Direktor Al-Shiddi Group Sulaiman al-Shiddi, direktor Energoinvesta Džemail Vlahovljak i direktor ANS Drivea Alija Gadžo potpisali su u četvrtak u Sarajevu dva značajna poslovna ugovora koji se odnose na osnivanje zajedničke firme (joint venture) sa sjedištem u Saudijskoj Arabiji.
Sulaiman al-Shiddi je naglasio važnost ovih ugovora i partnerstva sa bh. kompanijama.
Ugovor o osnivanju zajedničke firme s kompanijom ANS Drive, kako je rekao Gadžo odnosi se na realizaciju svih građevinskih poduhvata ove grupacije u Saudijskoj Arabiji , a početni kapital firme iznosi pet miliona dolara.
Energoinvest je potpisao (joint venture) ugovor s Al-Shiddi Groupom a ukupni kapital firme će biti 10 miliona dolara.
Vlahovljak je kazao da je tržište Saudijske Arabije jedno od najzahtjevniji u svijetu , ali istovremeno i velikog investicijskog potencijala.
Samo u sektor energetike, prema njegovim riječima, planirana su ulaganja u iznosu 80 milijardi dolara.
Ovo ne izgleda loše. Već je bilo pitanje šta uraditi nakon Libije. Neke zemlje su svoje firme stavili pod garanciju odnosno pomoći će im da prebrode gubitke ali BIH tu "ne može ništa". "Ne može" ni ubrzati energetske projekte jer zaboga, čeka se odobrenje komisije za zaštitu nacionalnih spomenika za dozvolu gradnje HE Vranduk a komisija ne može zasjedati jer više od 8 mjeseci nisu izabrani novi članovi. Bar bi te i slične izgradnje pomogle Energoinvestu i Hidrogradnji. Ali ne. Važnije je brinuti o zaštiti "vitalnih nacionalnih interesa". Valjda se od toga živi (možda neki i žive, s tim da im se isplaćuje iz raznih budžeta).
Al shiddi je bez puno brige i razmišljanja uložio oko 400 mil KM u BIH. Nisu amateri niti su neko ko traži brzu zaradu. Dogovor sa lancem Shaza hotela o iznajmljivanju pokazuje da je to firma koja ima značajan kapital i dosadašnjim ulaganjima su to pokazali. Ako bi se ova zajednička firma u S.A ubrzo uspostavila, to bi dosta značilo i za ANS D. i za EI. Normalno, pod uslovom da Al shiddi ima uticaja u svojoj zemlji da bude referenca na dobijanju poslova u tom regionu. Treba pratiti razvoj ovih događaja.
Danas je bilo veselo. Sve transakcije "na mjestu". I kod FDS-a i kod Bosnalijeka. Sarajevo osiguranje na aukcijskom načinu trgovanja. Zatvoriti berzu da se ne patimo svi.
Kompanije u Federaciji BiH polako počinju prepoznavati mogućnosti koje pruža tržište kapitala i da za svoj razvoj mogu prikupiti sredstva putem javne ponude dionica, smatraju brokeri.
Kao dobar primjer navodi se odluka kompanije "FAD Jelah-Tešanj" da kapital za razvoj prikuplja upravo na taj način.
Naime, "FAD Jelah-Tešanj" odlučio je da putem Sarajevske berze uveća kapital organizovanjem javne ponude 120.000 dionica po cijeni od 12,3 KM po dionici. Javna ponuda uslijedila je nakon što je ova kompanije 2009. godine uspješno prikupila kapital za finansiranje svog razvoja kada je investitorima ponuđeno 115.000 dionica.
Osim FAD-a, u Federaciji BiH još je samo preduzeće "Dobojputevi" odlučilo da putem tržišta kapitala finansira svoj razvoj.
Neupućenost
Mali broj firmi i prije prepoznao ovakav način pribavljanja kapitala
"Nadamo se da se polako budi svijest kod kompanija da pored bankarskih kredita postoje i alternativni izvori finansiranja koji se mogu koristiti s ciljem finansiranja razvoja", kaže Almir Mirica, izvršni direktor nadzora i trgovine Sarajevske berze.
Konstatuje da je odluka firme FAD bitna za tržište kapitala u FBiH.
"Iako je primarna emisiona aktivnost još slaba, imamo sve češće slučajeve da pravna lica izvore finansiranja traže na tržištu kapitala", ističe Mirica.
Ahmed Hodžić, predsjednik Udruženja berzanskih posrednika FBiH, kaže da nova javna ponuda dionica govori da se na tržištu kapitala u FBiH stvari pokreću sa mrtve tačke.
"Nakon uspješne emisije municipalnih obveznica općine Tešanj, ovo je dokaz privredi da prikupljanje kapitala putem berze nije nemoguća misija", kaže Hodžić.
Ističe da je kapital prikupljen putem berze jeftiniji nego onaj koji se obezbjeđuje zaduživanjem kod banaka, a što je naročita pogodnost u vrijeme recesije, ali da je firme još teško ubijediti da se odluče na ovakav korak.
"Ako kompanije dobro posluju, imaju dobro korporativno upravljanje, investitori njihove ponude dionica mogu prepoznati kao dobru investiciju", pojašnjava Hodžić.
Dodaje da bi trebalo otići i korak dalje, jer da bi domaći i strani investitori kupovali dionice putem javne ponude, potrebno je da firme budu na prestižnom berzanskom tržištu, odnosno kotaciji. Međutim, na SASE ovo tržište čine tek dvije kompanije.
Adnan Bunjo, direktor brokerske kuće "AW Broker" Sarajevo, kaže da je nova javna ponuda dionica pozitivan znak, ali da je ovaj vid finansiranja razvoja u FBiH još u povoju.
Prednosti
Kapital prikupljen putem berze jeftiniji nego onaj koji se obezbjeđuje zaduživanjem kod banaka, a što je naročita pogodnost u vrijeme recesije
"Kompanije nisu naviknute na ovakve aktivnosti. Biće potrebno još vremena da shvate da je ovo najjeftiniji i najjednostavniji način da dođu do kapitala", kaže Bunjo.
Mirnes Turbo, direktor "General brokera" Sarajevo, kaže da je mali broj firmi i prije prepoznao ovakav način pribavljanja kapitala, međutim, zbog bojazni da investitori neće prepoznati profitabilnost njihovih projekata ili nedostatka dobrih projekata, nisu se odlučili na ovaj vid pribavljanja sredstava.
"Većina firmi zazire od javne ponude dionica zbog neznanja i neupućenosti u sve prednosti ovog vida finansiranja, što generira nepovjerenje prema svemu novom i inovativnom, ali i zbog straha, odnosno želje za zatvorenim načinom upravljanja i kontrole nad poslovanjem preduzeća", kaže Turbo, te dodaje da će uprkos svemu ponuda dionica FAD-a biti pozitivan signal drugim firmama i investitorima na tržištu kapitala u FBiH.
Ovi su ko fol ozbiljni. Sve brokeri ljudi od povjerenja. Bunjo pogotovo.
Član uprave NKBM banke Andrej Plos je dejal, da bodo del dokapitalizacijskih sredstev porabili za izboljšanje kapitalske sestave, del pa za naložbo v regiji v višini 20 do 30 milijonov evrov
Nastavak "napredovanja" u poslovnim aktivnostima Energopetrola zabilježen je i prošle godine. Imali su gubitak od samo 4,4 MIL KM i što je još bitnije pokazali su gubitak iznad visine kapitala.
I vlast je pokazala kako se treba brinuti o državnom kapital. Vjerovatno i nisu sigurni da u Energopetrolu posjeduju udio.
Navodno do sutra idu uplate za dokapitalizaciju SASE od strane Ist.berze i ostalih. Još uvijek nema konkretnih informacija oko uspješnosti te operacije. Ako se zanemari sve do sada što su glavne ribe na berzi radile onda bi ulazak ovih inostranih institucija u vlasništvo SASE mogla biti prekretnica. Ipak, mora se optimizirati taj uticaj jer sama imena koja će biti budući suvlasnici su dovoljna za pozitivan signal.
Pošto su se vlasnici i menadžment berze angažovali da nađu suvlasnike onda bi bilo praktično i da se dodatno angažuju da animiraju ulagače iz Turske, bilo reklamom bilo promocijom u tamošnjim medijima. Upravo je ovaj period najbolji za to jer je nakon dvogodišnjeg snažnog rasta Istanbulska berza u korekciji. Inostrani ulagači se povlače a i domaći postepeno smanjuju pozicije. Trebalo bi iskoristi vrijeme kada kapitaliziraju dobit i kada traže nove opcije za ulaganje. Normalno, dovoljno je da samo 0,1% dnevnog prometa Ist.berze jednokratno bude prebačeno na SASE to bi značilo 20 mil KM što sa ovakvim prometima pretpostavlja značajno povećenje likvidnosti na duži rok.
Uz navedeno, a vezano za zainteresovanost turskih investitora te korekciju na tamošnjoj berzi ima jos jedan elemenat koji bi mogao dovesti do preokreta na Sase i prekinuti ovo stanje letargije.
Sve su naznake da je došlo do relaksacije politickih odnosa (milom ili silom tj zavrtanjem ruke od strane Ashtonice). Prema zadnjim, sinocnjim najavama postoji cak mogucnost formiranja vlasti i na drzavnom nivou i ranije nego sto se mislilo.
To je vec drugi pozitivni elemenat. Treći pozitivni elemenat bi bio ako nova Vlada krene sa privatizacijom. Desi li se i to u razumnom roku npr u sljedecih mjesec-dva mislim da bi to bila sinergija dobrih stvari koje bi dovele do preokreta na Sase a ja licno mislim i eksplozivnog rasta vecine dionica prije svega onih koje ce ici u privatizaciju ali i vecine ostalih.
Tako nekako. Sigurno će se ući u "mirniji" politički period mada sve ovo što se dešavalo je manje više bila predstava za javnost. Građanstvo gotovo da nije reagovalo na ta dešavanja. Iako su mediji forsirali i pravili paniku to nije uticalo na normalan život što je daleko bolje od ranijih perioda. Ljudi više nisu kao ranije. Svi gledaju svoja posla.Ipak, domaća novinarska posla su imala uticaja u svijetu pa su tamo počeli pojavljivati tekstovi o BIH i Balkanu sa bombastičnom naslovima i lošoj situaciji.
Ono što je bitno da (ako se izuzmu određeni transferi iz budžeta) skoro nema nikakvog uticaja na ekonomiju. Rast BDP-a i industrijske proizvodnje je solidna i u ovoj godini i na to se treba fokusirati. Domaća politička situacija može biti loša ali veći uticaj na domaću ekonomiju je imalo dešavanje u Libiji nego ovo političarenje. U prošloj sedmici je došlo do određenih promjena u kreditnom rejtingu zbog politike ali i to može biti dobra stvar. Biće nešto teže zaduživati se zbog toga što i nije loše. Teži uslovi zaduživanja mogu značiti nešto veće kamatne stope i manju domaću potrošnju odnosno manji uvoz. Izvoz konstatno raste i zavisi od inostrane potražnje pa bi to u konačnici moglo dodatno popraviti debalans BH ekonomije.
Oko privatizacije se nema šta reći. Oni što su prije nekoliko mjeseci bili u žestokoj opoziciji sada daju neke nebulozne izjave i neka prečac rješenja kao da nikad nisu živjeli u BIH i kao da prvi put čuju za domaću ekonomiju.
pokrivenost uvoza izvozom bila je 59,74 posto, što znači da je pokrivenost uvoza izvozom za oko 0,74 posto veća nego u prva četiri mjeseca protekle godine.
Porast izvoza u odnosu na prva četiri mjeseca protekle godine u BiH bio je 22,12 posto, uvoza 20,51 posto, a porast deficita iznosi 18,2 posto.
Što se tiče Federacije BiH, u prva četiri mjeseca ove godine veći bh. entitet izvezao je 1,8 milijardi maraka, uvezao, 3,2 milijarde. Deficit iznosi 1,1 milijardu maraka, a pokrivenost uvoza izvozom je 61,5 posto.
- Porast izvoza iz Federacije BiH bio je 23,82 posto, ali je iznimno velik porast uvoza od 21,12 posto, što je rezultiralo i porastom vanjskotrgovinskog deficita od 17,03 posto - kazao je Lasić.
Kada je u pitanju četvrti mjesec ove godine, u odnosu na četvrti mjesec lani, BiH je imala rekordan porast izvoza, koji je dostigao 718,5 miliona maraka, uvoz je bio 1,2 milijarde, dok je deficit bio 531 milion maraka.
Nema podataka o strukturi uvoza ali je vjerovatno da je veliki udio u uvozu imaju industrijski proizvodi odnosno nabava za potrebe prerađivačke industrije mada ne treba zanemariti ni udio ostalih proizvoda za krajnju potrošnju.
Prema najavama promjena kreditnog rejtinga države neće uticati na rast domaćih kamatnih stopa nego će one padati zbog nastojanja banaka da plasiraju slobodna sredstva. Pad kamatnih stopa u ovakvom privrednom okruženju nije dobra stvar kao što se to često predstavlja ali može pomoći u "relaksaciji" finansijskih tokova i povećanju likvidnosti.
Erste je napravila presjek stanja gdje se vidi nastavak popravljanja pokazatelja ali i ukazala na neke stvari koje još prijete regionalnim ekonomijama.
Berze i dalje nisu toliko atraktivne i mala je šansa da će u narednom periodu biti nekih značajnih promjena. Ljudi su se poprilično ohladili od dionica i teško će ih biti privući nakon svih dešavanja. Ono što je najbitnije(što je trebalo biti već prije nekoliko godina) su dobiti odnosno dividende. Popravljanjem ekonomskog stanja trebali bi se popraviti i poslovni rezultati čime će se stvoriti uslovi za isplate dividendi kod većeg broja firmi.
CEE Equity Monthly - Have a nice summer
- Macro reporting confirms growth � Romania leaving recession
- Fund flows finally improved � first time positive for emerging markets this year
- Moderate improvement in sentiment indicator
- Negative earnings revisions, cut in growth � valuation still attractive
What is currently frightening us? 1. The failure of Greece's consolidation efforts and debt restructuring. This will certainly impact CEE markets as much as anywhere else. Much might be priced in already, but more negative news would send markets further south, at least in an immediate reaction. 2. Growth is slowing down. The jumpstart recovery after the crisis lasted longer than one might have expected and some cooling down should be quite explainable, perhaps even necessary. While worries about Asian economies running hot continue to spook markets, CEE markets continued to present an appealing growth differential for the region, now with Romania leaving recession (and Croatia the only country remaining there). With positive results on the consolidation side, it is mostly Hungary that must not slide in its efforts in the coming years. Inflation remains a topic, while softer commodity prices should not be seen as a reflection of global growth concerns, but as a relief to imported price pressure. Poland remains most prominent here, with its unexpected hike as a quickening of increases based on what was already expected. Another hike might come, depending on ECB action and the zloty's development. The Czech Republic has no immediate trigger for a hike, but should be watched. Liquidity is one of the few slightly positive things to report. With data for April now available, we see a switch to positive flows for all emerging markets. Active allocation shows net buying for emerging markets for the first time this year, but cash has also increased, still indicating plenty of caution. Nevertheless, all dedicated emerging markets together show positive liquidity momentum, as does emerging Europe.
All data for our region (with the exception of the Czech Republic) reports positive liquidity momentum. While it is getting slower for Russia, momentum for Turkey has actually increased and is positive for the second consecutive month. Sentiment as measured by the ZEW/Erste indicator improved moderately for the outlook, while decreasing slightly on the current situation. The change in current view was strongest for Poland and Croatia (which, despite all other indicators [such as valuation], might present itself as the remaining recovery play), with Hungary posting the strongest negative move. For the outlook, Croatia was strongest, followed by Austria, Poland and Hungary, while sentiment became somewhat sour for Turkey. Finally, inflation is seen as much less of a concern than earlier. Reflecting the slowdown in growth, earnings revisions became negative for the region, with only Romania and Hungary posting positive balances. Consequently, the consensus growth outlook for 2012 in particular got softer (2011: 22.2%, 2012: 13.5%, in EUR). Austria and Romania score highest on growth. This still compares favorably against a consensus forward P/E of 10.9 (vs. the average of 12.2) for the region. Consequently, the region trades at an average risk premium of 435bp, or an implied undervaluation of 15.7%. As for our country allocation proposal, we stick to our softening for Russia and reiterate our positive view for Romania and Serbia (with the latest news on the arrest of Ratko Mladic) as real frontier markets. While volatility increased on Eurozone news flow and growth concerns, we again saw defensives outperforming cyclicals. However, cyclicals are the ones to ride, always in short-term recovery moves. Consequently, it was our darling chemicals outperforming as a sector, followed by utilities, as the only two sectors posting positive 1M performances.
Utilities should have benefitted from Germany's plans on exiting nuclear power, leaving the sector with an improving electricity price outlook As the main proponents of the market, Turkish banks remain torn between central bank actions and their ability to keep margins at reasonable levels, with the upcoming elections as the main potential trigger for the market (our favorite are Halkbank and TSKB, while the latter has gone already a long way). We view the news on Hungarian banks as generally positive, while the future development of the Hungarian banking tax and number of homeowners who will apply for the support scheme on FX loans remain the big unknowns. We continue to like RBI. Among oil & gas companies, OMV should start to show some of its potential once capital measures are digested by the market. With energy in general going green in Europe and PannErgy receiving cash for its plastics business, we continue to keep an eye on this Hungarian firm. For E-Star, it remains to be seen how the latest acquisition will be digested. Among basic resources, we initiated coverage on AMAG with a Buy call. We also added Akcansa (cement) and Aselsan (defense electronics) to our coverage with Buy recommendations. Our previous picks, Synthos and Sojaprotein, have already gone a long way, ranking among the top regional performers. Sygnity has already priced in a lot of its restructuring efforts, whereas we would have a look at Asseco Poland. Quarterly reporting proved that regional expansion is not just a risk, but also contributes nicely to the results. In our latest report on Polish pharmaceutical distributors, we favor Neuca, which is expected to best weather the upcoming changes to the law. Finally, among real estate titles, we stick with Immofinanz and S Immo.