Vlada FBiH

[panzer]

Moje mišljenje je da je plinovod veći problem odnosno finansijski preskupo i realno nepotrebno ali plinovod je opet podložanih hiljadama procedura pa sve i da ga hoće progurati neće znati.

[one]

"Veleposlanici EU-a upravo su se dogovorili o snažnom i značajnom 14. paketu sankcija kao odgovor na rusku agresiju protiv Ukrajine", izjavila je u četvrtak Belgija, koja predsjeda rotirajućim predsjedanjem EU-a.

“Ovaj paket pruža nove ciljane mjere i maksimizira učinak postojećih sankcija zatvaranjem rupa u zakonu”, priopćilo je belgijsko predsjedništvo Vijeća EU-a.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen komentirala je,

“Ovaj težak paket dodatno će uskratiti Rusiji pristup ključnim tehnologijama. To će Rusiji oduzeti daljnje prihode od energije. I uhvatiti se u koštac s Putinovom flotom u sjeni i bankovnom mrežom u sjeni u inozemstvu.”

Pretovar LNG-a unutar EU dosad je bila raširena praksa, iako količine ne predstavljaju velik dio ruskog LNG izvoza.

EU, međutim, ne zabranjuje potpunu zabranu uvoza ruskog LNG-a, kao što je učinila s naftom i naftnim derivatima.

Uvoz LNG-a iz Rusije u EU skočio je u posljednje dvije godine otkako je Rusija u proljeće i ljeto 2022. isključila neke zemlje EU-a iz plinovoda, a plinovod Sjeverni tok dignut je u zrak u rujnu te godine. Neki od terminala za uvoz LNG-a u zapadnoj Europi, uključujući Belgiju, ponovno su izvozili u Španjolsku i Kinu.

Analiza Instituta za energetsku ekonomiju i financijsku analizu (IEEFA) pokazala je krajem prošle godine da je oko 21% ruskih količina LNG-a namijenjenih Europskoj uniji prekrcaj, koji nije uključen u službene brojke uvoza i stoga ih EU zanemaruje kreatori politike.

EU-ov 14. paket sankcija također cilja na tri ruska LNG projekta i sadrži klauzulu koja dopušta državama članicama EU-a Švedskoj i Finskoj da otkažu LNG ugovore s Rusijom, rekli su diplomati za Reuters.

[montypython]

Dosadašnje sankcije samo su ojačale deindustrijalizaciju i inflaciju u Evropi. Za Rusiju su beznačajne. Cilj ovih novih mjera je isti, pucati u nogu sam sebi

[panzer]

Izgleda da nam je ovaj drug ustvari premijer iz sjene, više od 10 godina.

Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) su neophodna dodatna sredstva za Budžet i kapitalne investicije koja ne može da obezbijedi, ili jako teško može da obezbijediti, na domaćem tržištu te mora da izađe na inostrano tržište kapitala, potvrdio je u razgovoru za Bloomberg Adriju Goran Miraščić, ekonomski savjetnik premijera FBiH. S&P dodijelio je nedavno FBiH kreditni rejting B+/B sa stabilnim izgledima, a Miraščić kaže da je ocjena tražena upravo zato da bi se stvorili uslovi da FBiH potraži dodatna sredstva na jednoj od evropskih berzi.Zaduženje na domaćoj berzi prodajom obveznica i trezorskih zapisa ocjenjuje i pozitivnim i negativnim. Pozitivno je jer pokazuje da banke imaju viška sredstava, a negativno jer se uzimaju sredstva koja su neophodna privredi.

"Radili smo ocjenu kreditnog rejtinga FBiH. S obzirom na to koliko nam je sredstava potrebno da zatvorimo budžetski nedostatak, i za kapitalne investicije, ne možemo sve to obezbijediti, ili jako teško možemo obezbijediti na domaćem tržištu, zato nam je bio potreban kreditni rejting. Mi moramo izaći na inostrano tržište, vidjećemo kada će to biti", rekao je Miraščić.

FBiH je planirala da ove godine uzme 395 miliona KM dugoročnih kredita, od toga 195 miliona od Svjetske banke, a 200 miliona kroz neku vrstu vrijednosnih papira.

"Kako, šta i kada vidjećemo, još uvijek imamo prilično korektan stepen likvidnosti Budžeta, neke emisije smo i otkazivali", ističe Miraščić.

Na pitanje da li će emisija dužničkih hartija od vrijednosti FBiH biti na Londonskoj, Bečkoj ili nekoj drugoj evropskoj berzi, odgovara da se sve razmatra, ali da je sigurno da će biti na primarnom tržištu s obzirom na to da se radi o suverenom dugu države.

"Mora se dobiti odobrenje u skladu sa Zakonom o dugu, zaduženju i garancijama BiH. Kamate koje ostvarujemo sada su u rangu s onima na zapadu i nama je to prihvatljivo, jer da su manje, dešavalo bi se da naše banke kupuju obveznice drugih država i tako bi novac naših depozitara izlazio iz zemlje", poručuje Miraščić.
FBiH je planirala da ove godine uzme 395 miliona KM dugoročnih kredita, od toga 195 miliona od Svjetske banke, a 200 miliona kroz neku vrstu vrijednosnih papira.

"Kako, šta i kada vidjećemo, još uvijek imamo prilično korektan stepen likvidnosti Budžeta, neke emisije smo i otkazivali", ističe Miraščić.

Na pitanje da li će emisija dužničkih hartija od vrijednosti FBiH biti na Londonskoj, Bečkoj ili nekoj drugoj evropskoj berzi, odgovara da se sve razmatra, ali da je sigurno da će biti na primarnom tržištu s obzirom na to da se radi o suverenom dugu države.

"Mora se dobiti odobrenje u skladu sa Zakonom o dugu, zaduženju i garancijama BiH. Kamate koje ostvarujemo sada su u rangu s onima na zapadu i nama je to prihvatljivo, jer da su manje, dešavalo bi se da naše banke kupuju obveznice drugih država i tako bi novac naših depozitara izlazio iz zemlje", poručuje Miraščić.Nemamo prepreku za emisiju zelenih obveznica u kontekstu ciljeva održivog razvoja, to je jako slično evro obveznicama. Nema pravnih prepreka da naše državno Ministarstvo finansija to organizuje, jedino se moraju razraditi provedbeni akti, što ne bi bio problem. Pitanje je interesa za takve obveznice, a mislim da će interesa biti, jer imamo relativno nisku stopu zaduženosti", kaže Miraščić.

Otkriva da se na tome radi, da se pokuša u skorijem periodu napraviti neka pilot emisija takve vrste obveznica, da se vidi kakav je interes.

"To bi išlo vjerovatno preko države, naravno provodila bi to entitetska ministarstva finansija, osnova je da vidimo kakav je interes. Specifičnost zelenih obveznica je da se tačno zna za šta bi ta sredstva mogla da se iskoriste, za projekte energetske tranzicije. Zašto da ne, prije ili kasnije. Ni mi, ni Srbija, a usudiću se reći ni Hrvatska, bez stranih fondova, donatora, ne samo finansijera i kreditora, jako teško možemo isfinansirati energetsku tranziciju", naglašava Miraščić.

O narodnim obveznicama se ne razmišlja
Iako je visok nivo depozita stanovništva u bankama u BiH, u Vladi FBiH nisu razmišljali o emisiji narodnih obveznica, po uzoru na Hrvatsku.

"Nismo još uvijek razmišljali o tome, stalno razrađujemo te modalitete. Imali smo emisije obveznica na berzi i bio je interes veći za dva ili dva i po puta iznad ponude, tako da još uvijek nismo razmišljali o narodnim, međutim zašto da ne nekad u idućem periodu", kaže Miraščić.Glavni cilj Vlade FBiH je završetak Koridora 5c, ali sada fokus stavljaju i na izgradnju brzih cesta i magistralnih puteva.

"Idejni projekti se rade. Od same putne infrastrukture je, možda, meni interesantnija željeznička, jer se pokušava dogovoriti ogroman projekat elektrifikacije svega postojećeg u BiH u vezi sa željeznicama. Ima i neformalnih i formalnih razgovora između entitetskih vlada vezano za zajednička ulaganja u elektroenergetski sektor", naglašava Miraščić.

Domaće javne kompanije nemaju toliko potencijala da se uključuju u kompletan proces energetske tranzicije, osim za neke manje hidropotencijale. "Za solare imamo puno interesa privatnog sektora, o tome se razgovara i u okviru Elektroprenosa BiH. Budućnost je u zajedničkim ulaganjima i iznalaženju dodatnih modaliteta za finansiranje. Sve što može privući dodatni kapital je poželjno, mi sami ne možemo isfinansirati energetsku tranziciju", poručuje.

[one]

kao i kod indijanaca poglavice su se mijenjale a vracevi bili vjecni