Vijesti iz ekonomije/privrede

[Investitor]

Branimir Muidža za "Avaz" o 2014.
Strani ulagači se povlače: Pad investicija za 67 posto!

Dok Srbija i Hrvatska bilježe rast stranih investicija, u BiH je godinama prisutan trend smanjenja, a povlačenje stranih investitora zabilježeno je i u prvih šest mjeseci ove godine.

Branimir Muidža, predsjednik Vijeća stranih investitora u BiH, u razgovoru za "Avaz" ističe da su brojni administrativni problemi i politička nestabilnost uzrokovali da u našu zemlju dolazi sve manje investitora.

Ukupna strana ulaganja u prvoj polovini ove godine, naime, iznosila su 54,4 miliona KM, što je za 67,1 posto manje nego u istom periodu lani, navodi se u Informaciji o kretanju makroekonomskih pokazatelja koji je sačinila Direkcija za ekonomsko planiranje BiH.

Nagomilani problemi

Prema podacima Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, strana direktna ulaganja u drugom kvartalu ove godine iznosila su samo 19,1 milion KM. Ovo je i najmanji iznos u jednom kvartalu zabilježen u protekle tri godine. Muidža za to navodi brojne razloge.

- Mislim da smo svi svjesni naše ekonomske, pravne, političke i ostale podijeljenosti, nedosljednosti u propisima i primjene brojnih administrativnih procedura na raznim nivoima vlasti. Čak i kada postoje dobra zakonska rješenja, vrlo često ona se ne provode u praksi, pa se strani i domaći investitori i poduzetnici susreću s problemima da institucije zbog svoje kompleksnosti i neadekvatnog birokratskog aparata počnu različito tumačiti određene propise ili prebacivati nadležnosti. Također, nailaze i na propise koji nisu harmonizirani na samoj teritoriji BiH, a i na one koji nisu u skladu s legislativom EU, a ni sa susjednim zemljama - pojasnio je Muidža.

Istakao je da investitori, uključujući političku situaciju, odnosno njenu stabilnost ili nestabilnost, sagledavaju i opću sigurnost, porezni okvir, tržišni potencijal, kvalitet i trošak radne snage, vrijeme potrebno da se oplodi kapital, dostupnost sirovina i trošak kapitala.

- Pogled u ogledalo ili pogled izvana kroz prizmu nabrojanih parametara ukazuje na to da BiH nije prioritet ulagačima u globalnoj konkurenciji - pojasnio je Muidža.

Privlačenje kapitala

Prema njegovim riječima, da bi se poslovna klima popravila, potrebni su stabilan politički i pravni sistem, niske porezne stope uz poticaj reinvestiranja dobiti, efikasna administracija, kvalitetna edukacija radne snage koja treba biti sposobna, kvalificirana, vrijedna, a onda i adekvatno plaćena za svoj rad.

- BiH treba fokus na razvoju proizvodnje, nužno je potrebna reindustrijalizacija države. Ključno bi bilo privući kapital koji bi bio uložen u proizvodne pogone koji bi bili namijenjeni kako domaćem tržištu tako i izvozu. Tek nakon ovih reformi možemo očekivati velike investicije - istakao je Muidža.



Dugotrajne procedure



Muidža ističe da su u BiH takve okolnost da za izdavanje građevinske dozvole, pa čak i za priključke za struju, treba 180 dana.

- Kada vi kažete stranom investitoru da mu treba 180 dana za dobivanje građevinske ili bilo koje druge dozvole, on se samo okrene za 180 stupnjeva i odustane od ulaganja - istakao je Muidža.
- See more at: http://www.avaz.ba/clanak/135417/strani ... eaez3.dpuf

[Rotshild]

Hajde nešto i lijepo da se čuje, ako je ovako :
http://www.vijesti.ba/vijesti/bih/23795 ... e-BiH.html

[proleter]

Bravo, to se traži

http://tuzlanski.ba/tuzlanski-bingo-pre ... g.comments

[insider]

Vezano za Bingo, mozda jeste odlicna vijest ali koliko ja znam vec neko vrijeme je Bingo na meti jednog snaznog ino-prodajnog lanca......mozda ove transakcije samo za njih obavlja jer oni ne ulaze dok Bingo ne postane pravo snazan, odnosno do za njih ne obavi posao

[panzer]

Po meni to su glasine jer o tome se govori više od godinu a sigurno bi se saznalo bilo šta konkretno. Svi govore o tom nekom "velikom" a niko ne zna ime. Imena mijenjaju od Lidla do kaufmana i sl.
Možda će nekad doći do prodaje ali sumnjam da sada ozbiljno razmišljaju. Tu čovjek može sam sebe staviti u poziciju vlasnika Binga. Nakon svih ovih aktivnosti neko bi za Bingo morao dati bar 350 milion". I šta bi vlasnik sa tim parama? Sumnjam da je toliko umoran i da mu je dosta svega da bi prodao a trenutnom prodajom bi ostao "besposlen" i "beskoristan".

A i rijetko ko prodaje kada mu firmu svi hvale i kada napreduje velikim koracima.

[proleter]

Po meni to su glasine jer o tome se govori više od godinu a sigurno bi se saznalo bilo šta konkretno. Svi govore o tom nekom "velikom" a niko ne zna ime. Imena mijenjaju od Lidla do kaufmana i sl.
Možda će nekad doći do prodaje ali sumnjam da sada ozbiljno razmišljaju. Tu čovjek može sam sebe staviti u poziciju vlasnika Binga. Nakon svih ovih aktivnosti neko bi za Bingo morao dati bar 350 milion". I šta bi vlasnik sa tim parama? Sumnjam da je toliko umoran i da mu je dosta svega da bi prodao a trenutnom prodajom bi ostao "besposlen" i "beskoristan".
A i rijetko ko prodaje kada mu firmu svi hvale i kada napreduje velikim koracima.

U pravu si panzer, Senad pokazuje veliki patriotizam i nije mu primarno da strpa pola milijarde u džep i troši po Karibima.
U prilog tome govori da sve više ide u proizvodnju. Nakon otvaranje farme koka nosilja (60.000 kom jaja dnevno), ide u podizanje tvornice keksa, a sve je više proizvoda sa robnom markom Bingo, kako konzervirane ribe, sada i smrznutog povrća, koje je BTW duplo jeftinije od Ledovog.
Najsvježija vijest je (sa nedeljne kafe ) da će u objektu Interexa kod Tuzle početi proizvodnju gljiva.
Ako zaokruži Tuš i Interex sljedeći potez mu je vjerovatno prelazak granice, što bi bio veliki uspjeh.
Da nije Binga desetine firmi iz BiH ne bi imale gdje plasirati svoje proizvode, pogotovo sada kada Konzum ima toliki tržišni udio, zato zaslužuje svu društvenu podršku.

[insider]

U pravu si panzer, Senad pokazuje veliki patriotizam i nije mu primarno da strpa pola milijarde u džep i troši po Karibima.
U prilog tome govori da sve više ide u proizvodnju. Nakon otvaranje farme koka nosilja (60.000 kom jaja dnevno), ide u podizanje tvornice keksa, a sve je više proizvoda sa robnom markom Bingo, kako konzervirane ribe, sada i smrznutog povrća, koje je BTW duplo jeftinije od Ledovog.
Najsvježija vijest je (sa nedeljne kafe ) da će u objektu Interexa kod Tuzle početi proizvodnju gljiva.
Ako zaokruži Tuš i Interex sljedeći potez mu je vjerovatno prelazak granice, što bi bio veliki uspjeh.
Da nije Binga desetine firmi iz BiH ne bi imale gdje plasirati svoje proizvode, pogotovo sada kada Konzum ima toliki tržišni udio, zato zaslužuje svu društvenu podršku.

Slazem se u potpunosti i ja bih najsretniji bio da Bingo ostane u domacem vlasnistvu.

[proleter]

Ovo je već nešto osjetno, izaziva da čovjek sjedne u auto i malo do Mostara skokne

http://www.klix.ba/vijesti/bih/7-oktobr ... /140929126

[panzer]

A gdje je mladi gospon vlasnik?

Svjetska premijera dokumentarnog filma o borbi radnika tuzlanske Dite
Svjetska premijera dokumentarnog filma "Bosnia Rising" ("Bosna ustaje") reditelja Carla Nera održat će se 3. oktobra u kinu Meeting Point s početkom u 18:00 sati.
U 30-minutnom dokumentarcu Carlo Nero prati borbu radnika tuzlanske Dite za spas i pokretanje proizvodnje u tvornici koja je nekada bila jedan od nosioca razvoja tuzlanske privrede.

Nakon filma slijedi panel diskusija na kojoj će sudjelovati prof. Kadrija Hodžić, prof. Jasmina Husanović, filozof Srećko Horvat, ekonomist Fred Harrison, a koju će moderirati Emina Busuladžić i Šejla Šehabović, predstavnica Štrajkačkog odbora Dite.

Premijeri filma prisustvovat će radnici Dite, tuzlanski sindikalisti i aktivisti, kao i glumac Rade Šerbedžija sa suprugom Lenkom Udovički. Ulaz na premijeru je slobodan, no zbog ograničenog broja sjedećih mjesta, iz Meeting Pointa preporučuju da dođete ranije.Film će predstaviti Carlo Nero i koproducentica Vanessa Redgrave.

"Veoma smo zahvalni prijateljima u Obala Art Centru na pomoći u organizaciji ovog događaja te mnogim prijateljima diljem Bosne i Hercegovine kao i Twickenham Film Studios iz Velike Britanije, što su nam omogućili da svjetsku premijeru našeg filma imamo upravo 3. oktobra u Sarajevu. Nadamo se da će naš film doprinijeti prijeko potrebnoj raspravi i promjenama koje su započele u februaru ove godine u Tuzli, Sarajevu, Mostaru, Zenici i mnogim drugim gradovima u BiH, u čijoj su srži bili socijalni i ekonomski zahtjevi građana. Bez drugačije i koherentne ekonomske politike niti jedna od naših država neće moći imati ekonomsku i socijalnu pravdu. Američka i europske vlade do sada su nametale politiku mjera štednje čime su samo povećale ekonomsku krizu i nepravdu", izjavila je Vanessa Redgrave.

[montypython]

A gdje je mladi gospon vlasnik?

Svjetska premijera dokumentarnog filma o borbi radnika tuzlanske Dite
Svjetska premijera dokumentarnog filma "Bosnia Rising" ("Bosna ustaje") reditelja Carla Nera održat će se 3. oktobra u kinu Meeting Point s početkom u 18:00 sati.
U 30-minutnom dokumentarcu Carlo Nero prati borbu radnika tuzlanske Dite za spas i pokretanje proizvodnje u tvornici koja je nekada bila jedan od nosioca razvoja tuzlanske privrede.

Nakon filma slijedi panel diskusija na kojoj će sudjelovati prof. Kadrija Hodžić, prof. Jasmina Husanović, filozof Srećko Horvat, ekonomist Fred Harrison, a koju će moderirati Emina Busuladžić i Šejla Šehabović, predstavnica Štrajkačkog odbora Dite.

Premijeri filma prisustvovat će radnici Dite, tuzlanski sindikalisti i aktivisti, kao i glumac Rade Šerbedžija sa suprugom Lenkom Udovički. Ulaz na premijeru je slobodan, no zbog ograničenog broja sjedećih mjesta, iz Meeting Pointa preporučuju da dođete ranije.Film će predstaviti Carlo Nero i koproducentica Vanessa Redgrave.

"Veoma smo zahvalni prijateljima u Obala Art Centru na pomoći u organizaciji ovog događaja te mnogim prijateljima diljem Bosne i Hercegovine kao i Twickenham Film Studios iz Velike Britanije, što su nam omogućili da svjetsku premijeru našeg filma imamo upravo 3. oktobra u Sarajevu. Nadamo se da će naš film doprinijeti prijeko potrebnoj raspravi i promjenama koje su započele u februaru ove godine u Tuzli, Sarajevu, Mostaru, Zenici i mnogim drugim gradovima u BiH, u čijoj su srži bili socijalni i ekonomski zahtjevi građana. Bez drugačije i koherentne ekonomske politike niti jedna od naših država neće moći imati ekonomsku i socijalnu pravdu. Američka i europske vlade do sada su nametale politiku mjera štednje čime su samo povećale ekonomsku krizu i nepravdu", izjavila je Vanessa Redgrave.

Bojim se da će i ovo biti ispolitizirano. U nas je sve okrenuto na glavu. Film dakle prati ...borbu radnika za spas i pokretnaje proizvodnje....U principu motor za uspjeh firme trebao bi biti vlasnik. Ako je firma profitabilna, ima tržište i sl ne treba nikakva radnička borba ni bitka. Grabili bi se investitori za takvu firmu. Ne treba ni borba za radna mjesta kako u nas vole reći. U stvari to je besmislena fraza koju niko od vajnih novinarčića i ekonomista ne komentariše. U svakoj naprednoj zapadnoj zemlji nestaje/bankrotira likvidira se desetine hiljada firmi godišnje i to je sasvim normalan proces. Ako nešto ne ide nije profitabilno ili likvidno nestaje i treba da nestane, kakvo očuvanje radnih mjesta i bakrači, to samo kod nas ima. Ako je firma dobra a proizvod konkurentan radna mjesta će se sama stvarati.
Kod nas imamo situaciju kao nigdje u svijetu da firma praktično ne postoji godinama, nema tržišta, gubitak veći od kapitala a "zaposleno" u njoj stotine ili hiljade ljudi koji se fiktivno vode tu i zato jer niko nema hrabrosti da im kaže istinu. Mamuzaju se mrtvi konji i po deset godina a "radnici" koji vide da ništa ne rade i ne proizvode i ne pomišljaju da potraže novi posao nego dolaze na portu, lupaju se fiktivne osmice dok na kraju firmu ne sahrane dugovanja prema radnicima koji nisu ništa radili ni proizveli.
Ne kažem da je tako konkretno u Diti ali vjerujem da jest jer takve primjere gledamo svaki dan. Ko bi to trebao sad doći i kupiti Ditu i slične firme uz uslov da nadoknađuje prošle gubitke, i da svi radnici, znali ne znali raditi, ostanu na svojim mjestima od sada do penzije. Hmmm.
Sad ispada da firmom umjesto eksperata poduzetnika i ekonomista rukovode grlati radnici koji jedva imaju srednju školu i usaljeni i izraubovani sindikalisti. Njima se pridružuju i matori glumci, kakav trust mozgova. Niko živ da spomene da je za oživljavanje proizvodnje i stvaranje radnih mjesta prije svega potrebno sniziti jednu od najviših stopa doprinosa na plate, ni radnici ni sindikalisti. Pominju se i februarski protesti a znamo ko je i njih inicirao i kako je sve teklo.
I na kraju još jedan mit. Često se spominje da je slične firme uništila privatizacija. Laž. Uzmite jednu po jednu pa ćete vidjeti da je svaka (uz vrlo rijetke izuzetke) bila ili u raspadanju ili u padu prije privatizacije. Rijetke su takve imale i dobit i baš zato su i poslane u privatizaciju, jer političari iz njih nisu više imali šta izmusti.