Elektroprivreda BIH

[panzer]

i ovo je još bitnije...

JP Elektroprivreda BiH i Telemach potpisali su Ugovor o saradnji za korištenje niskonaponskih stubova u vlasništvu JP Elektroprivreda BiH za razvoj Telemach širokopojasne mreže. U skladu sa propisima EU za omogućavanje bržeg razvoja širokopojasnog pristupa, Direktive 2014/61/CE, koja se odnosi na korištenje postojeće infrastrukture trećih strana, JP Elektroprivreda BiH i Telemach dogovorili su uslove Ugovora koji omogućavaju siguran kontinuitet i unapređenje koegzistencije električne i širokopojasne infrastrukture na istim stubovima niskonaponske infrastrukture. Ugovor predviđa stroge sigurnosne procedure i zajednički nadzor i održavanje vlastitih mreža i donosi direktnu korist za JP Elektroprivreda BiH, razvoj konkurentnosti telekomunikacijskog tržišta i za građane BiH.

Kompanija Telemach će JP Elektroprivreda BiH uplatiti 4,22 miliona KM kao naknadu za korištenje u proteklom periodu, a za buduće korištenje dogovoreni su uslovi u skladu s najboljom regionalnom i evropskom praksom.

[Shahab]

Jest da su otvorili utičnicu ali ovo je ljepši marketing a ne rudarska kora hljeba.....

Elektroprivreda Bosne i Hercegovine besplatno je na raspolaganje stavila punionicu za električna vozila ispred zgrade Direkcije u Sarajevu, u želji da širi priču o vozilima na alternativna goriva, a čije su prednosti brojne.

To preduzeće za početak je počelo koristiti dva električna vozila koja su predstavili danas u okviru trodnevnog sajma energetike ”Energa”, u sklopu konferencijskog dijela “Dani Elektroprivrede BiH”.

Iako takav automobil košta znatno više, npr. ako je dizel 50.000 KM, električni je više od 90.000 KM, uime EPBiH -Sektora za strateški razvoj, Adnan Bosović je kazao da je ovakve automobile znatno jeftinije održavati, a da na 100.000 kilometara troše do dvije KM električne energije.
– Cijena će svakako padati masovnom proizvodnjom, ali za početak sve razvijene zemlje, pa i susjedna Hrvatska, uvele su poticaje za ovakve automobile, jer su prepoznale prednosti – rekao je Bosović, te naglasio da sve elektroprivrede Evrope vide sektor transporta kao novo tržište.
Pojasnio je da postoje tri vrste punjenja koje podržava gotovo svaki električni automobil.
Prvi je tokom noći, putem kućne utičnice, drugi, kakav je i ispred Direkcije Elektroprivrede, je srednje brzi punjač putem kojeg se automobil puni nekoliko sati, a treći je ultra brzi način koji automobl puni za 20-ak minuta.
– Ovo su automobili budućnosti i u svijetu je njihova zastupljenost svake godine duplo veća – dodao je Bosović.
Rekao je da će punionica koju je Elektroprivreda stavila na raspolaganje besplatno biti dostupna do daljnjeg, u promotivne svrhe, izvijestila je Fena.

Slažem se. Konkretna vizija za budućnost. Kina i EU masovno stimulišu elektromobile, do 2030 dizel potpuno nestaje sa cesta. To je u suštini i jedina solucija za problem zagađenja u Sarajevu. Kada bi sva službena vozila u KS bila elektromobili imali mi vidan efekat na smanjenju zagađenosti. Inače smo zemlja sa najzagađenijim vazduhom u Evropi.

[Sabur2]

Gdje ces dizela zabranit ovdje.
Uzmi porez na sta hoces ali ne diraj im u dizLo.

[panzer]

Na kraju će na milijardu istjerat a od toga će pola otići u privatne džepove preko tendera. A da ne spominjemo da su i dalje u gubitku:

Po osnovu dvaju ciklusa investicionih ulaganja u zavisna društva, rudnike uglja, u okviru dokapitalizacije previđena su ulaganja više od 585 miliona KM i trebaju se realizirati do kraja 2018. godine kazao je danas rukovodilac Sektora za proizvodnju JP Elektroprivreda BiH Fahrudin Tanović.





U okviru "Dana Elektroprivrede BiH" na Međunarodnom sajmu energetike "Energa" koji se održava u sarajevskom Centru Skenderija Tanović je prezentirao dosadašnja i planirana ulaganja u rudnike, članice koncerna Elektroprivrede BiH.

Naveo je da je investicione odluke, odnosno odluke o dokapitalizaciji donijela JP Elektroprivreda radi poboljšanja poslovanja zavisnih društava rudnika uglja.

"Tako je prvi ciklus dokapitalizacije, odnosno investicionih odluka koji je donesen do 31. decembra 2015 . iznosio više od 258 miliona KM podijeljeno po rudnicima, a novi ciklus investicionih odluka je donesen 29. marta 2016. s dodatnih oko 326 miliona KM, tako da ukupna ulaganja u rudnike u okviru dokapitalizacije iznose više od 585 miliona KM", naveo je Tanović.

Ukoliko se, po njegovim riječima, posmatra poslovanje rudnika u proteklih sedam godina, vidljivo je da je u prvih nekoliko godina došlo do povećanja proizvodnje, a zatim do pada što je rezultat nedovoljnog ulaganja u proteklom periodu u rudnike uglja, odnosno kada je prijenos vlasništva ostvaren nisu se mogli odmah pokazati pozitivni rezultati ulaganja od Elektroprivrede BiH.

"Proizvodnja uglja je bila najveća u 2011. i 2012. godini kada je ostvarna proizvodnja od 5,5 milion tona da bi to u 2015. palo na 4,5 miliona tona. Treba napomenuti da je na rezultate u proizvodnji uglja utjecao i period velikih poplave u 2014. godini. Već u 2016. počinje ponovno povećanje proizvodnje uglja tako da je u toj godini dostignuta količina od 4,9 miliona tona, a cilj je u 2017. postizanje količine od 5,5 miliona tona", naveo je Tanović.

Ono što je dobro za zavisna društva, rudnike uglja, kako je dodao, jeste da nemaju probelma s plasmanom uglja, jer imaju osigurano tržište u njihovim termoelektranama. Ukupni prihodi u rudnicima pratili su i ukupnu proizvodnju, a posljednjih godina smanjuju se troškovi, kao i broj zaposlenih.

Tanović je naveo aktivnosti koje je poduzeo JPEPBiH za poboljšanje poslovanja u zavisnim društvima, rudnicima uglja i ciljeve predloženog koncepta novog ciklusa investicionog ulaganja.

Među ostalim je kazao da je zaustavljen trend pada proizvodnje, te da se dostižu dnevni i mjesečni planovi proizvodnje. Također, dostiže se održiva proizvodnja koja omogućava stabilnost poslovanja uz izvršavanje svih zakonom propisanih obaveza.

Govoreći o efektima poduzetih aktivnosti u poboljšanju poslovanja u ZD rudnicima uglja za prva četiri mjeseca ove godine u poređenju s istim pokazateljima i periodom u 2015. i 2016. godine Tanović je naveo da je povećana ukupna proizvodnja i plasman uglja za oko 32 posto u odnosu na isti period 2015., odnosno oko devet posto u odnosu na isti period 2016. Prihodi su povećani za 28 posto u odnosu na taj period 2015. , odnosno za devet posto u odnosu na isti period 2016., a troškovi smanjeni za oko tri posto i u 2015. i 2016.

"Gubitak je za 29 miliona KM manji u odnosu na gubitak za isti period 2015.godine, odnosno za 13,37 miliona KM u odnosu na gubitak za taj period 2016", dodao je Tanović.

Kako je poznato, 14. januara 2009. Vlada Federacije BiH je donijela Odluku o prenosu udjela FBiH u rudnicima uglja u FBiH na JP Elektroprivreda BiH d.d. – Sarajevo u: RMU “Kakanj” d.o.o. Kakanj, RMU “Breza” d.o.o. Breza, RU “Gračanica” d.o.o. Gornji Vakuf-Uskoplje, RMU “Abid Lolić” d.o.o. Travnik-Bila, Rudnici “Kreka” d.o.o. Tuzla, RMU “Đurđevik” d.o.o. Đurđevik, RMU “Zenica” d.o.o. Zenica.

[proleter]

Evo zašto se još ne gradi ( a nadam se i da neće) TE Banovići, ako bude pameti.
Ako ovo nije opomena i ne digne uspavanu učmalu javnost ne znam šta treba.
BTW, prvi sam pisao i ovdje i na drugim mjestima da je TE Stanari promašena investicija pri ovim cijenama, a ne vidim kao će ići gore nakon tolike gradnje OIE u Njemačkoj u Evropi :
http://bportal.ba/termoelektrana-presta ... e-stanari/

[montypython]

"Razlog leži u činjenici da je cijena proizvodnja struje u ovoj Termoelektrani niža od prodajne cijene"

Pretpostavljam da su htjeli reći viša od prodajne.

[montypython]

Inače po meni nije toliko problem u niskoj cijeni struje na berzi koliko u previsokoj cijeni uglja kao ulaznoj u TE. Ta cijena je jednostavno previše uzletjela zbog neracionalnog poslovanja i prevelikog zapošljavanja u rudnicima slabe produktivnosti, previsokim platama, socijalnog umjesto tržišnog poslovanja u rudnicima itd. HEP je npr. prošle godine ostvario dobit od 1,3 miljarde kuna iako Hrvatka može samo sanjati o našim energetskim potencijalima. Dakle poslovanje je tamo dramatično bolje ili bolje reći upravljanje ovdje je loše i neekonomsko. Jeste velika gradnja vjetroelektrana ali nisam siguran da je ta energija jeftina. Kad se pogleda kolika je razlika između berzanske cijene energije i maloprodajne u recimo Njemačkoj ili Danskoj i pogleda struktura te maloprodajne cijene ispada da građani tamo finansiraju tu jeftinoću plaćajući ogromne namete za poticaje OIE. Dok im to ne dosadi. Po meni uz sve to sa cijenom struje glavni problem kod nas je nestručno i loše rukovođenje u rudnicima i Elektroprivredi.

[Shahab]

Dobra analiza. Slažem se.

[montypython]

https://www.klix.ba/vijesti/crna-hronik ... /170615024
Pričamo jučer o lošem uporavljanju u rudnicima i nad rudnicima. Mislim da je to preblaga riječ u odnosu na to šta se tamo dešava i to na dnevnoj bazi, a ne u 2006. To je zrelo za totalno restrukturiranje, i to atom po atom. Bukvalno bi se moralo sve živo otpustitit i ponovo zapošljavati jednog po jednog zaposlenog. A za menadžment bi trebalo uvesti strance i potpuno ih odvojiti od domaćih ljudi. Bez radikalnih poteza ovde rješenja nema. S tim da takve poteze nema ko da povuče, niti je takav na vidiku. Mislio sam da bi od ovoga Džindića moglo nešto biti ali i on izgleda nema snage za takvo nešto.

[panzer]

Ja o ovim tenderima govorim već duže vrijeme. Desetine miliona se kradu na tenderima elektroprivrede. I evo, dosta ih se hapsi mada je to sitno koliko ih je upetljano.