BH Telecom

[panzer]

Pregovaramo o preuzimanju ili o partnerstvu sa sedam-osam kompanija, kazao je na današnjoj novogodišnjoj pres-konferenciji direktor BH Telecoma Nedžad Rešidbegović.

- Pregovoramo sa sedam-osam kompanija o kupovini infrastrukture, frekvencija ili biznisa u područjima u kojima nismo dovoljno zastupljeni ili o partnerstvu, pojasnio je Rešidbegović i dodao da će javnost o rezultatima ovih pregovora uskoro biti obaviještena.

Napomenuo je da je još prije dvije godine donesen plan o akvizicijama, ali i dodao je da je BH Telecomu kao javnoj kompaniji postupak otežan, budući da preuzimanja moraju odobriti Nadzorni odbor i Skupština kompanije.

Govoreći o planovima za iduću godinu, direktor Rešidbegović je kazao da očekuje unekoliko veće prihode i dobit nego u ovoj godini, ali krajnji rezultat ovisit će i od tržišnih prilika.
- Pripremamo se za transformaciju, jer većinu prihoda više nećemo moći ostvarivati na bazi govornih i SMS usluga, kazao je Rešidbegović te najavio neke nove usluge i projekte kompanije u narednoj godini. Između ostalog, kazao je da će se BH Telecom orijentisati na M2M i cloude usluge, a kompanijama će biti omogućene usluge virtuaelnog računovodstva, kontakt centara, a takođe BH Telecom će davanti kanale institucijama i zajednicama za emitovanje zatvorenog televizijskog programa.
U tom svjetlu, nepomenuo je da će biti ustupljen kanal Islamskoj zajednici za pravilno podučavanje vjere, ali i obrazovni programi koji bi bili na tragu uklanjanja diskriminacije sa kojom se, recimo, susreću djeca iz Konjević-polja.

Govoreći o novostima u 2014. godini izvršni direktor za razvoj i psolovanje Hamdo Katica, između ostalog, najavio je paket No LImit , koji će omogućiti kontrolisanje računa, posebno u roamingu, kao i Moja TV ToGo, a što podrazumijeva pristup ovoj popularnoj televizijskoj platformi kroz mobilne mreže.
Tu je i veliki broj servisa koji će se razviti na bazi multiscreen Interneta, kao i M2M usluge za javna i komunalna preduzeća, koje omogućavaju daljinsko upravljanje procesima.
BH Telecom će se snažniji angažovati na lokalizcijski baziranim uslugama, ali i elektronskoj trgovini, mobilnom advertisingu itd.
Ovom prilikom novinarima su predstavljena i dva nova servisa Multiscreen, a što omogućava usluge Moja TV i bez korištenja platforme BH Telecoma, te video poziv, koji se može ostvariti nevezano za tip telefona.

[proleter]

BH Telecom uveo popuste za postpaid korisnike koju skoro nije ni reklamirao, slučajno sam saznao.
Za sve pakete mobilne telefonije, ukoliko se potpiše ugovor na godinu ili dvije, uveo je popuste od 25 odnosno 50 % na sav saobraćaj unutar BH Mobilne mreže, za fiksnu, SMS i MMS i što je interesantno od 50 do 100 MB besplatnog internet saobraćaja (ovisno je li na godinu ili dvije, nije obaveza kupovine mobilnog aparata).
Vjerovatno je ovo u cilju zadržavanja postojećih i privlačenja novih korisnika od druga dva operatera.
Čak je i radnik u poslovnici rekao da je slabo reklamirano i da malo svijeta zna za ovo.
Dobar potez ali loš marketing.

[Sabur2]

Ta akcija je jos od marta 2013. Svi su pretplatnici dobili letak uz racun.
Istina je da je njihov marketing jako nedorecen. Korisnici su zatrpani nejasnim ponudama, nejasnim tarifama cijenama bez PDV...itd.
Ako hoces nesto da prodas, reklama mora biti potpuno jasna i nedvosmislena.
Jednostavno ja kao korisnik sam prestao da obracam paznju na te njihove reklame jer se uvijek ispostavi da ti nesto vazno nije receno. Ukratko - izgubili su moje povjerenje. Imao sam namjeru uzeti paket Moja porodica. Pa to je cirkus jedan koliko se to u stvari ne isplati kad se pogledaju sve stavke. Zatim ove nove mControl ponude. Ne shvatam kome je to kreirano. Imaju more tih ponuda, a fakticki najbolji paketi su ovi Student paketi i ova pretplata uz ugovor na 24 mjeseca sa bonusima koje si vec pomenuo. Sve ostalo je isto to ali losije.

[montypython]

Marketing im je katastrofa, i uvijek je bio. U većini reklama nije uopšte jasno šta se prodaje, koja usluga. Nekad nakite brdo tehničkog opisa što malo koga zanima uz vrlo dosadan i nezanimljiv dizajn, dok konkurencija prosto napiše nešto jako ubjedljivo i kratko za široke narodne mase, tipa, bezbroj smsova džaba, sve 0 Km po minuti i sl (makar bila lijepo upakovana laž). Neki dan sam vidio kod Mostara na M17 jumbo plakat koji bi bukvalno trebalo čitati par minuta koliko je teksta u njemu nabacano sitnim slovima i pitao se pa je li ko ovo vidio prije puštanja u promet, i je li mislio kako će putnici iz auta ovo pročitati u onih par sekundi dok voze pored njega.
Plus imaju i problem jer ne objavljuju reklame u Avazu jer su tamo nešto davno zaratili. Da sam na njihovom mjestu osnovao bih nove dnevne novine i prodavao ih po 0,8 KM. Em bih poslao neprijateljski ABA3 (koji im konkurenciju, posebno mtel, diže u nebesa), u "večna lovišta", em bih imao medij za objavljivanje svojih besplatnih reklama. Ali takvo iole strateško razmišljanje je za nih špansko selo.

[panzer]

Ovo je kad moraš kupovati kako konkurencija ne bi kupila iako akvizicija ne vrijedi ni 15 mil KM. Čitava firma logosoft sa operativnim poslom usluga kablovske tv i segmentom prodaje kompjutererske opreme i održavanja je u 2012. imala dobit od 800.000 KM a u 2013. eventualno oko 1 mil KM. Čak i da je sva dobit od kablovskog dijela opet je maksimalna kupovna cijena P/E 15 a ne 30 ako BHT toliko nudi.

Uprava "BH Telecoma", s generalnim direktorom Nedžadom Rešidbegovićem na čelu, namjerava kupiti sarajevsku firmu "Logosoft", za koju nudi 30 miliona maraka, piše"Dnevni avaz".

Ova iznenadna investicija, razmatrana je i na nedavnom sastanku Kolegija izvršnih direktora "BH Telecoma", koji je zatražio od Uprave firme da hitno dozvoli odobrenje za realizaciju ovog projekta.
Iz izvora bliskih državnoj kompaniji nezvanično je potvrđeno da je već spremno 30 miliona KM za kupovinu "Logosofta" i da se samo čeka zeleno svjetlo Rešidbegovića.
Operater „M:tel“ ponudio je nedavno za kupovinu "Logosofta" 24 miliona KM, ali su pregovori između ove dvije firme, iako su bili u završnoj fazi, naprasno prekinuti.
Jedan od razloga upravo je iznenadni interes "BH Telecoma", koji je spreman po svaku cijenu kupiti "Logosoft

[savjetnik]

Ma šta njih biriga što to ne vrijedi realno ni 15 mil. KM.Oni vjerovatno razmišljaju samo kako će izvući novac iz te kompanije,jer siguran sam da će provizija od kupovine Logosofta ići na ruke posredniku u ovoj prodaji.Prema informacijama sa kojima raspolažem čelni ljudi BH Telecoma odlaze u penziju,samo su zaboravili da kriminal koji su napravili neće ostati nekažnjen.Kad budu mislili da su završili posao i da im niko ništa ne može pokucaće im u ranu zoru neki čudni ljudi u crnim kapama na glavi,a onda vadi pare za advokate.
Evo živi bili pa vidjeli,da će veoma brzo uslijediti hapšenja od kojih će se mnogima guzica tresti.

[one]

Godinu za godinom telekomi se mogu samo sa sjetom sjećati zlatnih vremena u kojima je sve bilo na mjestu: snažan rast prihoda i dobiti, sve veći proboj na tržištu, inovacije, rast infrastrukturnih kapaciteta i, možda najvažnije, stabilan ili sve veći ARPU (prosječan prihod po korisniku). Posljednjih pet godina rasta nema ni u tragovima. Razloge za sreću dioničara telekom-tvrtke stoga moraju potražiti negdje drugdje.

Snažni temelji Unatoč svim troškovima povezanima s razvojem i uvođenjem nove tehnologije kao što su mobilne mreže četvrte generacije ili LTE očekuje se da će to više biti sredstvo za privlačenje korisnika nego za povećanje ARPU-a. Stvari su se jednostavno posložile tako da korisnici, na svoju sreću, dobivaju manje za više i nisu spremni plaćati više cijene ni za sasvim nove, napredne usluge. U tom konktekstu inovacije su nužna i neizbježna pretpostavka za bilo kakav rast u budućnsoti. Dobra je vijest, smatraju u konzultantskoj kući PricewaterhouseCoopers (PwC), da telekom-operateri i dalje imaju snažne temelje na kojima mogu graditi budućnost. Iako je telekom-industrija propustila iskoristiti i naplatiti golem rast podatkovne potrošnje, povezanost je korisnicima danas vrednija nego ikada. Goleme baze korisnika i sposobnost da se dođe do korisnika bilo kada i bilo gdje također je vrlo vrijedna imovina koja je u središtu društveno-lokalno-mobilne revolucije. I adut u rukama telekoma.
- Prihodi u telekom-sektoru u Europi padaju, što će se vjerojatno nastaviti do kraja desetljeća. Najveći će pad biti u fiksnoj telefoniji, a malo manji u mobilnoj. Istodobno je broj minuta razgovora u mrežama telekoma ostao stabilan. Uzroci pada prihoda jesu smanjenje cijena, promjena tarifnih modela te nepovoljni regulatorni utjecaji. Ljudi žele komunicirati sve više (mobilnost, društvene mreže, trenutačno slanje poruka), no za to žele plaćati sve manje. Broj komunikacijskih veza u svijetu rapidno raste, posebno broj veza mobilnog ‘broadbanda’, za koje operateri trebaju mnogo ulagati u nove napredne komunikacijske mreže - kaže Dejan Ljuština, direktor i voditelj konzaltinga (telekom-lider za JI Europu) u PwC-u.

Perspektivna godina Budući da operateri razvijaju nove napredne usluge, ova će godina, smatra Ljuština, biti perspektivna za ICT usluge, a računarstvo u oblaku i analitika ‘big data’ ostvarit će visok dvoznamenkasti rast. Godinu će obilježiti i daljni rast LTE-mreža, u koje aktivno ulažu i najvećidomaći telekomi HT i Vipnet. Očekuje se da će do 2017. diljem svijeta biti milijarda korisnika LTE-a i da će usluge u oblaku biti globalno tržište od 35 milijardi dolara do 2015.
- Telekomi imaju priliku pozicionirati se kao pružatelji naprednih usluga u oblaku i tako ojačati svoj položaj u lancu vrijednosti. Do danas, gledano globalno, nisu bili uspješni u tome - ističe Ljuština. Korist za korisnike brze su veze i nove napredne aplikacije kojima jednostavnije komuniciraju u privatne i poslovne svrhe.
Očekuje se da će prihodi telekom-sektora u Europi padati stopom od dva posto do 2020. To znači da će operateri imati probleme da stvore sredstva za ulaganje u novu tehnologiju. Jedno od mogućih rješenja jest, kaže Ljuština, postizanje operativne učinkovitosti potpunom promjenom operativnoga modela tvrtki. Telekomi koji će pružati samo veze mogu opstati, no njihov položaj u lancu vrijednosti biti sve slabiji te će teško ostvarivati marže koje su imali u prošlosti. Kapitalizacija oblaka i ‘big data’ traži odmak od poslovnog modela prošlosti stvorenoga za temeljne usluge telefonije poput govora i poruka - da bi bili uspješni u oblaku, telekomi moraju stvoriti nov poslovni model, kulturu utemeljenu na inovativnosti, jednostavnosti, razumijevanju potreba klijenata i savjetodavnom pristupu rješavanju problema kupaca.

OTT poput trnja Trn u oku telekom-operatera jesu i OTT-igrači koji ne plaćaju telekom-infrastrukturu, a ostvaruju rekordne profite od usluga koje se koriste njome. Zahtjevi aplikacija koje razvijaju pritišću telekome da ulažu u širenje kapaciteta. Telekomi pritom ne profitiraju, a moraju ulagati. Jedno od mogućih rješenja jest, smatra Ljuština, reguliranje OTT-a tako da se plaćaju naknade telekomima. No iz sadašnje perspektive dalek je put do primjene takvog rješenja.
U 2014. prihod od novih usluga u telekomunikacijskom i medijskom sektoru bit će samo mali postotak od ukupnih prihoda glavnih igrača, stoga će se tvrtke osim na razvoj novih usluga većinom usredotočiti na troškovnu učinkovitost da se ostvare očekivanja dioničara. To će, kaže Ljuština, ubrzati regionalnu konsolidaciju telekomunikacijskog i medijskog sektora, smanjiti troškove pprimjenom novih poslovnih modela (eksternalizacija, dijeljenje mrežne infrastrukture, zajedničko ulaganje) te poboljšati upravljanje kapitalnim ulaganjima.

[Investitor]

BH Telecom svaki mjesec plaća srbijanskom Pinku skoro 200.000 KM

BH Telecom plaća mjesečno oko 200.000 KM na ime pretplate za komplet kanala srbijanskog Pinka, time je ova medijska kuća dobila monopolsku poziciju na najvećem državnom operateru.

Polovinom prošle godine uprava BH Telecoma je sa srbijanskom medijskom kućom Pink potpisala mega ugovor o reemitiranju programa ove kuće na IPTV platformi Moja TV. Iako je ugovor skrivan od javnosti, ipak je procurila infomacija da BH Telecom za ovaj program plaća jedan (1) euro po korisniku. Danas Moja TV ima blizu 100.000 korisnika, te je iz toga vidljivo da se ružičastoj srbijanskoj tv stanici plaća oko 200.000 KM mjesečno ili oko 2.400.000 KM godišnje.

Važno je znati da se ovdje ne radi o Pinku BiH, nego o kompletu kanala koji se ne emitiraju iz BiH, niti su registrirani u BiH, pa tako ova srbijanska tv kuća ne plaća ni zakonske poreze u ovoj zemlji za sadržaj i marketing koji emitira u okviru ovoga programa. To su filmski, serijski, reality i muzički kanali na kojima ova stanica vrti svoje programe, prebacujući ih sa jednog na drugi kanal i tako ukrug.

Domaća medijska zajednica je zabrinuta zbog ovakvog poslovnog poteza državnog operatera, ali većina njih zbog svojih marketinških ugovora sa ovom kućom šuti. Na velikom gubitku su domaće komercijalne tv stanice, ali i kreativna i marketiška industrija u BiH. Velike štete od ovih ugovora trpi i javni servis koji postepno propada, jer širenjem IPTV mreže radikalno se smanjuje broj pretplatnika rtv takse.

I dok svi šute, u čitavom regionu se sa podsmijehom širi priča o ovom poslovnom potezu BH Telecoma kao samoubilačkom činu za televizijsku, marketinšku i kreativnu industriju u BiH. Ovakvim potezima topi se kreativni potencijal domaće televizijske industrije i domaći tv. kanali, javni ili komercijlani, postaju samo emiterski poligon za reprizno prikazivanje produkcije iz Srbije i Hrvatske.

Da li je na sceni pokušaj svjesnog pretvaranja BiH u potpunu medijsku koloniju Beograda i srbijanskih medijskih kuća?! I, ko je sve u BH Telecomu dobar na ovakvim pogubnim ugovorima?

[montypython]

BH Telecom svaki mjesec plaća srbijanskom Pinku skoro 200.000 KM

BH Telecom plaća mjesečno oko 200.000 KM na ime pretplate za komplet kanala srbijanskog Pinka, time je ova medijska kuća dobila monopolsku poziciju na najvećem državnom operateru.

Polovinom prošle godine uprava BH Telecoma je sa srbijanskom medijskom kućom Pink potpisala mega ugovor o reemitiranju programa ove kuće na IPTV platformi Moja TV. Iako je ugovor skrivan od javnosti, ipak je procurila infomacija da BH Telecom za ovaj program plaća jedan (1) euro po korisniku. Danas Moja TV ima blizu 100.000 korisnika, te je iz toga vidljivo da se ružičastoj srbijanskoj tv stanici plaća oko 200.000 KM mjesečno ili oko 2.400.000 KM godišnje.

Važno je znati da se ovdje ne radi o Pinku BiH, nego o kompletu kanala koji se ne emitiraju iz BiH, niti su registrirani u BiH, pa tako ova srbijanska tv kuća ne plaća ni zakonske poreze u ovoj zemlji za sadržaj i marketing koji emitira u okviru ovoga programa. To su filmski, serijski, reality i muzički kanali na kojima ova stanica vrti svoje programe, prebacujući ih sa jednog na drugi kanal i tako ukrug.

Domaća medijska zajednica je zabrinuta zbog ovakvog poslovnog poteza državnog operatera, ali većina njih zbog svojih marketinških ugovora sa ovom kućom šuti. Na velikom gubitku su domaće komercijalne tv stanice, ali i kreativna i marketiška industrija u BiH. Velike štete od ovih ugovora trpi i javni servis koji postepno propada, jer širenjem IPTV mreže radikalno se smanjuje broj pretplatnika rtv takse.

I dok svi šute, u čitavom regionu se sa podsmijehom širi priča o ovom poslovnom potezu BH Telecoma kao samoubilačkom činu za televizijsku, marketinšku i kreativnu industriju u BiH. Ovakvim potezima topi se kreativni potencijal domaće televizijske industrije i domaći tv. kanali, javni ili komercijlani, postaju samo emiterski poligon za reprizno prikazivanje produkcije iz Srbije i Hrvatske.

Da li je na sceni pokušaj svjesnog pretvaranja BiH u potpunu medijsku koloniju Beograda i srbijanskih medijskih kuća?! I, ko je sve u BH Telecomu dobar na ovakvim pogubnim ugovorima?

A meni se baš čini da se radi o odličnom poslovnom potezu BH Telecoma. Neću da budem nepravedan pa kažem da je ovo objavio Avaz jer ne znam. Ali svakako je rukopis sličan. Miriše mi kao kuknjava konkurencije jer njima to nije uspjelo. Čuj im samo objašnjenja: "Ovakvim potezima topi se kreativni potencijal domaće televizijske industrije i domaći tv. kanali, javni ili komercijlani, postaju samo emiterski poligon za reprizno prikazivanje produkcije iz Srbije i Hrvatske" Koji je to kreativni potencijal domaće tv industrije? Pa lider u emitovanju prašnjavih starih serija i filmova iz Srbije je upravo tzv "javni servis". Oni ništa i ne trebaju plaćati za autorska prava jer je sve što prikazuju bezvrijedno. Je li "viza za budućnost" taj domaći kreativnio potencijal. Da ne pominjem OBN koja jednu iza druge niže bofl sapunice i kuharske šouove po cijeli dan.
Iz cijelog članka izbija jal i zavist što je ovo uspjelo Baš BH Telecomu a ne recimo miljeniku mtelu. Očigledni naručeni tekst pun gluposti. i kako može biti potez jednog subjekta samoubilački za druge subjekte, valjda ubilački. Sve u svemu vrlo prozirno.

[Investitor]

Pa ja objavljujem i dobre poteze BHT-a, ne samo loše. Međutim pitanje je li ovo odličan poslovni potez, neznam da li telekom može baš zbog Pink kanala u ponudi namaći 2.400.000. km godišnje.