BH Telecom

[Sabur2]

Uglavnom, na tragu smo istine da je rast prihoda moguc samo pojeftinjenjem i obogacenjem usluge, sto u logici telekom menadzera ne ide nikako zajedno.

Skracivanje trajanja Ultra kredita govori da je veliki broj korisnika na < 10 KM mjesecno (kao sto sam vec pomenuo, licno znam dva gospodina + sto su informaticki pismeni i koriste smartfone).
Takodje, vecina studenata (svi koje ja poznajem) je sa Ultre presla na studentski paket 10 koji je nekakva prilicno pametna kombinacija pripejda i postpejda, a nudi pristojnu kolicinu 3G prometa uracunatu u pretplatu, taman koliko bi prosjecan Viber korisnik trebao za mjesec dana.

Pitam se kad ce neko povezati te dvije stvari.

Da, ali ustvari bolje da ne povežu te dvije stvari. Jer potencijalno je bolje imati više korisnika na prepaidu, čiji se rokovi uvijek mogu smanjiti i tako ustvari bez povećanja cijene povećati prihod, nego na postpaidu, jer će teško ići dizanje cijena paketa pretplate. Nisam li u pravu?

Btw, niko fakat ne zna kad tačno održavaju godišnju pres konferenciju o poslovanju?

Ne bih se slozio. Prepaid bonovi mogu biti i 2-5 maraka. Mogu se nositi u dzepu dok ne zatrebaju. Moze se biti i bez kredita.
Postpaid je fixno minimum 10 KM mjesecno (samo za studente) ili 15 za obicne smrtnike.
Ovo 15 je vecini low budget korisnika prevelik fiksni trosak, bez obzira sto ce neko ici logikom da ako imas za smartphone, imas i za pretplatu. Praksa pokazuje drugacije. U ruci S4, a 20 feninga na racunu, jer se mobiteli kupuju i kao poklon, sebi ili drugome, i iz raznih drugih razloga koji nikakve veze nemaju sa plateznom moci, dok se tarife biraju upravo prema plateznoj moci koja je naravno kod vecine jako niska.

Zato mislim da je kljucno priblizavanje cijene postpaid paketa planiranoj potrosnji vecine Ultra korisnika uz ukljucen odredjen 3g saobracaj jedini nacin da se prihodi poprave i malo ublazi uticaj besplatne komunikacije preko inteneta. Logicno, bolje je naplatiti makar 10% te komunikacije nego nista.

[panzer]

Marže se moraju smanjivati:

Dioničari BH Telecoma izlasali na današnjoj Skupštini povjerenje članovima Nadzonrog odbora kompaniije na čelu sa predsjednikom Kadrijom Hodžićem, izvještava portal Indikator.ba.

Povjerenje je izglasano za svih sedam članova Nadzornog odbora apsolutnom većiinom glasova.
Kadrija Hodžić dobio je 57.276.581,67 glasova, Ševal Kovačević 57.267.591,33 glasa, Kemal Kačapor 57.271.589,67 glasova, Mugdim Mandžuka 57.271.569,67 glasova, Vjekoslav Ivanković 57.257.938,33 glasa, Branko Romić 57.257.238,33 i Eldin Hadžiselimović 76.505.955 glasova.
Provjera članova Nadzornog odbora izvršena je u skladu sa Zakonom o privrednim društvima koji propisuje da po isteku perioda od dvije godine od dana imenovanja, Skupština dioničara glasa o povjerenju članovima Nadzornog odbora.
Nadzorni odbor BH Telecoma izabran je u septembru 2011. godine.
Dioničari su usvojili revidirani plana poslovanja društva za period 1.1. 2012.- 31.12.2014. godine za dio koji se odnosi na 2013. i 2014. godinu.
Prema revidiranom plana poslovanja, koji je usvojen bez diskusije, predviđeni su ukupni prihodi od 597,0 miliona KM u 2013. godini, umjesto prethodnim planom predviđenih 615,2 miliona KM, te 600,8 miliona u 2014. umjesto ranije planiranih 626,9 miliona KM.
Saglasno tome biće manja i bruto dobit koja se očekuje na nivou od 137,5 miliona KM (umjesto 147,2 miliona KM) u 2013. godini te 138 miliona (umjesto 146,8 miliona KM) u 2014. godini.
Mustafa Kurtić, pomoćnik izvršne direktorice za finansijske poslove, obrazložio je dioničarima da su na korigovanje plana poslovanja uticala negativna ekonomska kretanja u BiH, smanjenje kupovne moći stanovnika, kao i sve veći broj učesnika na telekomunikacijskom tržištu i jačanje konkurencije.
Takođe, kazao je da su na pad prihoda uticale i niže cijene RAK-a za pozive u fiksnoj mreži, troškovi naknada lokalnih zajednica, kao i troškovi plaća i naknada koji su po Kolektivnom ugovoru od septembra prošle godine veći za 5,4%.
Govoreći o konkurenciji kazao je da u BiH ima više od 80 licenciranih operatora, od čega 70 pružatelja Internet usluga te
14 alternativnih operatora fiksne telefonije.
- BH Telecom je na izazove konkurencije odgovorio smanjenjem cijena usluga, davanjem benefita, besplatnih poziva.itd, što je imalo uticaja na pad prihoda, objasnio je Kurtić.
Na smanjenje prihoda u BH Line mreži uticala je i nelojalna konkurencija, naročito u međunarodnom saobraćaju.
Takođe, ne treba zanemariti na socijalni aspekt, jer korisnici troše nizak procenat vlastitog prihoda na telekomunikacijske usluge, a što je posljedica niskog životnog standarda i pada kupovne moći.
- Iako smo ostvarili povećanje broja korisnika, pad prosječnog prihoda po korisniku, usljed opšte ekonosmke situacije u zemlji, uzrokovao je smanjenje prihoda, istakao je Kurtić.
Kad je riječ o mobilnoj mreži, Kurtić je kazao da postoji trend izjednačavanja ponude SMS i govora prema svim mrežama, a tu je i uticaj otvorene mogućnosti prenosivosti broja.
- Evidentan je i pad priihoda u međunarodnom saobraćaju zbog snižavanja cijena koje maeću operatori u EU, rekao je Kurtić.
Povrh svega, BH Telecom opterećuju i primjena Zakona o javnim nabavkama, čega su oslobođeni drugi operatori.
Kad je riječ o rashodima, Kurtić je kazao kako su oni revidirani u dijelu troškova neproizvodnih usluga, a tiču se provizije distributeriima za prodaju prepaid kartica, nabavke sadržaja za Moju Web TV, a tu su i troškovi poreza i naknada koje je teško predvidjeti.
Kompanija, kako je objasnio, racionalizira poslovanje, svaki mjesec rade se analize rashoda, a rezultat toga je ušteda od 8,5 miliona KM za ovu godinu.
Takođe, BH Telecom je revidirao plan investicija te su uvršteni samo oni projekti koje će moguće biti realizovati do kraja 2013. godine.
Zbog toga je plan od 227,3 miliona KM značajno umanjen na 134,4 miliona KM dok je iznos plana koji se odnosi na 2014. godinu približno isti (sa ranijih oko 192 miliona povećava se na 199,3 miliona KM).
Mimo toga, realizovat će se u 2013. godini još 16,5 miliona investicija nerealizovanih iz 2012. godine, čime će ukupan iznos investicija u 2013. godinni biti 150,8 miliona KM.

[Investitor]

Mustafa Kurtić, pomoćnik izvršne direktorice za finansijske poslove, obrazložio je dioničarima da su na korigovanje plana poslovanja uticala negativna ekonomska kretanja u BiH, smanjenje kupovne moći stanovnika, kao i sve veći broj učesnika na telekomunikacijskom tržištu i jačanje konkurencije.

Evidentan je i pad priihoda u međunarodnom saobraćaju zbog snižavanja cijena koje nameću operatori u EU.

Prosto nemoguće zvuči da ljudi imaju manje potrebu da telefoniraju i komuniciraju i to zbog smanjene kupovne moći (to nije istina jer je kupovna moć prije 5-6 godina po glavi stanovnika bila daleko manja a telekom je ostvarivao rekordnu dobit)...upravo u ovom segmentu se najbolje može prepoznati uticaj ovih aplikacija. Ljudi ne komuniciraju manje nego prije, komuniciraju više ali besplatno ili daleko jeftinije. To je taj skriveni momenat koji neki ne vide.

[montypython]

..... samo naglas razmišljam da će internet komunikacija vrlo brzo (u par godina) pregaziti mobilnu telefoniju, a kakve će posljedice to imati po telekom operatere možemo samo nagađati, jer to prije svega zavisi od načina na koji će se telekomi postaviti prema ovim izazovima, a što zavisi od slučaja do slučaja. Mene više iznenađuje montijeva ubjeđenost da će to biti beznačajan uticaj. I ja ne tvrdim ( već monty) da će telekomi ako zagusti zabraniti viber.

samo mala ispravka: ja uopšte ne tvrdim da će to biti beznačajan uticaj, ja samo tvrdim da ne znači obavezno da hoće biti značajan ili katastrofalan, može biti a ne mora. To dvoje nije isto.
Mnogo je načina na koji se može reagovati ako se ima mašte i vizije. Očigledno ako se ima dobar menadžment kao što ga DT očigledno ima, može se svakom izazovu doskočiti. Sigurno je mnogo načina za reakciju od diverzifikacije pa dalje. Evo ne znam uopšte detalje ali pade mi npr na pamet misao:zašto ne bi neka firma koja ima prihode u milijardama dolara (DT, Vodafon) kupila Viber ili patent na Viber a onda ga uključila u svoje pakete na ovaj ili onaj način. ili ga prodavala kao fiksnu uslugu drugim operaterima koji bi ga dalje mogli uključivati u svoje usluge. Ko zna i šta će se dalje dešavati sa samim Viberom da li će ostati besplatan ili će na ovaj ili onaj način nešto morati da se plaća. Isto važi i za mobilne operatere, sumnjam da će oni mirovati od njihovih pravnih odjela do razvojnih, možda za nedelju ili mjesec ponude neku uslugu koja je tehnički mnogo bolja od Vibera tako da on ostane samo kao nezahtjevna igračka koja je plesala samo jedno ljeto. Nije mi daleko od pameti da recimo u Njemačkoj nije bilo nekog drastičnog efekta iz razloga što je prosječni korisnik nešto dubljeg džepa i nema toliku potrebu da uštedi koji euro ako je usluga i za 1% slabija, kao što možda to nešto znači korisnicima iz zemalja u razvoju, djeci i sl .
I još jedno pojašnjenje: ja ne tvrdim da će telekomi ako zagusti zabraniti ili blokirati Viber. Ja kažem da ta mogućnost postoji, uz mnoge druge.
Realno signal kojim stižu podaci noseći glasovnu poruku preko Vibera postoji, on nije van vremena i prostora, neka se energija troši. Čije je to. Ko kaže da se i taj promet ne može mjeriti a onda i naplatiti. I država prodaje koncesije/licencu operaterima a u stvari prodaje šta, ništa, pravo da se koristi frekvencija. Pa i emiteri satelitskih signala kodiraju svoj program i onda prodaju kartice za dekodiranje. Nije li to u stvari blokada signala? Po meni, ako se promet može izmjeriti može se i naplatitii sumnjam da se to neće ovako ili onako primjeniti u praksi.
Ovo područje se tako brzo mijenja da teško da iko može sa sigurnošću prognozirati šta će se desiti za pola godine a kamoli za 3 ili 5 godina.

[Investitor]

Viber koristi internet koji kao što svi znamo nije besplatan, ali nama koji bi i bez vibera imali internet isti nekako dođe "besplatano" . Tj. Viber je besplatan za pretplatnike interneta i to je glavna poenta "internet je puno jeftiniji za prenos podataka od GMS infrastrukture".

[Damirko]

Evo dvije firme (a ima ih još) koje imaju već položenih više stotina km optičkih vodova po cijeloj BIH. Umjesto što svečano sa pomenutim ERNT potpisuje milionske ugovore o "obnavljanju jezgrene mreže", BH Telecom bi mogao malo da pogleda koje usluge, i koje kombinacije nude ove firme, te sa kakvim tehnologijama.

http://www.softnet.ba/
http://www.akton.net/.ba/

[proleter]

Jel' neko zna o kakvim promjenam cijena interneta i fiksne telefonije BH Telekoma on nove godine se radi?
Pročitao na news baru na TV1.

[Sabur2]

Jel' neko zna o kakvim promjenam cijena interneta i fiksne telefonije BH Telekoma on nove godine se radi?
Pročitao na news baru na TV1.

http://www.bhtelecom.ba/portalnovost+M5e8fa16b9a2.html

Nisam iscitavao, ali ono sto sam na prvu primjetio je smanjenje kolicine besplatnih minuta sa 100 na 80.
Odrace ih konkurencija. Telemach nudi 1500 minuta sa naplatom 3 feninga za uspostavu poziva.
Nisam dalje iscitavao, ali moracu, posto jos uvijek imam net kod njih.

[Damirko]

Konkurencija već planira poduzeti korake
http://business.hr/kompanije/deutsche-t ... nih-mjesta

[jastuk1]

Jel' neko zna o kakvim promjenam cijena interneta i fiksne telefonije BH Telekoma on nove godine se radi?
Pročitao na news baru na TV1.

http://www.bhtelecom.ba/portalnovost+M5e8fa16b9a2.html

Nisam iscitavao, ali ono sto sam na prvu primjetio je smanjenje kolicine besplatnih minuta sa 100 na 80.
Odrace ih konkurencija. Telemach nudi 1500 minuta sa naplatom 3 feninga za uspostavu poziva.
Nisam dalje iscitavao, ali moracu, posto jos uvijek imam net kod njih.

Mislim da je konkurencija koliko je odrala - odrala je. Pogotovu što se tiče TV segmenta. Ovaj potez za fiksnu je da "natjera" mnoge da ustvari prelaze na Moju TV, jer tamo sada ima paket koji je isti kao i na Telemachu. Čak je i nešto jeftiniji od Telemacha. BHT isto nudi 1500 minuta prema svim fiksnim sa 0,03 za uspostavu poziva, ali je taj paket 45,63 KM, a na Telemachu je 49,9 KM. Naravno Telemach ima dosta veću brzinu, ali nema Pink kanale.

Koliko je prije bila "navala" na Telemach zbog Sportkluba, sada je "navala" na Moju TV zbog Pink kanala.