Cijene dionica na evropskim berzama jutros su porasle, dosegavši nove najviše nivoe u pet i po godina, a u fokusu ulagača su dionice banaka jer su ublažena pravila u vezi njihovog kapitala.
FTSEurofirst indeks 300 vodećih evropskih dionica bio je u 9.30 sati u plusu 0,3 posto, na 1.324 boda, dosegavši novi najviši nivo od polovine 2008.
Londonski FTSE, frankfurtski DAX i pariški CAC indeks bili su u 9.30 sati u plusu između 0,1 i 0,2 posto.
Uspon indeksa ponajviše se zahvaljuje rastu cijena dionica banaka, nakon što je u nedjelju Baselski odbor za nadzor banaka ublažio pravila za prilagodbu njihovog kapitala.
STOXX Europe 600 indeks bankarskog sektora skočio je jutros 1,1 posto.
Komentari trgovanja i dešavanja na tržištu
Re: Komentari trgovanja i dešavanja na tržištu
Jel ima tko link za web na kojem se može radit tehnička analiza za dionice sa SASE?
Hvala
Hvala
Re: Komentari trgovanja i dešavanja na tržištu
Evo ima link ali samo za neke dionice se može radti, ali tehnička na nelikvidnom tržištu pono ne pomaže
http://www.teletrader.com/fabrika-duhan ... s-16762295
http://www.teletrader.com/fabrika-duhan ... s-16762295
Re: Komentari trgovanja i dešavanja na tržištu
Odličan link. Čak prikazuje i "dubinu tržišta" koja se inače ne vidi sa SASE stranici.
Re: Komentari trgovanja i dešavanja na tržištu
Hvala.BLUE CHIP wrote:Evo ima link ali samo za neke dionice se može radti, ali tehnička na nelikvidnom tržištu pono ne pomaže
http://www.teletrader.com/fabrika-duhan ... s-16762295
Znam da ne pomaže radi malih volumena, ali mi treba za neke druge stvari.
Re: Komentari trgovanja i dešavanja na tržištu
Šuhret Fazlić: Piljarski mentalitet uništio je preduzeća
Do 2012. godine smo izgubili milijardu i 370 miliona KM • Prodaja Energopetrola, Fabrike duhana Sarajevo, Bosnalijeka i Sarajevo osiguranja, izjavio je u intervjuu za Oslobođenje Šuhret Fazlić, direktor Agencije za privatizaciju FBiH.
• Plan privatizacije za 2014. godinu nedavno je usvojen. Šta on sadrži?
- Plan privatizacije za ovu godinu usvojen je 9. januara. Njime je predviđena prodaja imovine ili kapitala sljedećih preduzeća: Remontni zavod d.d. Travnik, Hidrogradnja d.d. Sarajevo, Šipad export-import d.d. Sarajevo, Fabrika duhana Mostar d.d. Mostar, Energopetrol d.d. Sarajevo, Unis - udružena metalna industrija d.d. Sarajevo, KTK d.d. Visoko, Željezara Zenica d.o.o, Agrokomerc d.d. Velika Kladuša, Konfekcija Borac d.d. Travnik i Unis Pretis d.o.o. Vogošća.
Slab interes stranaca
Dakle, riječ je o 11 preduzeća za koja su saglasnost za privatizaciju dala resorna federalna ministarstva. Procjenjuje se da ukupni kapital ovih preduzeća vrijedi 517 miliona KM. Agencija za privatizaciju u FBiH 2014. godine planira prodaju nekoliko preduzeća u kojima Federacija ima manjinski vlasnički udio. Riječ je o Energopetrolu, Fabrici duhana Sarajevo, Bosnalijeku i Sarajevo osiguranju.
• Kakvo je interesovanje investitora i ima li onih van granica BiH?
- U proteklom periodu smo kontaktirali sa potencijalnim investitorima. Nije bilo nekog pretjeranog interesovanja u prošloj godini, posebno stranih investitora. Međutim, mogu reći da ima određenih interesovanja za KTK d. d. Visoko, Agrokomerc iz Velike Kladuše, Borac Travnik, te za dvije firme koje su nekada bile u namjenskoj industriji, to su Remontni zavod d.d. Travnik i Unis - Pretis d.o.o. Vogošća. Sljedeći naš korak je uraditi pojedinačne odluke, odnosno da vidimo za svako preduzeće pojedinačno koji ćemo metod privatizacije predložiti. Nakon toga, ići ćemo na Vladu FBiH sa tim odlukama.
• Spomenuli ste metode privatizacije. Koji se metod pokazao kao najbolji, a koji kao najlošiji?
- U skladu sa Zakonom o privatizaciji FBiH, preduzeća se mogu prodavati metodom tendera, neposredne pogodbe ili prodajom putem berze. Prvobitno se ide sa pokušajem prodaje metodom tendera, gdje se pored cijene, kvalificiraju i drugi elementi poput ulaganja investicija, zapošljavanja, zadržavanja djelatnosti. Ukoliko se ne uspije prodati na tenderu, onda slijedi metoda neposredne pogodbe.
• Koliko je štetno po preduzeće odgađanje privatizacije?
- Agencija za privatizaciju FBiH nije ta koja treba da delegira dileme da li nešto treba privatizovati ili ne treba. O tome treba da razmišlja vlasnik kapitala, u ovom slučaju Vlada FBiH ili resorna ministarstva. Zadatak Agencije je prodati državni kapital. Mogu vam reći da smo mi na deset preduzeća koja nisu privatizovana, od 1999. godine do 2012. godine, izgubili na kapitalu oko milijardu i 370 miliona KM. Znači, da smo nešto prodali od 1999. do 2012. godine, mogli smo ostvariti najmanje milijardu više nego što bismo ostvarili sada kada bi to prodali. Trenutno situacija na tržištu nije takva da ide u prilog prodaji.
Činjenica je da i država, svojim određenim rješenjima, ne poduzima ništa kako bi taj kapital zaštitila. Također, ne radi ništa kako bi zaštitila prava radnika u preduzećima koja se trebaju privatizovati. Kada govorimo o privatizaciji, mora se tačno znati koja preduzeća se moraju prodati odmah, koja će se prodati nekada, a koja se neće prodati nikada. Država mora nešto sistemski promijeniti tamo gdje ima svoju imovinu, odnosno da je zaštiti i napravi nešto tako da se dobija profit u tim preduzećima. Nažalost, to do sada nije bio slučaj. Navest ću vam neke primjere: Fabrika duhana Mostar, Hidrogradnja, KTK Visoko. Prije izvjesnog perioda smo mi za ova preduzeća imali dobre kupce, koji su nudili respektabilne sume novca. Sada vidite šta imamo. U Fabrici duhana Mostar nemamo šta prodati, jer je u izvršnom postupku prodata većina imovine preduzeća. Pitam se da li će ikada odgovarati oni ministri koji su tada rekli da nije vrijeme da se to proda. Ista je situacija i sa Hidrogradnjom d.d. Sarajevo.
• Da li je obavezno raskidanje ugovora sa kupcima preduzeća za koja se uspostavi da je privatizacija loša?
- Svaki put smo raskidali ugovore sa kupcima. Agencija je, što se toga tiče, čista. Ukoliko ne bismo postupili tako, snosili bismo odgovornost. Ukoliko Agencija nešto prodaje putem tendera, ona predviđa ispunjavanje određenih uslova. Ukoliko ih kupac ne ispuni, Agencija podnese zahtjev za raskid ugovora. Primjer: Feroelektro, Energoinvest Komet, Borac Travnik. Međutim, ne može Agencija uticati na to hoće li kupac isplaćivati plate radnicima, te hoće li osigurati poslovanje u plusu. Loši primjeri privatizacije su preduzeća koja su prodana javnim upisom dionica. Znači, nekada je neko u prvom ili drugom krugu upisivao dionice i tu je Agencija nemoćna.
Naši i njihovi lopovi
Primjer loše privatizacije je Feroelektro. Mada ih ima još. Ta preduzeća su prodata ljudima koji niti znaju raditi niti su imali novaca za ulaganje. Primjeri dobre privatizacije su: Cementara Kakanj, Hepok Mostar. Problem je što se gledalo da se nešto proda nekome našem. Kada kažem našem, mislim na ljude iz nečije porodice, stranke. Nažalost, nije se gledalo da li taj neko ima novaca. Bilo je jedino bitno da se nešto što je državno direktno preda u ruke privatniku i postane privatno. Mnoga preduzeća su, zahvaljujući tom piljarskom mentalitetu, uništena.
• BH Telecom nije u ovogodišnjem planu za prodaju?
- Agencija za privatizaciju FBiH je prošle godine predlagala prodaju određenog broja dionica BH Telecoma i to nije naišlo na pozitivan odziv javnosti. Ove godine UO Agencije za privatizaciju nije ni predlagao prodaju. Mislim da ne postoji društveni konsenzus u BiH kada je u pitanju privatizacija BH Telecoma. O tome da li ga treba ili ne treba prodavati, i ako da - kada, treba da odluče stručnjaci i da o tome strateški razmišljaju.
• Šta je sa imovinom bh. firmi koja se nalazi u zemljama bivše Jugoslavije?
- Postoji značajna imovina i ona je iskazana u pasivnom podbilansu. U zadnje tri godine vode se aktivnosti sa naplatom potraživanja. Međutim, tu se susrećemo sa dvije vrste problema: i Hrvatska i Srbija svojim zakonskim rješenjima onemogućile su nama da iz BiH efikasno dođemo do te imovine, a drugi razlog je taj što je ta imovina bila na udaru lopova bilo naših ili njihovih. Pokušali su sa neovlaštenom prodajom imovine, tako da smo svi skupa uvučeni u višestruke sporove. Recimo, u Srbiji imamo angažovane dvije advokatske kuće, u Crnoj Gori jednu, u Hrvatskoj četiri, u BiH jednu. Imovina do koje smo skoro došli je "Đuro Salaj" u Gracu.
šta imamo
Do 2012. godine smo izgubili milijardu i 370 miliona KM • Prodaja Energopetrola, Fabrike duhana Sarajevo, Bosnalijeka i Sarajevo osiguranja, izjavio je u intervjuu za Oslobođenje Šuhret Fazlić, direktor Agencije za privatizaciju FBiH.
• Plan privatizacije za 2014. godinu nedavno je usvojen. Šta on sadrži?
- Plan privatizacije za ovu godinu usvojen je 9. januara. Njime je predviđena prodaja imovine ili kapitala sljedećih preduzeća: Remontni zavod d.d. Travnik, Hidrogradnja d.d. Sarajevo, Šipad export-import d.d. Sarajevo, Fabrika duhana Mostar d.d. Mostar, Energopetrol d.d. Sarajevo, Unis - udružena metalna industrija d.d. Sarajevo, KTK d.d. Visoko, Željezara Zenica d.o.o, Agrokomerc d.d. Velika Kladuša, Konfekcija Borac d.d. Travnik i Unis Pretis d.o.o. Vogošća.
Slab interes stranaca
Dakle, riječ je o 11 preduzeća za koja su saglasnost za privatizaciju dala resorna federalna ministarstva. Procjenjuje se da ukupni kapital ovih preduzeća vrijedi 517 miliona KM. Agencija za privatizaciju u FBiH 2014. godine planira prodaju nekoliko preduzeća u kojima Federacija ima manjinski vlasnički udio. Riječ je o Energopetrolu, Fabrici duhana Sarajevo, Bosnalijeku i Sarajevo osiguranju.
• Kakvo je interesovanje investitora i ima li onih van granica BiH?
- U proteklom periodu smo kontaktirali sa potencijalnim investitorima. Nije bilo nekog pretjeranog interesovanja u prošloj godini, posebno stranih investitora. Međutim, mogu reći da ima određenih interesovanja za KTK d. d. Visoko, Agrokomerc iz Velike Kladuše, Borac Travnik, te za dvije firme koje su nekada bile u namjenskoj industriji, to su Remontni zavod d.d. Travnik i Unis - Pretis d.o.o. Vogošća. Sljedeći naš korak je uraditi pojedinačne odluke, odnosno da vidimo za svako preduzeće pojedinačno koji ćemo metod privatizacije predložiti. Nakon toga, ići ćemo na Vladu FBiH sa tim odlukama.
• Spomenuli ste metode privatizacije. Koji se metod pokazao kao najbolji, a koji kao najlošiji?
- U skladu sa Zakonom o privatizaciji FBiH, preduzeća se mogu prodavati metodom tendera, neposredne pogodbe ili prodajom putem berze. Prvobitno se ide sa pokušajem prodaje metodom tendera, gdje se pored cijene, kvalificiraju i drugi elementi poput ulaganja investicija, zapošljavanja, zadržavanja djelatnosti. Ukoliko se ne uspije prodati na tenderu, onda slijedi metoda neposredne pogodbe.
• Koliko je štetno po preduzeće odgađanje privatizacije?
- Agencija za privatizaciju FBiH nije ta koja treba da delegira dileme da li nešto treba privatizovati ili ne treba. O tome treba da razmišlja vlasnik kapitala, u ovom slučaju Vlada FBiH ili resorna ministarstva. Zadatak Agencije je prodati državni kapital. Mogu vam reći da smo mi na deset preduzeća koja nisu privatizovana, od 1999. godine do 2012. godine, izgubili na kapitalu oko milijardu i 370 miliona KM. Znači, da smo nešto prodali od 1999. do 2012. godine, mogli smo ostvariti najmanje milijardu više nego što bismo ostvarili sada kada bi to prodali. Trenutno situacija na tržištu nije takva da ide u prilog prodaji.
Činjenica je da i država, svojim određenim rješenjima, ne poduzima ništa kako bi taj kapital zaštitila. Također, ne radi ništa kako bi zaštitila prava radnika u preduzećima koja se trebaju privatizovati. Kada govorimo o privatizaciji, mora se tačno znati koja preduzeća se moraju prodati odmah, koja će se prodati nekada, a koja se neće prodati nikada. Država mora nešto sistemski promijeniti tamo gdje ima svoju imovinu, odnosno da je zaštiti i napravi nešto tako da se dobija profit u tim preduzećima. Nažalost, to do sada nije bio slučaj. Navest ću vam neke primjere: Fabrika duhana Mostar, Hidrogradnja, KTK Visoko. Prije izvjesnog perioda smo mi za ova preduzeća imali dobre kupce, koji su nudili respektabilne sume novca. Sada vidite šta imamo. U Fabrici duhana Mostar nemamo šta prodati, jer je u izvršnom postupku prodata većina imovine preduzeća. Pitam se da li će ikada odgovarati oni ministri koji su tada rekli da nije vrijeme da se to proda. Ista je situacija i sa Hidrogradnjom d.d. Sarajevo.
• Da li je obavezno raskidanje ugovora sa kupcima preduzeća za koja se uspostavi da je privatizacija loša?
- Svaki put smo raskidali ugovore sa kupcima. Agencija je, što se toga tiče, čista. Ukoliko ne bismo postupili tako, snosili bismo odgovornost. Ukoliko Agencija nešto prodaje putem tendera, ona predviđa ispunjavanje određenih uslova. Ukoliko ih kupac ne ispuni, Agencija podnese zahtjev za raskid ugovora. Primjer: Feroelektro, Energoinvest Komet, Borac Travnik. Međutim, ne može Agencija uticati na to hoće li kupac isplaćivati plate radnicima, te hoće li osigurati poslovanje u plusu. Loši primjeri privatizacije su preduzeća koja su prodana javnim upisom dionica. Znači, nekada je neko u prvom ili drugom krugu upisivao dionice i tu je Agencija nemoćna.
Naši i njihovi lopovi
Primjer loše privatizacije je Feroelektro. Mada ih ima još. Ta preduzeća su prodata ljudima koji niti znaju raditi niti su imali novaca za ulaganje. Primjeri dobre privatizacije su: Cementara Kakanj, Hepok Mostar. Problem je što se gledalo da se nešto proda nekome našem. Kada kažem našem, mislim na ljude iz nečije porodice, stranke. Nažalost, nije se gledalo da li taj neko ima novaca. Bilo je jedino bitno da se nešto što je državno direktno preda u ruke privatniku i postane privatno. Mnoga preduzeća su, zahvaljujući tom piljarskom mentalitetu, uništena.
• BH Telecom nije u ovogodišnjem planu za prodaju?
- Agencija za privatizaciju FBiH je prošle godine predlagala prodaju određenog broja dionica BH Telecoma i to nije naišlo na pozitivan odziv javnosti. Ove godine UO Agencije za privatizaciju nije ni predlagao prodaju. Mislim da ne postoji društveni konsenzus u BiH kada je u pitanju privatizacija BH Telecoma. O tome da li ga treba ili ne treba prodavati, i ako da - kada, treba da odluče stručnjaci i da o tome strateški razmišljaju.
• Šta je sa imovinom bh. firmi koja se nalazi u zemljama bivše Jugoslavije?
- Postoji značajna imovina i ona je iskazana u pasivnom podbilansu. U zadnje tri godine vode se aktivnosti sa naplatom potraživanja. Međutim, tu se susrećemo sa dvije vrste problema: i Hrvatska i Srbija svojim zakonskim rješenjima onemogućile su nama da iz BiH efikasno dođemo do te imovine, a drugi razlog je taj što je ta imovina bila na udaru lopova bilo naših ili njihovih. Pokušali su sa neovlaštenom prodajom imovine, tako da smo svi skupa uvučeni u višestruke sporove. Recimo, u Srbiji imamo angažovane dvije advokatske kuće, u Crnoj Gori jednu, u Hrvatskoj četiri, u BiH jednu. Imovina do koje smo skoro došli je "Đuro Salaj" u Gracu.
šta imamo
Re: Komentari trgovanja i dešavanja na tržištu
Imao sam priliku da upoznam Šuhreta Fazlića direktora Agencije za privatizaciju FBiH.On kao i agencija nemaju nikakvu strategiju kako bi trebalo izvršiti privatizaciju,jer je čovjek ni kriv ni dužan doveden politički u Sarajevo.Jedino što je u ovoj zemlji još interesantno,a ima se vjerovatno kome prodati su kompanije koje uopće nisu na spisku za prodaju ove godine kao što su FDS,Bosnalijek i Sarajevo-osiguranje pa zašto ne i BH Telecom.Imamo bezbroj primjera kako se novac izvlači iz kompanija,a da dioničari nemaju nikakve korist(Solana,Sarajevo-osiguranje,Bosnalijek,Elektroprivreda itd.) te sam više nego siguran da sve treba prodati strateškim investitorima dok još ne načine takvu štetu da će se uopšte moći sanirati.
Zato kad god imam priliku svima govorim da se izvrši pritisak na Vladu da traži strateške investitore dok ne bude prekasno za sve,ali ova Vlada je katastrofa i njen jedini prioritet je da ostane do oktobra,a poslije šta ih briga.
Zato kad god imam priliku svima govorim da se izvrši pritisak na Vladu da traži strateške investitore dok ne bude prekasno za sve,ali ova Vlada je katastrofa i njen jedini prioritet je da ostane do oktobra,a poslije šta ih briga.
Re: Komentari trgovanja i dešavanja na tržištu
Može se primijetiti na dosta emitenata prodajni nalozi, možda se to može protumačiti i trenutnim štrajkovima koji bi mogli prerasti u nešto veće, što će sigurno imati utjecaj na TK.
Re: Komentari trgovanja i dešavanja na tržištu
Ja sumnjam da će biti nešto više od ovoga. Po meni u pitanju je februarska depresija što u teškoj situaciji može izazvati ovakve posljedice. Do maja će se ovo sve zaboraviti.
Lično, volio bih da kantonalne vlade i kantonalni parlamentarci zabrinu za svoj život(odnosno da im pred kućama bude protesta) i da konačno shvate da su na pozicijama samo kako bi ekonomično koristili budžete i služili građanima a ne da se godinama bore za privilegije vlastitih pozicija,dobre plate, nove limuzine i sl.
Lično, volio bih da kantonalne vlade i kantonalni parlamentarci zabrinu za svoj život(odnosno da im pred kućama bude protesta) i da konačno shvate da su na pozicijama samo kako bi ekonomično koristili budžete i služili građanima a ne da se godinama bore za privilegije vlastitih pozicija,dobre plate, nove limuzine i sl.