Mesud Hrvat je prije pet godina imao četvrtinu miliona maraka, a danas živi na rubu siromaštva. Bez novca je ostao jer je povjerovao u priču o dobroj zaradi na "Forexu", odnosno berzi devizama.
Prema policijskim saznanjima, on je jedan od više stotina žrtava, prevarenih u Bosni i Hercegovini između 2006. i 2011. godine. Iza prevare stoje offshore kompanije i nekolicina osoba kojima su građani davali novac, uvjereni da investiraju i da će dobro zaraditi. Najmanje 20 miliona maraka je bilo u igri, ali novac nije uložen u berzu. Dio je vraćen "ulagačima" kao dividenda na osnovu koje su pristizali novi ulozi, dijelom su kupovane nekretnine, a dio novca je otišao iz zemlje. Za sada niko nije osuđen.
Hrvat je imao ugostiteljski objekat i stan u Sarajevu, što je prodao za 260.000 KM. Sredinom juna 2008. godine, dok je novac ležao u banci, došao mu je poznanik Nurko Zgodić i pričao kako je investirao na "Forexu" te od početnih 5.000 eura zaradio 45.000 eura.
"To se ukazalo kao životna prilika. Hajde da se nešto zaradi i kasnije da se kupi neki poslovni prostor", kaže Hrvat u razgovoru za Centar za istraživačko novinarstvo (CIN). On i supruga tada nisu radili. "Po zanimanju sam profesor geografije. Godine stigle. U školi šanse nemam", priča Hrvat koji ima četvero djece.
Prema njegovim riječima, Zgodić mu je rekao da iza ulaganja stoji „renomirana kompanija ‘Forex’“, odnosno kćerka firme "Mat Investment Group" te da je Muhamed Bukva njihov ovlašteni zastupnik i da ima ured u sarajevskoj poslovnoj zgradi "Unitic". Sutradan su otišli do ureda. Dočekali su ih Muhamed Bukva i njegov zet Emir Džaferagić koji mu je rekao da se radi o ozbiljnoj investicijskoj grupi "koja je u Evropi u finansijskom smislu jača od države Švicarske".
Hrvat je dobio informaciju da ulaganje na berzi funkciora tako da Bukvi ili Džaferagiću da miminalno 5.000 eura i plati troškove investicije 13 posto. Za uplaćeni novac u roku od 14 dana stiže priznanica sa vodenim žigom kompanije i navedenim iznosom uplate. Obračun je na sedmičnom nivou, izražen u procentu i može se naplatiti ili reinvestirati.
Hrvat je odlučio investirati. Uplatio je 25.000 eura. Nakon dvije sedmice je dobio "sherove“, odnosno priznanice o uplatama i vrlo brzo i poruke o zaradi od tri posto na uloženi novac. To mu je dalo motiv za nove uplate, s kojima je ostao bez svojih 260.000 KM.
Od Bukve je dobio 4.155 eura za koje je mislio da je „dividenda“, odnosno zarada od investicije. U septembru 2008. godine prestale su stizati i isplate i telefonske poruke.
Prema njegovim riječima, u susretima koje je nakon toga imao s Bukvom, dobio je informaciju da je nastupila ekonomska kriza na globalnom nivou te da se vrše inspekcije transfera novca.
Krajem te godine Bukva ga je pozvao i rekao da poslovanje prelazi na firmu "Future Trend Investment Holding Limited" iz Hong Konga i da treba donijeti svu dokumentaciju o ulaganju i potpisati priznanicu da je saglasan da poslovanje nastavi nova firma. Hrvat je to i učinio. Bukva i njegov zet Džaferagić su mu rekli da firma namjerava otvoriti predstavništvo za Evropu. Nakon toga telefonske poruke su sve rjeđe stizale, zatvorena je kancelarija u "Uniticu" a "poslovanje" je prešlo na internet.
Dobio je šifru za ulazak na stranicu. Bezuspješno je pokušavao dobiti barem dio gotovine, pa je u aprilu 2011. godine slučaj prijavio Federalnoj policiji.
Offshore kompanija
Na osnovu njegove i prijave drugih građana koji su se u međuvremenu javili, Federalna policija je otvorila istragu. Pronašli su da su firme "Mat“ i "Future“ offshore kompanije koje su registrovane u posebnim zonama u svijetu gdje je dozvoljena registracija uz potpunu anonimnost pravih vlasnika.
U saradnji sa policijom iz Engleske došli su do informacije da je "Mat Investment Group CO“ osnovana u novembru 2007. godine, a brisana je iz registra dvije godine poslije. Kao odgovorna osoba spominjalo se ime Dorothy Morin sa Sejšela, a kao dioničar firma "Fidelity Holdings“ LTD, čiji vlasnik Renato Kandera ima hrvatski pasoš. Došli su do informacije da firma ima fiktivnu adresu u Londonu, gdje se samo nalazi kancelarija sa koje se prosljeđuje pošta. Policija iz Londona smatra da je kompanija osnovana za prevare.
"Future Trend Investment Holding Limited“ Hong Kong je offshore kompanija koja je osnovana u decembru 2008. godine, sa prijavljenom adresom u Hong Kongu. Iz registra se ne vidi ko su pravi vlasnici.
Prema podacima državnog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa koji su dostavljeni policiji, u BiH nije bilo registrovanih predstavništava ovih firmi, niti su registrovani kao strani ulagači.
U sudskom registru na adresi Fra Anđela Zvizdovića u “Uniticu” je registrovana firma “Future Invest” d.o.o. Sarajevo čiji je osnivač Emir Džaferagić, a direktor Muhamed Bukva.
Građani su policiji prijavili da su novac davali Džaferagiću, Bukvi i Mladženu Kešelji iz Sarajeva, Dimitriju Preradoviću i Slobodanu Kaleziću iz Prnjavora, Marku Štrpcu iz Viteza i Davoru Kordiću iz Busovače.
Neki od njih su policiji to priznali. Policija tvrdi da je Bukva priznao da je od tog novca kupio stan na primorju, u Orebiću, vrijedan 73.500 eura, a Štrbac je kupio dva stana u Trogiru koja su registrovana na ime njegove supruge Slađane.
Na osnovu njihovih i iskaza svjedoka policija je došla do saznanja da su mnogi građani prošli istu situaciju kao Hrvat. Razlika je u količini uloženog novca. Navodno, ulagalo se od 5.000 do 100.000 eura. Policija navodi da su neki građani dizali komercijalne kredite da bi ulagali na berzu.
Džaferagić je policiji priznao da je novac ranijim “ulagačima” isplaćivan od novih uloga. On je rekao da se 2008. godine smanjio broj novih ulagača, isplata je stala i došlo je do urušavanja piramide.
Bukva je u izjavi za CIN rekao da je on ulagač, te da je samo pomagao drugim ljudima. Za kancelariju u "Uniticu" je rekao da nema veze sa forexom. "To sam ja pokušavao u jednom trenutku da napravim sebi firmu za neke druge poslove“
Međutim, u toku pretresa policija je kod njega, uz ostalo, pronašla vizitkarte sa njegovim imenom i natpisom “Mat Project Limited”. Nađen je i spisak 387 osoba koje su dale skoro 7,3 miliona eura. U tabelarnom prikazu “ulagača” navedno je ime i prezime, datum rođenja, način ulaganja, a kao voditelji računa su navedeni Bukva, Džaferagić, Kešelj i neke druge osobe.
Suđenje Bukvi, Džaferagiću i Štrbcu
Federalna policija je u jesen 2011. godine državnom tužilaštvu podnijela krivičnu prijavu za organizovani kriminal protiv spomenutih osoba, ali je prijava proslijeđena tužilaštvima na kantonalnom nivou. Kantonalno tužilaštvo iz Sarajeva je u junu 2012. godine podiglo optužnicu protiv Bukve, Džaferagića i Štrbca, a odustali su od krivičnog gonjenja Kalezića i Preradovića, uz obrazloženje da nije bilo dokaza. Tužilaštvima u Istočnom Sarajevu i Travniku proslijedili su prijave za Kešelja i Kordića.
Podignuta optužnica razlikuje se od krivične prijave. U optužnici je navedeno da su se Bukva, Džaferagić i Štrbac lažno predstavljali kao predstavnici nepostojećih investicionih fondova "Mat Project Limited Company By Shares“, "Mat Investment Group CO“ i „Future Trend Investment Holding Limited" iz Hong Konga.
U korist optužnice su svjedočili: Hrvat, Davor Mustafić, Azra Pršeš, Zdenko Rajić, Mehemed Spahović, Ivica Šunjić, Rasim Iković, Mirsad Sijerčić, Nedžad Fejzić i Dževad Hodžić. Priča im je slična: dali su minimalno 5.000 eura i proviziju od 750 eura Bukvi, Džaferagiću ili Štrbcu, od kojih su čuli o unosnom poslu koji je rizičan, ali i visokoprofitabilan. Optužene su znali lično ili preko poznanika. Neki od svjedoka, poput Spahovića, su bili i na seminaru koji je na tu temu održan u Hotelu "Bosnia" u Sarajevu.
Svjedoci su pričali da su novac dali "na ruke" u kafićima i drugim javnim mjestima. Sigurnost u poslovanje im je davala lijepo uređena kancelarija u Sarajevu, certrfikati o uplati, pečati i slično.
Svu tu dokumentaciju kao i fotografije sms poruka o dobiti predali su Tužilaštvu.
Zlatko Dugandžić, sudski vještak za novac, dokumenate i rukopis, je u toku sudskog postupka rekao da su "vrijednosni papiri“ koje su građani dobili na ime investicija "talašika".
"Sporni certifikati o sudjelovanju u profitu nisu načinjeni na specijalnoj vrstiti papira niti je u njihovoj izradi primijenjena potrebna tehnološko-tehnička izvadba, jer ne sadrže elemente zaštite koji su primjereni takvoj vrsti dokumenata“, rekao je tom prilikom Dugandžić.
U korist optuženih su svjedočili: Bukvin brat Ahmet, šura Mehmedalija Kraljić, poznanica Razija Duratbegović i prijatelj Hasan Bećirović, kao i Štrbčevi poznanici Dragan Vukajlović i Edin Špago.
Svi su davali novac. Neki od njih su dobili više nego su uložili, dok drugi nisu dobili ni ono što su uložili, ali se ne smatraju prevarenim.
Bećirović, delegat u državnom parlamentu, rekao je da mu je Bukva prijatelj. Dao mu je 30.000 eura, a dobio je natrag 17.000 eura. On je rekao da je ekonomista po struci i da poznaje rad berze. Kaže da se ne osjeća prevarenim. "Rizik finansijskog ulaganja je takav. Vi u jednom trenutku dobivate, u drugom gubite. To je bila moja nemogućnost da predvidim svjetsku ekonomsku krizu.”
Na strani odbrane je svjedočio i stručnjak Ahmed Hodžić, direktor Brokerske kuće „FIMA“. Govorio je o „Forexu“, berzi, načinu poslovanja.
Iako je njegovo svjedočenje bilo godinu dana od podizanja optužnice, tužiocu Džemalu Kariću iznesene stvari nisu bile poznate i nije mogao postaviti nijedno pitanje.
"Molio bih za odgodu da se mogu pripremiti“, rekao je Karić.
Na sljedećem ročištu umjesto njega došao je tužilac Miroslav Jonjić.
Branioci Vasvija Vidović, Dragan Barbarić i Lejla Ćović zastupali su tezu da svjedoci nisu prevareni, već su sami odlučili investirati te da su bili upozoreni na mogući rizik.
Reuf Sulejmanović, direktor Riznice, finansijskog tržišta i investicijskog bankarstva u Raiffeisen banci, u razgovoru za CIN kaže da sigurne dobiti na berzi nema.
“Da vam kažem da znam kakva će biti cijena dolara za mjesec dana, vjerovatno ne bih radio ovaj posao koji sada radim, nego bih napravio jedan potez u životu i završio sve to“, kaže Sulejmanović.
On je objasnio da “Forex”, odnosno berza devizama postoji i da ona podrazumijeva kupovinu jedne valute u jednoj zemlji, a prodaju valute druge zemlje prema odgovarajućem deviznom kursu. Kurs se određuje na osnovu ponude i potražnje. Trgovanje se može vršiti preko ovlaštenih i registrovanih brokerskih kuća, ali njemu nije poznato da u BiH takvih ima.
Prvostepeni postupak na Općinskom sudu u Sarajevu je okončan prije četiri mjeseca, oslobađajućom presudom.
Sutkinja Lejla Konjić je ocijenila da "tužilaštvo nije dokazalo da su optuženi Bukva, Džaferagić i Šrbac lažno prikazivali činjenice ili dovodili oštećene u zabludu“. U presudi je navela da se ne radi "o nepostojećim fondovima, nego o vrsti ugovornih odnosa sa firmom s kojom ulagači komuniciraju prvo posredstvom optuženih, a nakon toga direktno, putem interneta“.
Ostavila je mogućnost žalbe. U Općinskom sudu Sarajevu su CIN-u potvrdili da je žalba upućena početkom ovog mjeseca. Predmet još nije došao do Kantonalnog suda u Sarajevu. Iz tužilaštva su odbili razgovor s novinarima.
Sutkinja je uputila oštećene na parnicu.
Hrvat kaže da on nema novca da pokrene parnicu i da jedva preživljava sa 460 KM koje zaradi na građevini. "Računao sam, treba mi negdje 40 godina da zaradim ono što su mi uzeli, a ja imam 51 godinu”, kaže Hrvat.
On kaže da se teško nosi sa mišlju da je djeci uništio život sa najboljom namjerom. „Nema večeri kada liježem da ne razmišljam o tome. Kada se osamim, kad su teški trenuci, odmah mi je to u glavi. Ustvari, uvijek mi je to u glavi“, kaže Hrvat.
Tužilaštvo Srednjobosanskog kantona odustalo je početkom prošlog mjeseca od krivičnog gonjenja Kordića. Tužiteljica Rusmera Vilić je u svojoj odluci navela da nije bilo dovoljno dokaza da je krivično djelo počinjeno.
U obrazloženju koje je poslala CIN-u navela je da su u toku istrage prikupljeni brojni dokazi, saslušani svjedoci i oštećeni. "Saradnja između oštećenih i firme "Forex“, a kasnije firme "FITH“ u Hong Kongu odvijala se ne preko osumnjičenog Kordić Davora, nego preko firme i oštećenog putem elektronske pošte“, navedeno je u dopisu.
Anto Mađar iz Busovače koji je Kordića prijavio policiji kaže da je njemu dao 5.700 eura koje je zaradio kao sezonski radnik u Austriji, radeći kao vozač u šumi. On kaže da se dosta građana iz Busovače policiji nije ni javilo, jer još žive u uvjerenju da će dobiti novac natrag. Mađar kaže da viđa Kordića koji mu je susjed, da ga pita za svoj novac i da dobije odgovor: "Bit će, bit će".
FOREX
Re: FOREX
Je li ovo kladionica pa da čovjek izgubi sve što je uložio. Ako trguješ valutama onda ti u vlasništvu ostaju valute ali sa nekom određenom zaradom ili gubitkom. Bar bi tako trebalo biti.
Re: FOREX
Ma najveći problem ulaganja na FOREX, bar preko povjerljivih brokerskih kuća, koji neće pobjeći sa novcem je poluga (leverage). Ulaže se puno više novca nego se zapravo ima, pa na veliki ulog velik je i gubitak.
Sustav je tako namješten da čim se gubitak izjednači sa početnim ulogom, zatvara se pozicija automatski i ulagač ostaje bez ičega.
Ovo mi se dogodilo nekoliko puta, iako je moj gubitak bio trenutan, a nakon toga je tečaj otišao u željenom smjeru. Međutim, te moje pozicije su bile automatski zatvorene u gubitku i nema dalje . . .
Jedino postoji mogučnost da se ne koristi poluga, ali u tom slučaj se mora ulagani, čini mi se, minimalno 1000 EUR. I za taj iznos se može otvoriti samo jedna pozicija na valutnom paru i to 0,01 lot.
Brokerske kuće se hvale da im je spread (neka vrsta provizije) 0,0001, na valutnom paru EURUSD. Međutim gubi se iz vida da banka na uplatu uloga računa proviziju 3%, pa da na isplatu uloga, kada se želi realizirati dobitak opet 3%, a brokerska kuća na isplatu još naplaćuje 15 EUR.
Kada se sve sabere i oduzme, 6% provizije banci i 15 EUR brokeru, spread i prekonočna kamata, ispadne da je skuplje ulaganje na forex, nego ulaganje u valute na mjenjačnici ili banci.
U mjenjačnici ili banci je velik spread (razlika između kupovnog i prodajnog), ali uvijek se u posjedu ima stvarna vrijednost u nekoj valuti.
Teško da ulaganje može propasti (npr. EURO ili DOLLAR). Ovaj spread banaka i mjenjačnica je u konačnici puno manji od svih davanja koja su potrebna za ulaganje na forex.
Štoviše kompletna davanja za forex su veća i od provizija koje se plaćaju za ulaganje na SASE, a ovdje još ima mogućnosti za zaradu i kvalitetno dugovorčno ulaganje.
Sustav je tako namješten da čim se gubitak izjednači sa početnim ulogom, zatvara se pozicija automatski i ulagač ostaje bez ičega.
Ovo mi se dogodilo nekoliko puta, iako je moj gubitak bio trenutan, a nakon toga je tečaj otišao u željenom smjeru. Međutim, te moje pozicije su bile automatski zatvorene u gubitku i nema dalje . . .
Jedino postoji mogučnost da se ne koristi poluga, ali u tom slučaj se mora ulagani, čini mi se, minimalno 1000 EUR. I za taj iznos se može otvoriti samo jedna pozicija na valutnom paru i to 0,01 lot.
Brokerske kuće se hvale da im je spread (neka vrsta provizije) 0,0001, na valutnom paru EURUSD. Međutim gubi se iz vida da banka na uplatu uloga računa proviziju 3%, pa da na isplatu uloga, kada se želi realizirati dobitak opet 3%, a brokerska kuća na isplatu još naplaćuje 15 EUR.
Kada se sve sabere i oduzme, 6% provizije banci i 15 EUR brokeru, spread i prekonočna kamata, ispadne da je skuplje ulaganje na forex, nego ulaganje u valute na mjenjačnici ili banci.
U mjenjačnici ili banci je velik spread (razlika između kupovnog i prodajnog), ali uvijek se u posjedu ima stvarna vrijednost u nekoj valuti.
Teško da ulaganje može propasti (npr. EURO ili DOLLAR). Ovaj spread banaka i mjenjačnica je u konačnici puno manji od svih davanja koja su potrebna za ulaganje na forex.
Štoviše kompletna davanja za forex su veća i od provizija koje se plaćaju za ulaganje na SASE, a ovdje još ima mogućnosti za zaradu i kvalitetno dugovorčno ulaganje.
Re: FOREX
Šta reći na ovaj slučaj gore, treba biti oprezan kad ti neko obećava milione a da ti ništa ne moraš radit.
Na pravom forexu svako sam kupuje i prodaje valute, nema nikakvih obećanja, zarađuješ ako si kupio valutu koja je ojačala.
Ovo je pravi forex, a osim banaka nude ga i velike strane brokerske kuće: http://www.unicreditbank.ba/home/wps/wc ... anja/#Spot
@Leon
Ako ćeš uplatit na račun kod brokera 50-100 eura, možda i ispadne skuplje, ali za bilo koji ozbiljniji iznos je puno jeftinije preko brokera.
A onaj ko misli investirat 50 eura na bilo koje tržište, bolje da to potroši na kurve i drogu
Na pravom forexu svako sam kupuje i prodaje valute, nema nikakvih obećanja, zarađuješ ako si kupio valutu koja je ojačala.
Ovo je pravi forex, a osim banaka nude ga i velike strane brokerske kuće: http://www.unicreditbank.ba/home/wps/wc ... anja/#Spot
@Leon
Ako ćeš uplatit na račun kod brokera 50-100 eura, možda i ispadne skuplje, ali za bilo koji ozbiljniji iznos je puno jeftinije preko brokera.
A onaj ko misli investirat 50 eura na bilo koje tržište, bolje da to potroši na kurve i drogu
Re: FOREX
Neovisno o kojem iznosu za uplatu brokeru za trgovanje na FOREX, provizija na uplatu i isplatu je ukupno 6% (+ plus ostalo što zaračunava broker, ali to nećemo uzimati u račun).
Obzirom da se radi o procentu, svejedno je da li je to manji ili veći iznos, jer se uvijek plaća 6%.
Kada sam vršio ove obračune, a dugo sam o tom razmišljao i računao (ako bude trebalo postaviti excel tablice, nije problem), ispadne mi svaki put da je spread banke dosta manji od ove ukupne provizije na ulaganje na FOREX.
Ne moram naglašavati da se na FOREX kupuju samo ugovori, a na banci se kupuje stvarni novac, koji ima stvarnu vrijednost.
Prednost mijenjanja novca preko banke je ta što se mora prošetati do banke i putem se razmisli bolje o ukazanoj prilici na ulaganje u stranu valutu.
A na Forex je negativno što se odmah i nepromišljeno mogu zadavati nalozi, mijenjati pozicije u sekunti i vrlo brzo izgubiti neki profit.
Kod trgovanja na SASE i drugim burzama, povećanjem uloga se smanjuje provizija. Pa se na ozbiljniji ulog npr. 3 000 KM i više plaća provizija 6% i manje na kupovinu pa prodaju za neko vrijeme.
Stoga, moj je zaključak da je više od 6% provizije, nepovoljno ulaganje, a FOREX je preko 6%.
Čak mi je i bitcoin zanimljiviji od Forex!
Obzirom da se radi o procentu, svejedno je da li je to manji ili veći iznos, jer se uvijek plaća 6%.
Kada sam vršio ove obračune, a dugo sam o tom razmišljao i računao (ako bude trebalo postaviti excel tablice, nije problem), ispadne mi svaki put da je spread banke dosta manji od ove ukupne provizije na ulaganje na FOREX.
Ne moram naglašavati da se na FOREX kupuju samo ugovori, a na banci se kupuje stvarni novac, koji ima stvarnu vrijednost.
Prednost mijenjanja novca preko banke je ta što se mora prošetati do banke i putem se razmisli bolje o ukazanoj prilici na ulaganje u stranu valutu.
A na Forex je negativno što se odmah i nepromišljeno mogu zadavati nalozi, mijenjati pozicije u sekunti i vrlo brzo izgubiti neki profit.
Kod trgovanja na SASE i drugim burzama, povećanjem uloga se smanjuje provizija. Pa se na ozbiljniji ulog npr. 3 000 KM i više plaća provizija 6% i manje na kupovinu pa prodaju za neko vrijeme.
Stoga, moj je zaključak da je više od 6% provizije, nepovoljno ulaganje, a FOREX je preko 6%.
Čak mi je i bitcoin zanimljiviji od Forex!
Re: FOREX
Može li ovo sa bankarskim spreadom preko konkretnog primjera?
Unazad nekoliko mjeseci omjer USD/BAM se vrtio iznad 1,45(srednji kurs) i onda se u sedam dana pomjerio na 1,41 a onda opet vratio na 1,447 . To je oko 4 pfeninga razlike i koliko se tu moglo zaraditi u odnosu na forex?
Unazad nekoliko mjeseci omjer USD/BAM se vrtio iznad 1,45(srednji kurs) i onda se u sedam dana pomjerio na 1,41 a onda opet vratio na 1,447 . To je oko 4 pfeninga razlike i koliko se tu moglo zaraditi u odnosu na forex?
Re: FOREX
Ajde da probamo ovako:
Banka:
Raiffeisen bank d.d.
22.10.2013. kupovni - 1,448024
07.11.2013. prodajni - 1,424674
Razlika - 0,02335
Ako u račun uzmemo ulog od 3.000 KM, dobit je 70,65 KM, na koji nema nikakvih provizija ili skrivenih troškova.
Forex:
Ulog - 3.000 KM
- 3% na uplatu = 2.910 KM
pretvoreno u EUR 1.487,85 EUR
*nećemo koristiti polugu jer sam rekao da se korištenjem poluge može sve izgubiti,
a i nije fer uzeti u obzir polugu obzirom da sad računamo povoljno kretanje tečaja i nema uračunatog rizika
(ako se netko ne slaže sa ovim, neka računa svoje)
na EUR 1.487,85 EUR
najviše se može uzeti 0,01 lot, računat ćemo 0,02 lot, tako da svaki pip iznosi oko 0,15
pomak cijene u istom intervalu kao i u računu sa bankom (otprikile) 1,3800 -1,3320, što iznosi 480 pip * 0,15 za svaki pip i zarada je 67,2 EUR
(ispričavam se zbog pojednostavljenja, ako je nešto pogrešno, možemo ispraviti pa ćemo vidjeti jel se šta mijenja u računu)
sada je vrijednost na računu 1.555,05 EUR
- 15 EUR provizija brokera na isplatu = 1.540,05 EUR
pretvoreno u KM 3.012,08
- 3% provizije na isplatu banke 2.921,78 KM
Gubitak 3.000 - 2.921,78 = 78,22 KM
Dakle, dobit kod banke je 70,65 KM, gubitak na FOREX je 78,22 KM
Svaka sugestija ili ispravka je dobro došla. Dopuštam i da sam pogriješio!
Banka:
Raiffeisen bank d.d.
22.10.2013. kupovni - 1,448024
07.11.2013. prodajni - 1,424674
Razlika - 0,02335
Ako u račun uzmemo ulog od 3.000 KM, dobit je 70,65 KM, na koji nema nikakvih provizija ili skrivenih troškova.
Forex:
Ulog - 3.000 KM
- 3% na uplatu = 2.910 KM
pretvoreno u EUR 1.487,85 EUR
*nećemo koristiti polugu jer sam rekao da se korištenjem poluge može sve izgubiti,
a i nije fer uzeti u obzir polugu obzirom da sad računamo povoljno kretanje tečaja i nema uračunatog rizika
(ako se netko ne slaže sa ovim, neka računa svoje)
na EUR 1.487,85 EUR
najviše se može uzeti 0,01 lot, računat ćemo 0,02 lot, tako da svaki pip iznosi oko 0,15
pomak cijene u istom intervalu kao i u računu sa bankom (otprikile) 1,3800 -1,3320, što iznosi 480 pip * 0,15 za svaki pip i zarada je 67,2 EUR
(ispričavam se zbog pojednostavljenja, ako je nešto pogrešno, možemo ispraviti pa ćemo vidjeti jel se šta mijenja u računu)
sada je vrijednost na računu 1.555,05 EUR
- 15 EUR provizija brokera na isplatu = 1.540,05 EUR
pretvoreno u KM 3.012,08
- 3% provizije na isplatu banke 2.921,78 KM
Gubitak 3.000 - 2.921,78 = 78,22 KM
Dakle, dobit kod banke je 70,65 KM, gubitak na FOREX je 78,22 KM
Svaka sugestija ili ispravka je dobro došla. Dopuštam i da sam pogriješio!
Re: FOREX
Investopediju volim čitati u slobodno vrijeme. Ako se nekom da, evo jedan članak.
http://www.investopedia.com/articles/fo ... spread.asp
Mada se ostavlja "mogućnost izbora strukture provizije", ili u prevodu "kako hoćeš da te oderem?", mora se reći da se
u članku na dva mjesta spominje provizija brokera od "jedne petine pipa". U navedenom slučaju, 0,03, što je oko 1% od uložene sume.
Ovih 6% je bezobrazno visok iznos.
Možda sam i ja nešto fulao, pa evo članak o osnovama Forexa
http://www.investopedia.com/articles/tr ... 081804.asp
http://www.investopedia.com/articles/fo ... spread.asp
Mada se ostavlja "mogućnost izbora strukture provizije", ili u prevodu "kako hoćeš da te oderem?", mora se reći da se
u članku na dva mjesta spominje provizija brokera od "jedne petine pipa". U navedenom slučaju, 0,03, što je oko 1% od uložene sume.
Ovih 6% je bezobrazno visok iznos.
Možda sam i ja nešto fulao, pa evo članak o osnovama Forexa
http://www.investopedia.com/articles/tr ... 081804.asp
Re: FOREX
% Leon
nešto si krivo sračunao, radio sam sa barem 10 brokerskih kuća, a pratim i mnoge druge brokere i nigdje nije fiksno 6%.
Neki brokeri imaju fiksnu proviziju za uplatu/isplatu, ali ona je ista neovisno o iznosu. Trgovanje uvijek ide u procentu, i ako ćeš trgovati sa više od 1000 eura, mnogo ćeš uštediti u odnosu na banku.
nešto si krivo sračunao, radio sam sa barem 10 brokerskih kuća, a pratim i mnoge druge brokere i nigdje nije fiksno 6%.
Neki brokeri imaju fiksnu proviziju za uplatu/isplatu, ali ona je ista neovisno o iznosu. Trgovanje uvijek ide u procentu, i ako ćeš trgovati sa više od 1000 eura, mnogo ćeš uštediti u odnosu na banku.
Re: FOREX
Večeras u 6 online predavanje o MT4 platformi: http://www.admiralmarkets.ba/fundamenta ... -dalje-jak