Bankarski sektor

[insider]

Hypo proslu godinu zavrsio sa 117 miliona gubitka

[insider]

Ziraat Bank BH ući će na tržište Bosne i Hercegovine sa osiguranjem i lizingom, najavio je danas u Sarajeviu Huseyin Aydin, generalni direktor Ziraat Bankasi u Turskoj nakon potpisivanja ugovora o novoj kreditnoj liniji Ziraat Banke za BiH u vrijednosti 50 miliona eura, izvještava Indikator.ba.
On je priznao kako je Banka, koja je prva među stranim bankama došla u BiH 1997. godine, u prošlosti pravila streteške greške u BiH, ali da se one ispravljaju.
- Do prije dvije godine nismo mogli sve svoje mogućnosti realizirati u BiH. Ne odgovara veličini i kredibilitetu Ziraat banke da od 17 velikih banaka u BiH bude na 15. mjestu. Trebamo imati fundametalnu tehnologiju. Priznajemo greške koje su bile do nas, ali u posljednje dvije godine ih ispravljamo i razvijamo se, kazao je Aydn.
Dodao je je Ziraat Bank BH po aktivi deveta banka, a cilj je da za dvije godine bude među prvih pet, a krajnji cilj je da bude jedna od tri vodeće banke u BiH.
- Imamo povećanje zapošljavanja u banci u posljednje dvije i po godine od 52% i širom BiH otvaramo poslovnice. Ali, kada bude došla osiguravajuća kuća i lizing mi ćemo na ozbiljan način doprinijeti razvoju BiH, naglasio je Aydin.
Dodao je da će Call centar banke koji je sada smješten u Turskoj biti preseljen u BiH.
Zajedno sa osiguravajućom kućom, leasingom i investicijskim odjelom Call centar biće smješten u poslovnoj zgradi Banke sa 12.000 kvadratnih metara korisnog prostora koja se gradi u Sarajevu, na lokaciji između sjedišta EP BIH i hotela Bristol.
- Sve tehnološke operacije koje su budu radile za Balkan želimo preseliti u BIH, obznanio je Aydin dodajući da je Ziraat banka trajno opredijeljena da ostane u našoj zemlji.
Ziraat Banka osnovana je 1863. godine, a trenutno posjeduje aktivu od 72 milijarde eura, te kreditini portfolio od 38 milijardi eura.
Posluje u 17 zemalja, ima 1.636 poslovnica i 24.000 uposlenih.

Turci se ne šale, prave novu zgradu, dobili novu ultra jeftinu kreditnu liniju, ulaze u osiguranje i lizing, to samo moze znaciti infrastrukturu za ozbiljniji nastup njihovih kompanija.

[mendo]

kakve su sad kamatne stopnje na orocenu stednju na godinu dana u KM?

[Rotshild]

Kamate su smješno male, oko 0,5 % a na "a vista" štednju su 0 %, bar u Raiffeisen banci!
Zato su obveznice tražene, ali čak i ne dovoljno obzirom da ovaj polupismeni narod nije educiran da im donose pet puta veće prinose od štednje, a i strah i nepovjerenje je još dominantan. Ove obveznice stare devizne štednje je već nemoguće kupiti i po 100 % vrijednosti (ostale još samo dvije srije), a obveznice ratne štete polako idu gore, uprkos pokušajima mešetara da ih vještački obaraju (tu je kamata 2,5 % sa ispatom svakog 30. juna do dospijeća).
Vidim jedan veći prodajni nalog serije 1D (koja dospjeva 2022. godine ja mislim), preko 500.000 komada, ali na 76 %.
Ako bi se spustio negdje na 72 % bila bi to odlična prilika za dokup, ako i ovo nije neka već dogoverena trgovina.

[montypython]

Kamate su smješno male, oko 0,5 % a na "a vista" štednju su 0 %, bar u Raiffeisen banci!
Zato su obveznice tražene, ali čak i ne dovoljno obzirom da ovaj polupismeni narod nije educiran da im donose pet puta veće prinose od štednje, a i strah i nepovjerenje je još dominantan. Ove obveznice stare devizne štednje je već nemoguće kupiti i po 100 % vrijednosti (ostale još samo dvije srije), a obveznice ratne štete polako idu gore, uprkos pokušajima mešetara da ih vještački obaraju (tu je kamata 2,5 % sa ispatom svakog 30. juna do dospijeća).
Vidim jedan veći prodajni nalog serije 1D (koja dospjeva 2022. godine ja mislim), preko 500.000 komada, ali na 76 %.
Ako bi se spustio negdje na 72 % bila bi to odlična prilika za dokup, ako i ovo nije neka već dogoverena trgovina.

Malo ispravke, koliko ja znam kamate na oročenu štednju su ipak više od 0,5 %. Ima banaka gdje su kamate i po 2,5 do 3 %. To ne mijenja činjenicu da je to najmanje isplativ način ulaganja. I dividenda od npr BH Telecoma daje 8-9 % godišnje što je 3 puta više od kamata na štednju.

[proleter]

Mislim da ne govorite o istom, kamate na štednju do godinu dana zaista nisu veće od 0,5-0,75 % .
Ovo što Monthy kaže da ima kamata od 2,5 % odnosi se na oročenje minimalno 2-3 godine. Ja ne znam da ijedna banka ima kamatu veću od 0,75 % na godinu dana, što je bilo pitanje Mende.
Prednost obveznica je što svake godine dobijete 2,5 % na iznos broja dionica a ne koliko si uložio.
Napr, ako 100.000 KM oročiš na 3 godine u najboljem slučaju dobićeš 3.000 KM za tri godine.
Ako kupiš nekih obveznica ratne štete po recimo 75 % za isti iznos, imaš otprilike 132.000 obveznica i na njih kamatu 3.250 KM SVAKE GODINE DO ROKA DOSPIJEĆA (znači za tri godine 9.750 KM)..
Rokovi dospijeća su od 2019. do 2025 godine, kako koja, što znači da ima još i rast do nominale.
Znači da nema dvojbe gdje je bolje ulagati, ali se ljudi još uvijek boje ulagati u papire.
Što se tiče BH Telekoma, o tome smo pisali, o padu dobiti, nesigurnosti kretanja dionice, neizvjesnosti prodaje...
Vidim da sve stranke u kampanji govore da neće dozvoliti privatizaciju telekoma...stara priča

[montypython]

Evo pogledah na jednu banku i kamate na štednju na godinu dana su čak i veće nego što sam rekao u ovom slučaju čak 3,5 % na godinu dana, dakle tačno ono štro je Mendo pitao. Ima još banaka sa kamatom iznad 2,5% a mislim i iznad 3%. Ne znam odakle ti ti podaci da nijedna banka nema kamatu veću od 0,75% na godinu dana, imaju praktično sve (osim možda Reiffeisen)i to mnogo veću. Što se tiče BHTelecoma jesmo o tome diskutovali i ovo što sam rekao je i sa uključenim tim padom dobiti, nekvalitetnim menadžmentom, spomenutim nesigurnostima itd što je samo predmet nagađanja. Šta će biti to ćemo tek vidjeti. Dividenda je bila mislim 110 miliona prethodnih godina a čak nije ni sva dobit isplaćivana. Dakle rekoh da je godišnja zarada od dividende 2,5-3 puta veća od kamate na oročenu štednju i mislim da je to lako provjerljivo.

http://www.novabanka.com/Stednja/201/Or ... dnja.shtml

[Rotshild]

Eto natjerala me ova diskusija da danas malo prohodam i pogledam kakve su kamate u nekoliko banaka.
Uzeću za primjer iznos od 10.000 do 50.000 KM.

Sparkasse : oročenje od 7-12 mjeseci 1,4 %, 13-24 mjeseca 2,7 %
Hypo Banka : oročenje 12 mjeseci 0,9 %, 24 mjeseca 2,25 %
Sberbank : oročenje na 12 mjeseci 1,1 %, 13 mjeseci 1,4 %, 24 mjeseca 1,9 %

U Raiffeisen i Uni Kredit nisam htio ići jer su još manje, to znam od ranije.
Otići ću sutra do Nove banke, ne mogu vjerovati da su im kamate 200 % veće od ovih.

[montypython]

Koliko vidim to su upravo banke sa najnižim kamatama. U principu veća i poznatija banka niže i lošije kamate. Pošto su ulozi (mislim do 50000 KM) uglavnim osigurani a banke stabilne, veličina i "ugled" banke ne igra nikakvu ulogu. Odavno je to tako i prije su neke banke imale kamate upola od drugih i niže pa ko naleti naleti. Inače još do prije godinu dvije, bilo je banaka sa po 5-6 % kamatom. Nije Nova jedina, pogledaj npr Vakufska, Procredit, BBI, ne znam sad sve napamet ali mislim da su skoro sve daleko povoljnije od onih koje si naveo.

[slavuj]

Moja banka,ne moja nego Preventova,ima Frekventnu štednju,formalno oročenje na 36 mjeseci,s tim što ti stalno na računu mora biti najmanje 50 km,a mjesečno možeš podizati po 20%.kamata je 3,5% i mjesečno se pripisuje glavnici.Poloagati možeš kada hoćeš!To je ,koliko ja znam najpovoljnije !