Komentari trgovanja i dešavanja na tržištu

[one]

http://www.poslovni.hr/svijet-i-regija/ ... ama-253470

[panzer]

Ovaj zakon je usvojen u "tišini". Niko nije pratio iako se na ovo čekalo par godina. Valjda se pokrene sa mrtve tačke to istraživanje.

Međunarodna naftna i gasna kompanija Shell Exploration Company B.V. iz Holandije završiila je sve prethodne analize i zvanično dostavila pismo za izražavanje interesa da uđe u pregovore za dodjelu koncesija za istraživanje i eksploataciju nafte, kazao je Erdal Trhulj federalni ministar energije, rudarstva i indusutrije nakon sastanka Komiteta za praćenje realizacije memoranduma koji je Vlada FBiH potpisala sa ovom kompanijom prije dvije godine, piše Oslobođenje.


- Vladi FBiH predložit ćemo produžetak memoranduma za godinu, s obzirom na to da pregovori da dodjelu koncesije, u skaldu sa vežećim zakonom i iskustvom u svijetu, traju od šest do devet mjeseci. Dodatno vrijeme nam je potrebno kako bismo se uradili adekvatni rpegovori, kako bi Vlada donijela odluku os trateškom uinteresu za područje Dinarida i kako bismo odabrali konsultantsku kuću sa iskustvom koja će u ime Vlade pregovorati, kazao je za Oslobođenje Trhulj, te dodao da će se formirati komisija koju će činiti predstavnici federalnog Parlamenta i Vlade a koja će vršiti nadzor nad tim pregovorima.
Uspješno zaključivanje pregovora otvorilo bi mogućnost da Shell ujesen naredne godine otvori firmu u Sarajevu i pokrene radove na istraživanju i eksploataciji.
-Istraživanja na ovom području mogla bi trajati dvije do tri godine, a vrijednost investcicija kreće se od 300 do 700 dolara, istako je Trhulj
. Vlada FBiH i međunarodna naftna i gasna kompanija Shell potpisale su u novembru 2011. godine dvogodišnji memorandum o razumijevanju koji predviđa istraživanja i eksploataciju nafte i plina na području ovog enniteta.
Memorandumom je dogovoreno da Shell, ukoiko pronađe zaliha nafte i plina, počne eksploataciju rezervi 2015. godine.
Shell je zaintereosvan za naftne bušotine na prostoru Dinarida, odnosno od Bihaća, preko Livna, sve do Mostara i Neuma. Razlog što priča o memorandumu traje već dvije godine bio je u tome što se čekalo na usvajanje zakona o istraživanju i eksploataciji nafte i plina u FBiH koji je u federalnom Parlamentu usvojen 13. septembra ove godine. Time je Federacija otvorila vrata Shellu u BiH

ZAKON:
http://predstavnickidom-pfbih.gov.ba/up ... a_bs/7.pdf

[Sabur2]

Do mene su doprle informacije o vrlo pristojnim zalihama nafte i plina sa mogucnoscu da ih se otkrije jos.
E sad da li ce nasi IMT politicari bar jednom uraditi stvar kako treba pa postici posten dogovor oko koncesija te uciniti da prihodi od nafte i plina budu ulozeni u razvoj, a ne u potrosnju, to je veliko pitanje.

[panzer]

Bilo bi dobro kada bi došli do toga da se uzima naknada za koncesiju jer bi to značilo da su potvrđene komercijalne zalihe, da se crpe i da je uređena potrebna infrastruktura za otpremanje sirove nafte. Samo do toga je veliki posao.

A nakon toga možemo norvežanima pokazati kako se troše pare od nafte.

[Custos]

Konacno vijest koja sadrzi malo pozitive. U manjem entitetu gazprom ima koncesiju na 28 godina. Zanima me da li je to zakonom propisano ili je predmet dogovora između koncesionara i vlade?

[Sabur2]

U vezi sa naftom, nadjoh nesto po netu, a odnosi se na ranija istrazivanja i procjene rezervi prema onome sto su radili INA i Energoinvest u SFRJ.

Na osnovu dosadašnjih istraživanja u sjeveroistočnoj Bosni, smatra se da postoje rezerve sirove nafte u četiri prioritetna područja - južno od Bosanskog Šamca, gdje procjena rezervi iznosi 64,5 miliona barela (oko 9,2 miliona tona), jugozapadno od Orašja gdje su rezerve procijenjene na 42,5 do 108,4 miliona barela (oko 6,1 - 15,5 miliona tona), u uzlanskoj regiji, u dolini rijeke Tinje, gdje procjene rezervi iznose 99,8 miliona barela (oko 14,3 miliona tona), te u okolini Lopara gdje se rezerve nafte procjenjuju na 83,2 miliona barela (oko 11,9 miliona tona).

Prema provjerenim podacima, do kojih je došla agencija Anadolija, prije rata urađeno je 15 istražnih bušotina koje su pokazale da na prostoru sjeveroistočne BiH, na dubini od tri do pet hiljada metara, postoji 50 miliona tona naftnih rezervi. To područje prostire se od Bosanskog Broda, preko Brčkog, Bijeljine i Zvornika do Tuzle i zauzima prostor od oko 12.000 kvadratnih metara. Procjenjuje se da bi postojeće zalihe mogle zadovoljiti sve potrebe BiH za naftom u idućih 30 godina, uz godišnju zaradu od milijardu dolara.

Ovo gore se odnosi samo na sjeveroistocnu Bosnu. Uz ovo postoji mnogo testnih busotina sa pronadjenom naftom ali bez ekonomske isplativosti. Postoje jos dvije testne busotine kod Kaknja i Gabele koje dokazuju prisustvo iskoristive nafte, ali nisu do kraja provedena ispitivanja da bi se dala procjena lezista. Podatke za podrucje dinarida, gdje je nafta na velikim dubinama potrebno je multidisciplinarno analizirati, da bi se procjenila lezista, jer bez toga nema ni razgovora o koncesiji. Ovdje sam cuo da bi moglo da se radi o znatno vecim rezervama nego u sjevernoj Bosni.

Kako rece jedan strucnjak, lezista u Dinaridima su ostala sacuvana, dok su ona u jadranskom pojasu unistena tektonskim silama. U prilog tome ide nagli rast zainteresovanosti Rusa za istrazivanja u Crnoj Gori. Ovdje ce mozda biti i problema oko koncesija, jer je moguce da se radi o jednom velikom povezanom lezistu koje je i ispod teritorije HR, BiH, CG.

[panzer]

Nisam siguran da bi to pravilo problem jer je bitan koncesioni prostor odnosno administrativno državno područje gdje se crpi nafta koje sa drugim državama nema ništa.
Gazprom je počeo ranije ali nije iznio nikakve konkretne podatke niti se više pojavljuje u javnosti od kako su uradili istraživanja. Tako da i ovdje treba sačekati šta će se dešavati.
Posebno u dijelu dobijanja građevinskih i urbanističkih saglasnosti(što zakon propisuje) jer im tu Razije i Milke iz kantonalnih službi mogu praviti probleme kao i "vrlo važni" kantonalni ministri.

[Sabur2]

Zapravo sam mislio na kvote za eksploataciju. Koliko koja zemlja barela nafte i kubika gasa dnevno moze ispumpati.
Ali da ne pravimo razanj bez zeca....

[Custos]

Investicije - žrtve političkih igara

5 oktobar 2013, Subota 15:38 CEST

Milioni eura stranog kapitala u Federaciji Bosne i Hercegovine mjesecima su blokirani zbog političkih nadigravanja.

Već mjesecima u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine blokiran je ulazak stranih novčanih investicija. Komisija za vrijednosne papire, koja treba odobriti ulazak investicija više nema mandat za to. A zbog političkih igara, još nije raspisan konkurs za nove članove Komisije.

I najveća ovogodišnja investicija u Bosni i Hercegovini postala je žrtva političkih igara. Jednostavno, nema ko u Federaciji prihvatiti 15 miliona eura. Novac, koji je već uplaćen, mjesecima stoji blokiran, na zgražanje stranih investitora, izvještava iz Sarajeva Mirjana Hrga, Al Jazeerina reporterka.

Od kraja petog mjeseca niti jedan euro iz inozemstva ne može biti uplaćen niti jednoj banci, ili bilo kojem dioničkom društvu za povećanja kapitala. Sve je stalo otkako je stao rad Komisije za vrijednosne papire.

“Trenutne štete su u milionskim iznosima, a vjerovatne štete koje bi nastupile u budućnosti.. ne bih htio o tome ni razmišljati”, kaže Hasan Ćelam, predsjednik Komisije za vrijednosne papire Federacije.

Zaleđeni milioni

Sve je počelo odlukom Vrhovnog suda Federacije, koja je Komisiji za vrijednosne papire vezala ruke i odonda se boje izdati i jedno rješenje. Problem s prestankom mandata današnjih članova traje još od 2009. godine.

Svo vrijeme federalni Parlament i Predsjedništvo Federacije igraju ping-pong, u koji se sada uključio i Ured visokog predstavnika. Žrtve padaju jedna za drugom, pa i najveća ovogodišnja investicija u Bosni i Hercegovini.

“Imamo jednu banku koja ima zahtjev za emisiju od 30 miliona” konvertabilnih maraka, odnosno 15 miliona eura, ističe Ćelam.

Riječ je o sarajevskoj BBI banci. Dioničari iz Dubaia, Abu Dabija i Saudijske Arabije položili su još u julu 15 miliona eura na račun jedne banke u Sarajevu.

“Ovo je veoma specifična situacija, tako da je novac u biti zaleđen, on niti se može povući, niti ga mogu dioničari povući nazad, niti mi možemo s njim raspolagati”, kaže Haris Kovačević, rukovodilac Odjeljenja za investicijsko bankarstvo BBI banke.

Bezbrižni političari

Banka dnevno gubi 5.000 eura. Dioničari su zatečeni. Ne mogu shvatiti da je državni organ samo tako prestao s radom.

“Mi nismo izoliran slučaj. Ima slučajeva, ima još dosta drugih slučajeva, gdje je cijelo tržište kapitala stalo, tako da ovo je jednostavno nesvakidašnji događaj”, dodaje Kovačević.

Iako pred kamerom ne potvrđuju, izvori u ovoj banci kažu da razmišljaju o tužbi protiv Federacije. No, političari kao da previše ne brinu. Nisu prihvatili ni autentično tumačenje koje bi omogućilo rad Komisije do izbora novih članova.

Naime, federalni Parlament slijepo insistira da se danas, deset godina kasnije, primijeni zakon iz 2003. godine, koji nikada do sada nije primijenjen, a omogućio bi izbor članova Komisije na javnom natječaju. Za to okrivljuju Predsjednika i potpredsjednike Federacije.

“Ova situacija potencijalno je opasna za svih 650 dioničkih društava, koja imaju kapital od 11 milijardi KM [oko 5,5 milijardi eura]. Dakle, govorimo o godišnjem bruto društvenom proizvodu Federacije. Šteta je, naravno, neprocjenjiva”, izvještava Mirjana Hrga.

http://balkans.aljazeera.net/vijesti/ko ... raciji-bih

[one]

http://www.vijesti.ba/intervjui/170697- ... jacke.html