Elektroprivreda BIH

[veliki dedo]

E vidiš, ovu državu vode i zastupaju oni koji niti znaju, niti mogu nešto dobro uraditi a uz to nemaju ništa pametno da kažu.

Nevjerovatno da među njima nema niti jedna crna ovca, niti jedna ćorava koka...

[indikator]

Regulatorna komisija za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine - FERK danas je u svom sjedištu u Mostaru održala 10. redovnu sjednicu u 2025. godini na kojoj je donesena Odluka o zamjenskoj tržišnoj cijeni za mjesec juni 2025. godine koja iznosi 16,1657 feninga/kWh. Zamjenska tržišna cijena je cijena po kojoj privilegovani proizvođač električne energije iz OIEiEK, koji je ostvario pravo na podsticaj na osnovu premije utvrđene procesom aukcije za velika postrojenja – FIP aukcije, prodaje električnu energiju Operatoru za OIEiEK do uspostave organizovanog dan unaprijed tržišta električne energije.

[brzi]

Za autobusku stanicu u Zenici ponuđeno na licitaciji 14,9 miliona.
Za jednu zapuštenu zgradu od par stotina m2 i par hiljada m2 zemljista toliko novca.
I onda Elektroprivreda ima tržišnu vrijednost ko ovakvih 20 stanica.

[zrtvasvihrezima]

Pitao sam Al po kojoj cijeni bi se prodala ep u eventualnoj privatizaciji. Odgovor: po tržišnoj.

[brzi]

AI ne zna odgovor ni na jednostavnija pitanja.
Na moje pitanje: Da li rizično ulaganje u bitcoin?
Daje mi odgovor:
"Ulaganje u Bitcoin može biti rizično, ali to ne znači da je automatski loše — rizik zavisi od tvoje finansijske situacije, ciljeva, i tolerancije na rizik. "

Kaže, može biti rizično, a trebao bi reći da je rizično.

[SSenseiSS]

AI ne zna odgovor ni na jednostavnija pitanja.
Na moje pitanje: Da li rizično ulaganje u bitcoin?
Daje mi odgovor:
"Ulaganje u Bitcoin može biti rizično, ali to ne znači da je automatski loše — rizik zavisi od tvoje finansijske situacije, ciljeva, i tolerancije na rizik. "

Kaže, može biti rizično, a trebao bi reći da je rizično.

To je zato što su veliki jezički modeli (LLM) kakav je i ChatGPT trenirani na velikom skupu uglavnom javno dostupnih podataka i koje onda skoro pa savršeno oponašaju (naglašavam oponašaju, jer nema tu nikakvog rezonovanja iako stičemo dojam da ima) kada ih nešto upitamo. U javnom diskursu po pitanju investiranja (i u špekulacije, kao što je Bitcoin) se riječ rizik uglavnom koristi u smislu temporalnog rizika a ne u smislu karakterizacije neizvjesnosti povrata, tj. definicije preko standardne devijacije povrata, pa odatle takav odgovor.

[Skendi122]

Zna li se kakav je bio mjesec maj. Da li su poslovali pozitivno?

[aid]

“Električnu energiju iz obnovljivih izvora u Bosni i Hercegovini proizvode: male hidroelektrane, vjetroelektrane, solarne elektrane te elektrane na biomasu i bioplin. Vlasnici ovih postrojenja su uglavnom privatne firme koje imaju privilegiju da svu struju prodaju elektroprivredama po garantovanim cijenama koje se ne mijenjaju bez obzira na promjene cijena na tržištu. Proizvođači u Federaciji BiH (FBiH) potpisuju ugovore sa elektroprivredama na 12 godina, a u Republici Srpskoj (RS) na 15 godina za male hidroelektrane, vjetroelektrane i solarne elektrane, dok ugovori za ostala postrojenja traju pet godina. Osim ovih pogodnosti, proizvođačima se isplaćuje i poticaj za proizvodnju tzv. čiste energije. Taj novac se prikuplja putem računa za električnu energiju koje plaćaju bh. građani. Što je veći broj postrojenja, viši su i računi građana. Vlasti najčešće navode da ovakvu proizvodnju struje potiču jer se BiH na to obavezala međunarodnim ugovorima, koji su imali za cilj povećati proizvodnju iz obnovljivih izvora, strana i domaća ulaganja u ovu oblast, osigurati nova radna mjesta te zaštititi okoliš. Prema podacima koje su prikupili novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) od entitetskih operatora za obnovljive izvore energije, vlasnicima postrojenja je od 2015. do 2020. godine isplaćeno najmanje 207 miliona maraka. Ovaj iznos je veći, obzirom da institucije u FBiH u svojim evidencijama nemaju podatke o isplaćenim poticajima za 2016. i 2017. godinu, dok su institucije iz RS-a dostavile podatke za period od januara do septembra 2020. godine. U ovoj bazi uz podatke o iznosima poticaja možete pronaći i podatke o nazivu i vrsti postrojenja, vlasnicima i količini proizvedene električne energije.”
Izvor :CIN
Čudo je da nema i više privatnih investicija u OIE kad su stvari ovako postavljene.
Na cca 1,7 mlrd KWh proizvedenih samo podsticaja je isplaćeno 207 mil.KM odnosno 12 feninga po KWh plus garantovani otkup 12 do 15 godina po fiksnim cijenama.
U nekim slučajevima I u nekim godinama podsticaji su iznosili i 50 feninga po kwh za SE ,a na to se dodaje cijena koju im plati elektroprivreda za isporučeni kwh.
Dakle privatni investitori u OIE u BIH su u startu apsolutno obezbjedili ( oni koji su do sada završili investiciju) povrat investicije i ostvarenje odgovarajućeg profita od bilo kakvog tržišnog rizika na gore navedeni način .
Dodatno ,i time što (za sad) sav trošak izgradnje prenosne i distributivne mreže kao i trošak balansiranja pada na krajnje kupce preko JPES JPEM I EPRS, odnosno i na ove subjekte i njihove vlasnike.
Osim ovoga tu su I mnogi skriveni troškovi za navedene državne firme ,jer dok god ima energije iz OIE oni je moraju prihvatati po dogovorenim cijenama ,a propuštati jeftinije izvore s vanjskog tržišta, ili zaustavljati vlastitu proizvodnju neovisno da li im to u tom momentu odgovara i, obratno, kupovati i proizvoditi i kad im ne odgovara, dok se za OIE takvo pravilo po definiciji ne može ugovoriti zbog tehnoloških limita izvora energije.
U vrlo bliskoj budućnosti u BIH bi bila nužna veoma velika povečanja cijena prenosa i mrežarina ,a možda i redefinisanje uslova novih priključenja OIE zbog potrebe ogromnih investicija na povezivanju Hercegovine ,gdje je najveći potencijal OIE sa potrošnjom u središtu BIH I Dalmaciji.
I na ovom primjeru se da naslutiti kako će pozicija ODS-a u ukupnom el.en. sektoru dobijati na važnosti, jer će se proizvodni portfolio širiti i liberalizirati ,a prenos i distribucija sve više regulirati tako da izgleda da FERK-ova intervencija s vračanjem plana o izdvajanju ODS na doradu nije samo tehničke prirode i dobro bi bilo iskopati kakav insajderski info da vidimo ima li šanse da nas malih dioničara bude u ODS-ovima.

[Sitna buranija]

Zna li se kakav je bio mjesec maj. Da li su poslovali pozitivno?

Sudeći po ovome, nije ružičasto ni u maju:

https://faktor.ba/bosna-i-hercegovina/a ... -km/220880

[montypython]

To su podaci za BiH, međutim znamo da je Ugljevik čak obustavljao proizvodnju zbog manjka uglja. Kad se pogledaju podaci za FBiH vidi se da je izvoz u aprilu skoro dvaput veći nego u istom mjesecu prošle godine. I uvoz je veći međutim to ne mora biti loše jer očito je bilo mnogo uvoza sredinom dana, ne zato što moraju jer Im fali uglja nego zato što cijena niska zbog hiperprodukciju solara po Evropi. I to se koliko vidim nastavlja i u maju. Izbačeno je negdje ranije da je prosječna uvozna za april 94 KM/MWh što je niže od proizvodne u TE. S tim da je i to podatak za BiH tako da je stvarna uvozna za EPBiH možda još niža jer u RSu vjerovatno nisu mogli birati kad će uvoziti i po kojoj cijeni a EPBiH je vjerovatno uvozila samo jeftinu struju. Prosječna izvozna za april je bila 168 KM/MWh što znači da se je možda zarađivalio I na uvozu i na izvozu. Plus im je ako su tako uvozili ostajalo i ušteđenog uglja za period još viših cijena koji sad nastupa s početkom korištenja klima uređaja. Uz sve i rudnici su u aprilu proizveli više I lignita i mrkog nego prošle godine tako da nisam ubijeđen u tu priču da imaju zalihe samo za par dana. Ako su HE značajno premašila proizvodnju i kompenzirale manjak iz TE (ako sam dobro shvatio TE TZ skoro nije radila ili samo jedan blok) koje su dakle trošile manje uglja nego prije a rudnici proizveli više uglja nego prije onda mi nema baš logike to Jerlagićevo da su zalihe male. Kao da je to napamet ispalio? Meni baš obrnuto zvuči da je april bio vrlo profitabilan. Nažalost niko nam više ne javlja stanje zaliha na depoima kao nekad tako da ćemo za prave rezultate morati čekati polugodišnji izvještaj.