Vijesti iz ekonomije/privrede

[one]

https://www.bhdani.ba/portal/clanak/893 ... -dionicara

[one]

koliko je BiH daleko od ovoga?
http://www.klix.ba/biznis/sjena-bankrot ... /140727062

[panzer]

Možeš si misliti:

http://195.222.43.81/sase-final/Portals ... 014-BD.pdf

[one]

BiH ima najveće šanse za bankrot u svijetu u sljedećih godinu dana


BiH ima najalarmantniju situaciju i šanse od 27,4 posto da bi mogla bankrotirati u roku od 12 mjeseci..

Bosna i Hercegovina ima najveće šanse da bankrotira u skorije vrijeme te se nalazi iznad Bjelorusije, Ukrajine i Ruande, piše Euromoney.

Model prema koje se izračunava mogućnost bankrota neke zemlje svijeta koji koristi podatke Euromoneya, BiH ima najalarmantniju situaciju i šanse od 27,4 posto da bi mogla bankrotirati u roku od 12 mjeseci.

No, BiH je i dalje u B rejtingu prema kreditnom rangu Moody's-a i S&P-a, dok su druge zemlje koje imaju sličnu situaciju i rizik od bankrota rangirane u kategoriju C.

Prema navodima Euromoneya, razlozi za mogući bankrot su poplave zbog kojih se zemlja dodatno zadužila, visoka stopa nezaposlenosti, korupcija i kontinuirana politička nestabilnost.

Među 10 zemalja svijeta koje bi mogle bankrotirati su i Venezuela, Ruanda, Pakistan, Argentina, Bangladeš, Egipat i Grčka.

[panzer]

A.Domazet:

Cjelokupni portofolio vanjskog kreditnog zaduženja BiH odnosi se na financiranje od strane multilateralnih financijskih institucija (Svjetska banka - IDA i IBRD, Europska banka za obnovu i razvoj, Europska investicijska banka, Međunarodni monetarni fond i drugi) ili na osnovu bilateralnih ugovora sa financijskim institucijama (KfW, Saudiski razvojni fond, Vlada Japana, Vlada Kuvajta i drugi).

Domazet navodi da se sa navedenim institucijama pregovaraju razvojni projekti i njihovo financiranje i na osnovu toga se dodjeljuju razvojni krediti. Izuzetno, MMF financira potrebe za pokrićem deficita javne potrošnje što se realizira u okviru tzv. stand by kredita koji počivaju na programu odgovarajućih reformi koje je BiH dužna provesti u vezi sa konsolidacijom javne potrošnje i poticanja ekonomskog rasta.

"Sa stanjem 31.12.2013. godine ukupna vanjska zaduženost BiH iznosi 7,4 milijarde KM, od čega se pretežno za razvojne potrebe (rekonstrukcija infrastrukture, privrede i socijalnog sektora, ceste, gasovodi, željeznica, energetika, poslovni sektor i drugo) odnosi 6,6 milijardi KM ili 88,5 posto ukupnog zaduženja, dok se na financiranje javne potrošnje odnosi 852 mil. KM ili 11,5 posto ukupnog vanjskog suverenog zaduženja BiH", navodi Domazet.

Po njegovim riječima, u promatranom periodu BiH je imala odobrenih 1,8 milijardi KM stranih kredita čije korištenje još nije počelo, tako da se može govoriti o nivou vanjske zaduženosti u 2014. godini od oko 8,6 milijardi KM. Time bi vanjska zaduženost BiH sa 27 posto u 2013. godini porasla na 33 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je izuzetno nizak nivo i u regionalnim i u europskim okvirima. Taj će se procenat podići u narednoj godini i zbog dijela međunarodnih kredita iz kojih će se financirati obnova od katastrofalnih poplava.

"Uvjeti razvojnog zaduživanja BiH su daleko povoljniji od onih koji bi se mogli dobiti na bond marketu, kako u pogledu kamata, tako i u pogledu rokova otplate. Obaveze servisiranja tih kredita, iako rastu u odnosu na prethodne godine, su održive i sredstva za te namjene se prioritetno osiguravaju izdvajanjem sa jedinstvenog računa indirektnih poreza - u 2014. godini ta sredstva iznose 846 mil. KM i čine 16,9 posto planiranih indirektnih poreza u BiH. Održivost vanjskog duga u BiH može se potkrijepiti podacima da godišnje otplate inozemnih kredita čine nešto ispod 10 posto godišnjeg izvoza zemlje u 2014. godini, a da je neto sadašnja vrijednost vanjskog duga daleko ispod 1,5 puta uvećane vrijednosti izvoza zemlje", kazao je Domazet.

[panzer]

Na londonskom se tržištu cijena barela nafte spustila 30 centi u odnosu na jučerašnje zatvaranje, na 104,29 dolara, što je njezina najniža razina od 7. studenoga prošle godine.
Na američkom tržištu barel se također prodaje po 30 centi nižoj cijeni, odnosno po 96,62 dolara, što je najniža razina u posljednjih pola godine.

Ruska vlada je danas objavila popis prehrambenih proizvoda iz SAD-a i EU-a čiji je uvoz zabranjen u Rusiju, kao odgovor na sankcije Zapada zbog ruske potpore pobunjenicima u Ukrajini.

Ruski premijer Dmitrij Medvedev izjavio je da će Rusija zabraniti uvoz voća, povrća, mesa, ribe, mlijeka i mliječnih proizvoda iz SAD-a, Europske unije, Australije, Kanade i Norveške. Zabrana vrijedi od 7. kolovoza, a trajat će godinu dana. Dodao je i da Moskva razmatra o zabranu preleta zrakoplovnim kompanijama iz Europske unije i SAD-a preko ruskog teritorija.
"Nastavak eskalacije odnosa između EU-a, SAD-a i Rusije zbog sankcija negativno će utjecati na svjetski gospodarski rast", smatra Olivier Jakob iz švicarskog Petromatrixa.

Kako dodaje, oporavak europskog gospodarstva i nadalje je krhak a eskalacija napetosti između Istoka i Zapada samo bi mogla naškoditi njegovu rastu te dodatno pritisnuti tržište nafte.

Ovo bi se dalo iskoristiti u idućoj godini. Sama veličina ruskog tržišta i manji broj izvora snabdijevanja znači da bi mogli tražiti poljoprivredne i mesne proizvode po većoj cijeni.

Perutnina Ptuj već ima odgovor:
http://indikator.ba/Vijest.aspx?p=1&id= ... kih+kupaca

[one]

Srbija prodaje 502 preduzeća, javni poziv 15. avgusta
14.8.2014 11:43 | Indikator.ba
Agencija za privatizaciju Srbije će u petak, 15. avgusta, na svojoj internet stranici www.priv.rs objaviti javni poziv za prikupljanje pisama o zainteresovanosti investitora za privatizaciju 502 preduzeća sa zavisnim privrednim društvima, u skladu sa novim Zakonom privatizaciji, koji je jučer stupio na snagu.

Kako je saopšteno iz Agencije za privatizaciju, obavještenje o Javnom pozivu će istovremeno biti objavljeno u renomiranom časopisu “Financial Times” i nacionalnim sredstvima javnog informisanja.

Javni poziv će se odnositi i na preduzeća iz djelatnosti javnog informisanja i komunikacija, koja se privatizuju u skladu sa novim Zakonom o javnom informisanju.

Agencija za privatizaciju neće objaviti javni poziv za preduzeća koja zapošljavaju osobe sa invaliditetom i preduzeća iz odbrambene industrije, s obzirom da su ovi subjekti u skladu sa Zakonom o privatizaciji trenutno izuzeti iz postupka privatizacije, navodi se u saopštenju.

[panzer]

http://indikator.ba/Vijest.aspx?p=1&id= ... na+za+Ditu

Ne bi bilo loše jer nisu neka tašna-mašna firma:

http://intersac.com/

Jedino je pitanje kakve su hemikalije u pitanju i koliko im je namjera iskoristiti ekološke propise za te hemikalije.
A po svemu sudeći lukavački Sisecam im je bio referenca:

Intersac is a chemical and allied product wholesaler and distributor. Its strength draws from global suppliers such as Eti Maden, Sisecam, Aditya, Oxyvit etc… . With experience in international logistics, Intersac serves a variety of industries across the globe. Intersac offers services such as on time delivery, product mix, reformulation, and repackaging that enable to meet clients’ tailored demands, while maintaining a partnership approach that allows to provide support in the development of their businesses. Our experienced R & D team continuously develops products customized for large commercial and industrial consumers. At Intersac, we offer a variety of chemicals ranging from per-treatment to finishing products.
Intersac has become part of the cellulose insulation industry, developing products to meet the requirements of European standards and to allow manufacturers to maintain their high quality production. Finally, the recent success in the animal feed industry has made Intersac a reputable and reliable organization in the global and Canadian market.

[panzer]

Uvođenje diferencirane akcize na pivo može biti poticaj na supstituciju potrošnje uvoznih piva domaćim brendovima, ističe se u analizi Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Upravni odbor UIO je u martu 2013. podržao inicijativu za uvođenje diferencirane stope akcize na pivo.
Prema prijedlogu UO UIO pored postojeće akcize u iznosu od 0,20 KM/l predožena je viša stopa akcize u visini od 0,25 KM za obveznike čija godišnja proizvodnja premašuje 400,000 hl.
Prema podacima o postojećim kapacitetima pivara u BiH moguće je očekivati situaciju da će samo domaće pivare u BiH zadovoljiti zadane kriterije za primjenu niže stope od 0,20 KM/l, dok će većina uvoza biti oporezovana po višoj stopi.
Polazeći od te pretpostavke uvođenje diferencirane akcize na pivo može biti poticaj na supstituciju potrošnje uvoznih piva domaćim brendovima.
Odjeljenje za makrooekonomsku analizu UIO je izradilo nekoliko scenarija za projekcije prihoda od akciza na pivo u 2014. i narednim godinama, ovisno o procentu supstitucije potrošnje uvoznog, više oporezovanog piva, potrošnjom domaćeg, manje oporezovanog piva.
Međutim, efekat supstitucije na visinu prihoda od akciza ne može biti značajan, jer se udio domaćeg piva u strukturi ukupne potrošnje posljednjih godina kreće od 35 do 37%, sa tendencijom pada, što predstavlja mali ponder u smislu uticaja na ukupno naplaćene prihode od akciza.
S obzirom da se, u najboljem slučaju, zbog parlamentarnih izbora usvajanje izmjena Zakona o akcizama vezano za diferencirano oporezivanje piva može očekivati najranije krajem trećeg kvartala 2014.g. očekivani efekti uvođenja diferenciranih stopa akcize se, prema programskom scenariju, rasprostiru u dvije godine, tj. u četvrtom kvartalu 2014. i u prva tri kvartala 2015.
Konzervativni scenario projekcija predviđa preraspodjelu potrošnje piva na način da se potrošnja uvoznog piva u prvoj godini smanji za 10% godišnje, a potrošnja domaćeg piva poveća za 10% godišnje.
U narednim godinama pretpostavljen je opadajući efekat supstitucije stranih brendova piva domaćim brendovima, uz korekciju za projektovani rast potrošnje.
Potrebno je naglasiti da uvođenje diferenciranih stopa poreza na potrošnju uvijek predstavlja poticaj za veću potrošnju manje oporezovanih dobara i porast poreznih prevara u smislu šverca, krijumčarenja ili drugih prevara kod potrošnje više oporezovanih dobara, naglašava se u analizi.

[proleter]

Evo malo nečeg lijepog u moru negativnih informacija

http://www.ekapija.ba/bs/Vijest/investi ... ad-image-0