 22:34 Cinjenica da je inflacija prisutna i da se njome manipulise u smislu postizanja visestrukih ciljeva.
Naivni smo svi ako mislimo da se sve sa njihove strane prikaze u smislu stampanja novog novca. Kome su duzni da podnose izvjestaje? Manite se zakone, obaveza, dogovora itd.
Sami ste rekli da su mnoge imperije propale, slazem se. Ali prije nego ova glavna propadne, propast ce mnoge druge, da ne kazem i gori scenario.
Nisam zagovornik njihov, ali su nazalost cinjenice takve.
Volio bih da nije tako, nazalost jeste.
Kralj, impresioniran igrom, zamoli matematičara da imenuje njegovu nagradu.
Matematičar je tražio zrna pšenice, koristeći šahovnicu da izračuna količinu. Zatražio je da se jedno zrno pšenice stavi na prvo polje i da se udvostruči za svako sljedeće polje.
To znači dva zrna na drugom polju, četiri na trećem, osam na četvrtom, i tako dalje, za sva 64 polja na šahovskoj ploči.
U početku se kralju zahtjev činio skromnim, pa je pristao.
Međutim, stvarnost eksponencijalnog rasta postala je očita kako se proces odvijao.
U trenutku kada je ploča bila napola prekrivena (na 32. kvadratu), broj zrna je već bio ogroman, dosežući preko četiri milijarde. Kako su se kvadratići popunjavali, brojevi su astronomski rasli.
Do 64. kvadrata, ukupna pšenica potrebna za cijelu ploču dosegla je 18,446,744,073,709,551,615 zrna — oko 18,4 kvintilijuna.
Da ovo stavimo u kontekst, pretvorimo ovo u razumljiviju mjeru, kao što su metričke tone. Prosječna težina zrna pšenice je oko 50 miligrama ili 0,00005 kilograma.
18,446,744,073,709,551,615 zrna * 0,00005 kilograma/zrno = 922 trilijuna kilograma.
Budući da je 1000 kilograma u metričkoj toni, to je jednako oko 922 milijarde metričkih tona.
Kako bismo to usporedili s globalnom proizvodnjom pšenice, razmotrimo nedavne brojke. Prema Organizaciji za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda, svjetska proizvodnja pšenice u posljednjih godinu dana iznosila je oko 761 milijun metričkih tona.
922 milijarde metričkih tona potrebnih za šahovnicu je oko 1211 PUTA cjelokupne globalne proizvodnje pšenice.
Ovaj primjer ilustrira zapanjujuće velik broj koji je rezultat eksponencijalnog rasta, čak i kada se započne s nečim tako malim kao što je jedno zrno pšenice.
Američki dug je u eksponencijalnom rastu. Dug na kamate iznosi 1bilion, a na vojni budžet 880 mlrd. Veća potrošnja na kamate na dug u odnosu na vojni budžet je klasičan znak imperijalnog pada.
Amerika nije dužna sama sebi kao što to mnogi misle. Dužna je određenim ljudima, institucijama i državama.
Za nekoliko godina zbog eksponencijalnog ubrzanog rasta duga, kamata na dug će biti najveća stavka u potrošnji. Nijedan investitor neće držati imovinu koja je obaveza druge strane i koja je tako neodgovorna sa potrošnjom i tražiće sigurnija utočišta od dolara i bacati dolar. Ovo se već dešava.
Amerikanci će nastaviti da obezvređuju dolar kroz štampanje, a to znači veću inflaciju i time veće cijene roba i usluga. Uradiće ono što su uradila mnoga carstva koja su propala prije njih. Milijarde usteđevine običnih ljudi su kroz istoriju bile izbrisane zbog njihovih bankrotiranih vlada. Nemojmo biti jedni od njih. Najbolji primjer su nam YU dinari.
https://www.usdebtclock.org/