ZIF-ovi

[montypython]

Jasno je da će otpori biti veliki jer je isisavanje veliko. DUFovi imaju ogromne nezaslužene prihode čime se oštećuju ZIFovi i njihovi dioničari. U pravu su potpuno Rudićka, Božić i Vengust. Ne znam koliko je naknada bila u RSu ali neodrživo je da zakon omogućuje da DUF uzme 3,5 % godišnje za naknadu za upravljanje. To znači da DUF za upravljanje dobije zagarantovan ogroman novac bez da ZIF protrguje ijednu dionicu godišnje, (da ne kažem da zarađuje i povećava svoj portfelj). A to DUFovi zloupotrebljavaju idući do tog max iznosa. To se jednostavno mora promjeniti. Mali dioničari ZIFova ne mogu tu mnogo promijeniti ni uticati jer su neorganizovani a i većinom ne znaju za problem. Postoji čak veliki broj njih koji i ne znaju da su dioničari i da bi, da je sve normalno mogli od ZIFova dobiti dividendu da istu ne progutaju DUFovi svake godine kao naknadu za "upravljanje".
Ne postoje ZIFovi zbog DUFova nego obrnuto. DUFovi bi trebali biti samo servis a pretvorili su se u glavnog igrača i pregovarača. Ja recimo sumnjam da iza DUFova leže moćni stranački lobiji i interesi jer da nije tako sumnjam da bi se takva anomalija održala i mjesec dana. KOMVP tu nije uradio svoj dio posla. Znam da je ovo uočeno davno ali obećavane izmjene zakona se još nisu mrdnule od predloga i li nacrta zakona.
E sad druga je stvar kako to uraditi. Za početak možda je dovoljno ograničiti zakonski tu max dozvoljenu naknadu na mnogo manje od tih 3,5 % ali svakako ispod 1 %. Može se i vezati za rezultate rada/upravljanja umjesto za vrijednost fonda ili se napravi neki mix/formula toga.
Svakako treba pojačati nadzor i ispitati kako to da troškovi upravljanja uvijek dostignu zakonski maximum jer to navodi da se izvještaji namještaju a to je koliko ja znam krivično djelo. Ovdje bi SIPA trebalo da radi, gdje se isisavaju milioni, i gdje je sva sila povezanih lica, gdje se svake godine masovno falsifikuju troškovi upravljanja da dostignu zakonski maximum od 3,5 %, umjesto da pravi spektakl kad se zaplijeni 2 kila trave. Trebalo bi, a uopšte nije teško, ispitati i povezanost lica u vrhovima ZIFova, DUFova, političara (uključivo bližu i dalju rodbinu i i prijatelje), tokove novca u svakoj nerezonskoj (posebno većoj) transakciji itd i sl.
E sad, otvaranje ili ne, to je kompleksno, ako već ima toliko otpora da se radi pošteno, ako DUFovi ne popuštaju, neka se otvaraju. Ima mjesta i bojazni da će doći do rasprodaje zbog kratkoće vremena, zato bi trebalo uvesti kontrolne mehanizme, poput jake destimulacije izlaza bar u početku. Ukoliko bi se ovo kvalitetrno izvelo isisavanje ne bi bilo moguće te bi a) dividenda ili dobar njen dio ostala u fondu b) fondovi bi bili prisiljeni da trguju tj da rade u svom interesu/interesu dioničara. Došlo bi do velikog porasta vrijednosti dionica fondova jer bi se tržišna vrijednost dionice približavala vrijednosti NAV, (sad postoji ogroman nerealan diskont, uglavnom zbog straha od pomenutog isisavanja tj straha da će se ono nastaviti) čime bi prestala i potreba da se iz fondova uopšte izlazi, čak i ako su otvoreni.
Činjenica je da DUFovi prelagodno žive, ZIFovi ne obavljaju svoju funkciju. Da ZIFovi normalno trguju za svoj interes, imali bi veliku likvidnost i na berzi koje sada nema.
A to da je sličan zakon u CG uzrokovao gašenje nekih fondova, pa šta, nije rečeno zašto, jesu li ti fondovi bili u redu, i nije rečeno je li bilo i pozitivnih konsekvenci tih izmjena.
Po meni ono što je sigurno je da ovako ne može dalje.

[proleter]

Ovome se ne može dodati niti oduzeti ni slova :
http://www.capital.ba/denis-vengust-fon ... iti-odmah/

Ovi su bar počeli da govore o tome, u FBiH će se desti upravo ovaj crni scenario potpunog uništavanja ZIF-ova i nestanak tržišta kapitala.

[montypython]

Stvarno, nema se šta ni dodati ni oduzeti.
Još samo da se neko od odgovornih iz Federacije prihvati posla. Koliko vidim diskonti su i u RS približno koliko i kod nas, čak su u nas i veći kod pojedinih ZIFova.

I kod nas je Eldar D napisao nešto u Oslobođenju prije dan dva, ali nije ovako konkretno. Dosta mlako, nije uopšte razotkrio (čini mi se čak ni spomenuo) isisavanje od strane DUFova, neaktivnost ZIFova, po njemu je istina "negdje na sredini". Nije suština problema otvaranje ili neotvaranje ZIFova nego isisavanje ZIFova (i njihovih dioničara) od strane DUFova. Otvaranje je tek nužna mjera, da su DUFovi bili manje grabežljivi otvaranje ne bi ni bilo potrebno.

[mendo]

ipak postoji i duža verzija:
http://www.uaifrs.com/fondove-treba-otv ... 8-09-2013/

[mendo]

http://www.uaifrs.com/sto-se-vise-odugo ... 3-09-2013/

[montypython]

http://www.uaifrs.com/sto-se-vise-odugo ... 3-09-2013/

Da "vođe" u ovoj državi imaju pameti uzeli bi ljude kao što je Tadej za savjetnike ili vanjske saradnike i poslušali šta im imaju reći o svojim iskustvima. Sama mogućnost da od pametnih i stručnih ljudi saznaš o problemima kroz koje su njihove zemlje prošle i koje greške ne treba ponoviti je neprocjenjiva. (Ne kažem da nema takvih i domaćih ljudi ali bojim se, ne baš puno a plus toga pretpostavljam da sa našim mentalitetom bi uvijek bilo straha da je domaći stručnjak član "neprijateljske" stranke). Da vođe imaju pameti kako rekoh, i da žele dobro građanima ali sumnjam nešto i u jedno i u drugo.

[panzer]

hm...

Predviđanja da će se do najatraktivnije finansijskih investicija, koje su zaglavile u stečajnoj masi crkvenog holdinga Zvon Ena, pokušati dokopati nekadašnji uticajni članovi iz crkvenih krugova pokazale su se kao tačna, izvještava ljubljanski Dnevnik.

Na otvaranju javnih ponuda u ponedjeljak za 97-odstotni vlasnički udio Društva za upravljanje fondovima Euroinvestment Tuzla, profitabilnog upravljača investicijskim fondovima iz BiH, bio je u ulozi jednog od potencijalnih kupaca i Ljubo Peče, nekadašnji predsjednik Uprave Zvona Dva Holdinga. On je poznat kao dugogodišnji prvi nadzornik tuzlanskog DUF-a i donedavno zastupnik dva službena (posredna vlasnika) Cetisa i Alpetura - putničkih agencija. Peče nastupa u ulozi advokata društva Mujan iz Sarajeva. Za DUF Euroinvestment, koji je lani s provizijama ostvario oko 627 hiljada eura prihoda i 320 hiljada eura čiste dobiti, Mujan je ponudio samo 200.000 eura, piše ljubljanski list.
Osim njega, bile su još tri neobavezujuće ponude. Hrvatsko preduzeće Promocija Orion i Euro Jezici (njegov vlasnik je Ivan Tadin, nadzornik Zagrebačke berze) su za njega spremni platiti 370.000 eura, odnosno pola miliona, a bosansko preduzeće AX Soling 700.000 eura. Iako je Mujan, koji je u vlasništvu Kasima Mujana, za vlasnički udio u DUF-u Euroinvestment dao najnižu ponudu, pokazuje se kao najbolja, piše ovaj list.
Uslov za uspješno pridobijanje tog udjela je prethodna dozvola Komisije za vrijednosne papire FBiH. Mujan ju je dobio još sredinom maja ove godine i na otvaranju ponuda u ponedjeljak priložio je stečajnoj upraviteljici Zvona Ena Holdinga Mojci Breznik. Svi preostali ponuđači imaju najkasnije do 14. novembra vrijeme da dođu do zahtijevanog dokumenta.
U Dnevniku su još ranije pisali da su se prije nekoliko sedmica pojavile informacije o unaprijed dogovorenoj prodaji DUF Euroinvestmenta. Nakon što se navodno Breznikovoj obratio jedan od zainteresiranih kupaca, stečajna upraviteljica je odlučila da će otvaranje ponuda biti javno i da će otkriti sadržaj prispjelih ponuda. Iako Peče, koji zastupa društvo Mujan, tvrdi da nema nikakvog ličnog interesa za kupovinu vlasničkog udjela, valja upozoriti na druge događaje u koje je upleten u posljednje vrijeme, piše Dnevnik.
Zajedno sa nekim od vodećih kadrova Zavoda za sigurnost na radu (ZVD) je doslovno oteo firmu kojom je dominirao Zvon Ena Holding. Sada banke povjerioci pokušavaju ponovo uspostaviti nadzor na Zavodom za sigurnost na radu. Jednako se, tvrdi ljubljanski list, dogodilo u Cetisu, gdje je kao predsjednik Nadzornog odbora pružio odlučnu pomoć Marku Moharu i Matjažu Satleru u preuzimanju društva.

[panzer]

Nismo dugo čitali o strahu DUFova za svoj ekstraprofita sa minimalnim radom u ZIFovima:

Planirana prinudna transformacija zatvorenih investicionih fondova u RS u otvorene predstavlja nepotrebnu avanturu sa nesagledivim posljedicama po tržište kapitala, ocjenjuju društva za upravljanje fondovima.
Izražavajući nezadovoljstvo Prijedlogom izmjena Zakona o investicionim fondovima, koji je pripremila Radna grupa Vlade RS, društva upozoravaju da bi domaće tržište moglo doživjeti krah poput crnogorskog. Smatraju da zagovarano prinudno otvaranje fondova predstavlja "nemoguću misiju" na malom i nelikvidnom tržištu hartija od vrijednosti kao što je u RS.
Dragan Radusinović, izvršni direktor Društva za upravljanje "KD Mont" iz Podgorice, izjavio je za "Nezavisne" da je većina fondova u Crnoj Gori nakon zakonski prisilnog otvaranja u 2011. zapala u velike probleme, što je dovelo do likvidacije jednog fonda, dok je jedan zatražio likvidaciju.
"Ostala četiri fonda koja su se transformisala po novom zakonu se tiho gase, odnosno budzašto prodaju neto aktivu kvalitetnih akcija kako bi mogli isplatiti udjelničare koji žele da izađu iz fondova", kaže Radusinović.
On ističe da novi zakon nije prouzrokovao probleme samo dotadašnjim fondovima uzajamnog kapitala, već i drugim učesnicima i institucijama na tržištu kapitala. Kaže da su u Crnoj Gori ugašene dvije trećine brokerskih kuća, da Centralni registar otežano radi, dok je Komisija za hartije od vrijednosti zapala u finansijski minus zbog čega postoje inicijative da se stavi pod okrilje Centralne banke.
"Nemaju uporišta tvrdnje da se otvaranje radi po direktivi Evropske unije, jer Brisel samo traži da se usvoji zakon o otvorenim fondovima, ali ne i da se postojeći zatvoreni fondovi moraju otvoriti", istakao je Radusinović.
Sa druge strane, Siniša Božić, predsjednik Udruženja akcionara investicionih fondova RS, smatra da će otvaranje fondova donijeti korist, prvenstveno malim akcionarima fondovima koji su nezadovoljni dosadašnjim načinom upravljanja od strane postojećih društava.
Društva za upravljanje smatraju da prinudno otvaranje fondova predstavlja "nemoguću misiju" na malom i nelikvidnom tržištu kapitala RS
On, pak, tvrdi da stanje na crnogorskom tržištu kapitala nije ni izbliza kataklizmično, navodeći da su dva do tri fonda čak prosperirala od novog zakona i da bilježe rast cijena akcija. Gašenje pojedinih fondova ocjenjuje posljedicom specifičnosti tamošnjih propisa.
"Fondovima u Crnoj Gori je, za razliku od RS, bilo dozvoljeno da se kreditno zadužuju, što je na kraju i dovelo do njihove devastacije", ističe Božić.
Vlada RS je nakon sprovedene javne rasprave utvrdila Prijedlog izmjena Zakona o investicionim fondovima koji bi trebalo da se nađe na dnevnom redu sjednice Narodne skupštine RS u decembru. Iako je Prijedlog zakona uobzirio pojedine zamjerke društava za upravljanje, poput produženja roka otvaranja fondova na tri godine i ukidanja ograničenja posjedovanja akcija strateških preduzeća, u društvima su i dalje nezadovoljni mnogim rješenjima.
Vladan Jović, direktor Društva za upravljanje investicionim fondovima VIB iz Banjaluke, kaže da se u RS nova zakonska rješenja guraju pod plaštom navodne zaštite malih akcionara fondova, iako ih pojedine odredbe zakona demantuju.
"Ako im je osnovni cilj zaštita malih akcionara fondova, zašto su u zakon uvrstili da se otkup udjela mora odvijati preko berze i Centralnog registra hartija od vrijednosti, što će akcionarima koji žele prodati akcije povećati troškove izlaska. Takođe, ukoliko je, kao što se to predstavlja, sporna visina provizije društava za upravljanje, zašto se ne izvrši samo njena korekcija, čime bi se i ostale sporne stvari same po sebi regulisale", ističe Jović.
Insistiranjem na usvajanju predloženog zakona Ministarstvo finansija RS, prema njegovoj ocjeni, šalje lošu poruka stranim investitorima.
"Ozbiljni institucionalni investitori su na tržište kapitala RS uložili na desetine miliona maraka, a sada im uslove poslovanja žele drastično promijeniti, što nije u skladu sa Zakonom o stranim ulaganjima", kaže Jović.
Društva za upravljanje će, upozorava, u slučaju usvajanja zakona, zatražiti od Ustavnog suda RS ocjenu ustavnosti pojedinih odredaba zakona, navodeći kao primjer razdvajanje tržišnih učesnika, s obzirom na to da se zatvorenim fondovima nastalim u procesu privatizacije nameće obavezna transformacija, dok su drugi zatvoreni fondovi toga oslobođeni.

[montypython]

Nismo dugo čitali o strahu DUFova za svoj ekstraprofita sa minimalnim radom u ZIFovima:

....Takođe, ukoliko je, kao što se to predstavlja, sporna visina provizije društava za upravljanje, zašto se ne izvrši samo njena korekcija, čime bi se i ostale sporne stvari same po sebi regulisale", ističe Jović.

Da, da, sad se pale lampice, ali malo prekasno, zašto se prije nisu sjetili da smanje apetite i da se izvrši korekcija provizije i zašto nisu to sami predlagali. Ovo treba uraditi i u FBIH i to što prije. Svakako bi dovelo do toga da dionice fondova postanu mnogo atraktivnije čak bi možda i sami vlasnici DUFova fokus interesovanja premjestili sa DUfova na ZIFove.
Ovaj pominje da će investitori biti oštećeni a ne pominje investitore u ZIFove koji su godinama oštećivani i kojih je nebrojeno više od investitora u DUFove, kojih je u stvari šačica. I kakvi su to zaboga ozbiljni investitori koji investiraju u društva za upravljanje koja bi u stvari trebala biti obični servis ZIFovima i to marginalan. Koji bi to bio njihov interes za investiranje ako ne abnormalna i napumpana provizija, odnosno extraprofit uz nikakav rad. Licno, smatram da otvaranje nije jedina mjera kojom se situacija na ovom polju moze poboljšati, smanjenje sadašnje provizije (ali radikalno, ispod 1% u svakom slučaju) ili njeno vezivanje za učinak odnosno kvalitet upravljanja, je sigurno jedna od opcija. Nadam se da naši regulatori/zakonodavci prate situaciju i da neće predugo čekati nakon rješenja u CG i RSu. Pogotovo se nadam da će novi ljudi u KOMVP ko god bude, preduzeti šta se mora i to hitno.

[panzer]

. Pogotovo se nadam da će novi ljudi u KOMVP ko god bude, preduzeti šta se mora i to hitno.

Ma i na konkurs se prijavila svakakva mraka pa ni u to više čovjek ne može biti siguran.