Vijesti iz ekonomije/privrede

[one]

Ukupan nedospjeli dug Federacije BiH u obliku vrijednosnih papira zaključno sa 30. septembrom 2014. godine iznosi 806 miliona KM, podaci su Ministarstva finansija FBiH.
Najveći iznos nedospjelog duga odnosi se na obaveze po emitovanim obveznicama, 646 miliona KJM, pri čemu najveći dio otpada na staru deviznu štednju 251,6 miliona KM.
Potom slijedi dug po osnovu tržišnih obveznica 200 miliona KM, te dug po osnovu obveznica ratnih potraživanja 194,4 miliona KM.
Nedospjeli dug po osnovu trezorskih zapisa iznosi 160 miliona KM.
Prema kalendaru aukcija vrijednosnih papira Vlade FBIH, do kraja godine planirano je još jedno zaduženje i to 2. decembra, trogodišnjim obveznicama u planiranom iznosu 40 miliona KM.

[panzer]

Koliko ja mogu pratiti samo jedan dio ljudi koji živi u inostranstvu šalje novac u BIH. Šteta je što nema projekata koji bi mogli animirati dijasporu da ulaže u njih a odnosno da budu suvlasnici nekih firmi sa dobrim projektima.
To bi se moglo napraviti ali ovdje nema takvih poduzetnika.

Prema službenim podacima Centralne banke BiH, u prvom polugodištu ove godine dijaspora je u našu zemlju poslala 1,78 milijardi maraka što je za 50,4 milijuna KM više nego u istom lanjskom razdoblju.

Drugi kanali

Kada se ova brojka raščlani, na osobne doznake građanima BiH otpada 1,044 milijarde, a svi ostali transferi teški su 736 milijuna maraka. Zanimljivo je da u kategoriji ostalih transfera najviše novca pristiglog u BiH otpada na mirovine – čak 712,6 milijuna maraka.

Brojka od 1,78 milijardi maraka, koliko je u prvom polugodištu ove godine u BiH poslala dijaspora, nije konačna – njoj treba dodati još bar 350 milijuna KM. Naime, Centralna banka BiH bilježi i knjiži samo doznake koje su stigle preko bankarskih računa. Po svim relevantnim procjenama, najmanje 20 posto od te sume dijaspora pošalje građanima u BiH drugim kanalima i to u gotovini. U to nije uračunat novac koji stiže u sklopu humanitarnih akcija niti izravna ulaganja dijaspore u obnovu svojih stambenih objekata i infrastrukture u selima i gradovima gdje posjeduju nekretnine.

Sve računice dokazuju da zapravo dijaspora svojim doznakama spašava Bosnu i Hercegovinu i njezinu platnu bilancu, a ništa manje i građane. Sva dosadašnja istraživanja pokazuju da taj novac građani u BiH koriste isključivo za puko preživljavanje, što u prijevodu znači da bi bili gladni da im ne stižu financijske doznake iz dijaspore. Drugim riječima, platežna moć građana u ogromnoj mjeri ovisi o dijaspori. Slika postaje jasnija kada se svemu doda da su inozemne investicije u BiH drastično opale – primjerice, u prva tri ovogodišnja mjeseca iznosile su svega 32 milijuna maraka.

Socijalna zaštita

Prema stručnim tumačenjima, skok doznaka od 50,4 milijuna maraka u prvom ovogodišnjem polugodištu u odnosu na isto lanjsko razdoblje vezuje se za reagiranje dijaspore na katastrofalne posljedice svibanjskih poplava i pomoć koju je poslala.

Bez obzira što stručnjaci doznake dijaspore karakteriziraju kao “sivu socijalnu zaštitu”, slažu se da bi bez njih preživljavanje u BiH bilo nemoguće. Po nekim mišljenjima, te doznake najizravnije omogućavaju da se koliko-toliko živog novca vrti u BiH. Inače, novčane doznake dijaspore sudjeluju s oko 18 posto u bruto društvenom proizvodu BiH!

Procjenjuje se da u inozemstvu, na svim kontinentima, živi blizu dva milijuna građana BiH i oni čine bh. dijasporu za koju sva europska i svjetska istraživanja kažu da je iznimno financijski moćna. Njezine doznake u BiH, samo one koje knjiži Centralna banka BiH, u prošloj godini iznosile su 3,3 milijarde maraka.

Po logici stvari, ispada da sada postoje dvije Bosne i Hercegovine. Ona “inozemna” rasuta je po svijetu s dva milijuna ljudi, što je nešto više od polovice ukupnog broja ljudi koji žive u granicama Bosne i Hercegovine. Ta “inozemna BiH” je neusporedivo jača u financijskom i svakom drugom smislu od “domaće BiH” koja je zakovana na europsko dno po svim parametrima.

Pod onim "u drugom smislu" treba podrazumijevati činjenicu da su brojni građani BiH koji žive vani uspjeli dogurati i do političkih vrhova mnogih država gdje zauzimaju važne funkcije što ovoj zemlji u svakom slučaju može biti samo od koristi. S druge strane, službena BiH, preciznije, njezine vlasti, i ne mare previše za svoje građane koji žive i rade u inozemstvu – svjedoči to i nepostojanje državnog zakona o dijaspori, što ona već godinama bezuspješno traži.

[proleter]

To se čekalo
Značaj ovih 20 tržnih centara prevazilazi sam broj zbog činjenice da se nalaze tamo gdje bi BINGO teško ušao, prije svega uz neka pogranična mjesta u RS-u, a i u Mostaru.

http://www.klix.ba/biznis/privreda/konk ... /141118031

[panzer]

Po meni, ovo je bolji dio rasta Binga:

Osim razvoja trgovine, Bingo bilježi zapažene uspjehe i u sektoru proizvdnje. Nakon preuzimanja tvornice “Corn flips” iz Srebrenika, koja se u kratkom vremenu nametnula kao vodeći proizvođač snack proizvoda u BiH, i otvaranja moderne farme koka nosilja u Živinicama kapaciteta 100.000 konzumnih jaja dnevno, tuzlanski Bingo otvorio je još jedan pogon za proizvodnju prehrambenih proizvoda.
Riječ je farmi tovnih pilića smještenoj u Špionici, nadomak Srebrenika, koja se sastoji od četiri hale ukupne površine oko 20.000 kvadratnih metara.

Iako se ova roba može nađi kod ostalih domaćih proizvođača i dalje im prostora za širenje tog sektora. Ali nadati se da će u narednom periodu pokušati otvarati neke nove pogone jer prehrambeni sektor ima dobar potencijal.

[proleter]

Evo šta Bingo dobiva :

1999. Otvaranje prvog objekta u BiH, Sarajevo.
2001. INTEREX Tuzla
2002. INTEREX Banja Luka
2003. INTEREX Brčko
2004. INTEREX Bugojno, Visoko, Mostar, Bijeljina, Gradiška
2005. INTEREX Goražde, Koz. Dubica, Sarajevo 2, Orašje, Bijeljina 2, Bihać
2006. INTEREX Kiseljak, Sanski Most, Trebinje, Gračanica, Zvornik
2008. INTEREX Tuzla2, Sarajevo 3, Konjic
2009. INTEREX Prijedor
...
+ 720 000 kupaca mjesečno
+ 15 000 proizvoda
+ 400 dobavljača
+ 800 zaposlenih
radno vrijeme objekta - sedam dana u sedmici

Dakle, Bijeljina (2), Banja Luka, B.Gradiška i B.Dubica (uz granicu sa Hrvatskom, veoma važno), Zvornik, Trebinje i Prijedor, koje bi zavrzlame samo imao da je tamo išao redovnim putem.

[panzer]

Koliko vidim, tu ima preklapanja sa lokacijama.
Prijedor, Bijeljina, Zvornik su već na mapi Binga tj tamo imaju hipermarkete dok se u Trebinju već jedan gradi. Jedino je BL tu kao dobra odnosno najbolja opcija.
Ovo više izgleda kao uzimanje objekata kako bi se eventualnoj konkurenciji smanjio prostor za djelovanje. Vjerovatno će nakon nekog vremena doći do konsolidacije broja poslovnih jedinica tj optimizacije po gradovima.

[proleter]

Koliko vidim, tu ima preklapanja sa lokacijama.
Prijedor, Bijeljina, Zvornik su već na mapi Binga tj tamo imaju hipermarkete dok se u Trebinju već jedan gradi. Jedino je BL tu kao dobra odnosno najbolja opcija.

Preklapanje kao termin može se prihvatiti samo ako su centri jako blizu, ali obzirom da drži i drugu robu, tekstil i sve više tehniku, ne vjerujem da će išta prodavati, samo može proširiti asortiman.
Pogotovo ova mjesta uz granicu gdje dolaze masovno iz Hrvatske radi cijena i povrata PDV-a, kao Orašje napr. ili iz Srbije u Zvornik.
Sve je to on pametno skontao. Ogroman je tamo promet subotom i nedeljom. Vratiće on ovu investiciju za godinu dana.
Osim toga, do kraja godine će otvoriti i tržne centre u Goraždu i Bugojnu, pa je ipak ušao u ovo.
Konzum ima po 10-ak prodajnih objekta u nekim mjestima,pa nije još ništa prodao, naprotiv, otvara i dalje.

[panzer]

Malo sam gledao rezultate u 2013. i bingo je imao preko 500 miliona,interex 180 miliona a Tuš oko 100 miliona KM prihoda. Ako bi Bingo "preuzeo" i prihode onda bi se u 2015. mogao očekivati prihod od oko 900 miliona KM uključujući i ove nove centre koje Bingo gradi.

To je jedna strana rasta domaće firme odnosno domaće ekonomije a druga strana je da će domaći proizvođači imati lakši pristup tržnom lancu koji pokriva cijelu državu što znači da se za sve njih otvara cijelo tržište. Ono što su prije par godina mogli samo sanjati.

Ako Konzum i dalje ostane nepokolebljiv da gura samo firme u kojima Agrokor ima vlasništvo onda će mu to nanijeti štetu odnosno gubitak tržišta jer se svijet bh potrošača konstantno mijenja i sve više traže veći izbor robe, odnosno veću pažnju posvećuju domaćim proizvodima. Bingo im to nudi a ne bježi ni od stranih proizvođača.

[leon]

U produžetku je e-mail UniCredit Bank d.d.

Poštovani,

Svjedoci smo kontinuiranih promjena na međunarodnom tržištu koje imaju direktnog utjecaja i na poslovanje poslovnih subjekata u Bosni i Hercegovini.

Europska Centralna Banka (ECB), kako bi se potaknulo kreditiranje i ekonomski rast, primjenjuje politiku snižavanja kamatnih stopa na prekonoćne depozite poslovnih banaka te od prve polovice 2014. godine uvodi negativnu kamatnu stopu na prekonoćne depozite poslovnih banaka. Navedena politika kamatnih stopa ECBa izravno, kroz račune domaćih banaka u inozemstvu, te neizravno, kroz sredstva koje domaće banke drže kod Centralne Banke Bosne i Hercegovine, mijenja okolnosti poslovanja.

Uvažavajući promjene na međunarodnom tržištu glede visina kamatnih stopa na depozite i s ciljem minimiziranja negativnih utjecaja na naše klijente i poslovne partnere, UniCredit Bank d.d. donijela je odluku da se, počevši od 1.1.2015.godine, na depozite po viđenju u valutama BAM, EUR i USD obračunava visina kamatne stope u iznosu od 0,05%, godišnje.



U slučaju dodatnih pitanja možete se obratiti Vašoj kontakt osobi u Banci.

S poštovanjem,
UniCredit Bank d.d.

Dakle, ECB uvodi monetarne mjere kako bi poslovne banke natjerali da ne drže novac na računima, nego da daju kredite i potiču ekonomsku aktivnost i ekonomski rast.
A banke taj teret samo svaljuju na svoje komitente i zasigurno neće ništa promijeniti u svojoj kreditnoj politici.

Sad je pitanje šta će biti sa štednjom u BiH i hoće li se štediše odlučiti za ulaganje svog viška na tržištu kapitala ili će jednostavno svoju štednju držati u jastucima i madracima.
Ako se većina odlučiti za ovu drugu mogućnosti, to će dovesti do još većeg osiromašenja stanovništva, a u krajnjoj liniji potaknuti kriminal.

[proleter]

Pošto sam ja dežurni optimista, evo još malo lijepih vijesti, ovaj puta iz Bugojna

http://www.biznis.ba/bih/40920-zaposlja ... binas.html