Obveznice FBIHKXX

[Key]

Pored velikog rasta cijene obveznica ratna potraživanja i dalje postoji prostor za rast. Preveliki je razlika u prinosima između obveznica koje dospijevaju za 3 godine FBIHKZ (cijena 94,60%, prinos 4,43%) i ratnih potraživanja, npr. FBIHK1A koje dospijevaju za 5 godina i 10 mjeseci (cijena 71,35%, prinos 9%). Jasno je da postoji razlika u dospijeću od gotovo 3 godine, ali je prevelika razlika u prinosu. Isti emitent, ista kamatna stopa, istina uz polugodišnju isplatu kamate kod FBIHKZ. Sasvim je jasno da neko ko je kupio FBIHK1A za manje od tri godine moći će prodati obveznice po cijeni koja je viša od 94,50%. Neko ko je kupio FBIHK1A po 71,35% njegova zarada za manje od tri godine, ako bi prodao FBIHK1A po 94,60%, bila bi 32,50% po osnovu razlike u cijeni i 10,50% po osnovu kamata (3,5%x3 godine). To je ukupno 43%. Naravno, oni koji su kupovali ratna potraživanja po nižim cijenama imaće puno veće prinose. Pitanje koje treba postaviti je koja će od dionica na SASE, uz ovako katostrofalne bilanse, imati prinos za manje od 3 godine veći od 43%? Naravno uz isti rizik investiranja kao obveznice FBiH. Ne kažem da su obveznice bezrizične, ali su rizici manji u svakom slučaju od ulaganja u neku od dionica...Ne treba zaboraviti da FBiH nije još uvijek ništa privatizirala od "porodičnog srebra".

[hrkljus]

Kamata je 2.5%.
Prosla godina je bila odlicna za kupovinu. Ja sam kupovao FBIHK1D prije 10 mjeseci po 33% a sad mogu prodati po 62%.
Steta sto kupi samo 6000 komada a vecinu love usmjeri u BHT.

[Key]

Kamata je 2,5%, ako kupiš po cijeni 100%, ali ako kupiš po 71,35% onda je 2,5/71,35=3,50%. Samo poređenja radi, Hrvatska obveznice u HRK koje dospijevaju 10.7.2018 imaju prinos 4,6%, obveznice koje dospijevaju 9.7.2018 u EUR imaju prinos 4,24%. Prinosi obveznica sličnog dospijeća kao FBIHK1A kod ostalih zamalja emitovane u nacionalnim valutama su: Češka 2,16%, Slovačka 1,98%, Mađarska 5,22%, Poljska 4,11%, Rumunija 4,45%. Obveznice emitovane u EUR imaju još manje prinose. Npr. Makedonija - obveznice za denacionalizaciju u EUR 4,08% -dospijevaju za 10 godina, ali imaju godišnju isplatu glavnice 10 %.

[hrkljus]

OK, ja sam mislio na kamatu od glavnice.

[7pegaz]

Kamata je 2,5%, ako kupiš po cijeni 100%, ali ako kupiš po 71,35% onda je 2,5/71,35=3,50%. Samo poređenja radi, Hrvatska obveznice u HRK koje dospijevaju 10.7.2018 imaju prinos 4,6%, obveznice koje dospijevaju 9.7.2018 u EUR imaju prinos 4,24%. Prinosi obveznica sličnog dospijeća kao FBIHK1A kod ostalih zamalja emitovane u nacionalnim valutama su: Češka 2,16%, Slovačka 1,98%, Mađarska 5,22%, Poljska 4,11%, Rumunija 4,45%. Obveznice emitovane u EUR imaju još manje prinose. Npr. Makedonija - obveznice za denacionalizaciju u EUR 4,08% -dospijevaju za 10 godina, ali imaju godišnju isplatu glavnice 10 %.

Uspoređivanje prinosa sa zemljama koje imaju razvijena tržišta obveznica i pristup međunarodnom tržištu duga i ovih naših namaju nikave veze pa tako da nikakve usporedbe nisu relevantne.

A ovi veliki prometi ovih dana su rezultat stranih investitora.

[montypython]

Pored velikog rasta cijene obveznica ratna potraživanja i dalje postoji prostor za rast. Preveliki je razlika u prinosima između obveznica koje dospijevaju za 3 godine FBIHKZ (cijena 94,60%, prinos 4,43%) i ratnih potraživanja, npr. FBIHK1A koje dospijevaju za 5 godina i 10 mjeseci (cijena 71,35%, prinos 9%). Jasno je da postoji razlika u dospijeću od gotovo 3 godine, ali je prevelika razlika u prinosu. Isti emitent, ista kamatna stopa, istina uz polugodišnju isplatu kamate kod FBIHKZ. Sasvim je jasno da neko ko je kupio FBIHK1A za manje od tri godine moći će prodati obveznice po cijeni koja je viša od 94,50%. Neko ko je kupio FBIHK1A po 71,35% njegova zarada za manje od tri godine, ako bi prodao FBIHK1A po 94,60%, bila bi 32,50% po osnovu razlike u cijeni i 10,50% po osnovu kamata (3,5%x3 godine). To je ukupno 43%. Naravno, oni koji su kupovali ratna potraživanja po nižim cijenama imaće puno veće prinose. Pitanje koje treba postaviti je koja će od dionica na SASE, uz ovako katostrofalne bilanse, imati prinos za manje od 3 godine veći od 43%? Naravno uz isti rizik investiranja kao obveznice FBiH. Ne kažem da su obveznice bezrizične, ali su rizici manji u svakom slučaju od ulaganja u neku od dionica...Ne treba zaboraviti da FBiH nije još uvijek ništa privatizirala od "porodičnog srebra".

Cijenim analizu što se tiče odnosa između samih obveznica. Ne bih se složio sa poređenjem sa dionicama. govoriš o prinosu o 43 % za 3 godine kao nedostižnom. Pa nedavno smo na temi ZIFovi pomenuli da je par fondova ( i to sa relativno slabijim portfeljom poraslo za cca godinu za 80% i 100%, ostali još nisu, ali ne znači da neće. Dakle u jednoj godini, a ne u tri. U samom odnosu sadašnje cijene većine Zifova prema NAV postoji ogromna rezerva za rast po 2-3 PUTA čemu nijedna obveznica nije ni blizu.
Također mislim da je FDS npr isao min 70 % za godinu ugrubo. I Bosnalijek je išao sa 11 na 14 u samo nekoliko mjeseci (dakle preko 25% dosad a dešavaće se još štošta prilikom preuzimanja, moguće da bude i tender za otkup...), BHTelecom slično. Da ne kažem šta se može dogoditi sa JPESR, JPEMR (pogledaj njihovo poslovanje a pogledaj trenutne cijene).
Lično mislim da će za tri godine većina dionica otići iznad tih 43 % neke i preko 100 i više %.

[Key]

@7pegaz Prinosi različitih zamalja su stavljeni da bi se vidio koliki je spread u prinosima između različitih zemalja. Da li je normalno da razlika između CRO i FBiH bude 4,5% i da li razlika između Makedonije i FBiH je 5%? Makedonija ima razvijeno tržište obveznica i pristup međunarodnom tržištu duga! Prometi obveznica u Makedoniji su manji od prometa obveznica na SASE i by the way obveznice za denacionalizaciju su emitovane u Makedoniji. Ne kažem da bi FBiH trebao imati prinos na obveznice koje dospijevaju za manje od 6 godina 4%, ali on bi trebao biti ispod 9%. Po mojim računicama između 7-8%. Kratkočne obveznice, između 4-5%.
@montypython Nisam govorio da je prinos od 43% nedostižan za sve dionice. Naravno da će biti nekih dionica koje će rasti više od 43%, ali uz koji rizik? Govorio sam o odnosu prinos/rizik. Kod dionica ovaj drugi element "rizik" je veliki. Prirodno stanje obveznica je da se približavaju nominali, a dionica ne... Fondovi će biti isisani od društava za par godina (najbolji primjer je šta su uradili sa novcem od BSNL), a kompanije imaju mali ROE da bi opravdali rast cijene. Naravno, neki izuzetak dobrog poslovanja je moguć, neko preuzimanje komanije itd.

[7pegaz]

@7pegaz Prinosi različitih zamalja su stavljeni da bi se vidio koliki je spread u prinosima između različitih zemalja. Da li je normalno da razlika između CRO i FBiH bude 4,5% i da li razlika između Makedonije i FBiH je 5%? Makedonija ima razvijeno tržište obveznica i pristup međunarodnom tržištu duga! Prometi obveznica u Makedoniji su manji od prometa obveznica na SASE i by the way obveznice za denacionalizaciju su emitovane u Makedoniji. Ne kažem da bi FBiH trebao imati prinos na obveznice koje dospijevaju za manje od 6 godina 4%, ali on bi trebao biti ispod 9%. Po mojim računicama između 7-8%. Kratkočne obveznice, između 4-5%.
@montypython Nisam govorio da je prinos od 43% nedostižan za sve dionice. Naravno da će biti nekih dionica koje će rasti više od 43%, ali uz koji rizik? Govorio sam o odnosu prinos/rizik. Kod dionica ovaj drugi element "rizik" je veliki. Prirodno stanje obveznica je da se približavaju nominali, a dionica ne... Fondovi će biti isisani od društava za par godina (najbolji primjer je šta su uradili sa novcem od BSNL), a kompanije imaju mali ROE da bi opravdali rast cijene. Naravno, neki izuzetak dobrog poslovanja je moguć, neko preuzimanje komanije itd.

Sve si rekao!!!

Zar obveznice ratnih potraživanja ne rastu već 2 godine zaredom, od cca kad im je cijena iznosila oko 15%-20-ak%??? Znači rast je bio (kako za koju seriju) od cca 200%-300%.
I sad si se našao filozofirat kako je ovo dobra prilika za kupnju. Sad je dobra prilika za istresanje takvim kao tebi!!

[montypython]

.....@montypython Nisam govorio da je prinos od 43% nedostižan za sve dionice. Naravno da će biti nekih dionica koje će rasti više od 43%, ali uz koji rizik? Govorio sam o odnosu prinos/rizik. Kod dionica ovaj drugi element "rizik" je veliki. Prirodno stanje obveznica je da se približavaju nominali, a dionica ne... Fondovi će biti isisani od društava za par godina (najbolji primjer je šta su uradili sa novcem od BSNL), a kompanije imaju mali ROE da bi opravdali rast cijene. Naravno, neki izuzetak dobrog poslovanja je moguć, neko preuzimanje komanije itd.

Svaki rizik je već ugrađen u cijenu i to odavno. I ja sam govorio o odnosu prinos/rizik. Kad su cijene na dnu ni rizik nije veliki. Jeste prirodno stanje obveznica da se približavaju nominali, ali dionice znaju i preći svoju nominalu i to višestruko a obveznice nikad. Kad pričamo o fondovima, jeste da je naknada DUFovima nerazumna, jeste da se posluje nedomaćinski ali daleko je to od toga da će "biti isisani za par godina" (moguće da ima nekih izuzetaka). Mislim npr da vrijednost portfelja fondova nije značajno rezličita od onog od prije 7-8 godina npr 2005 ili 2006. Također odnos tržišne cijene fondova i tređišne cijene portfelja je čak niži nego što je nekad bio što znači da su sad više potcjenjeni/povoljniji nego nekad. Znam da je taj odnos npr 2007/2008 išao i do 60 % ( u normalim, zemljama ide i do 100%, slično obveznicama) a danas je evo npr za BIG 37% (Trž cijena 3,7, vrijednost portfelja po dionici 9,76).

[Key]

@7pegaz kupovao sam ratna potrazivanja od 22% do 68%. To što je cijena rasla 250% i dalje ne znači da je za prodaju. Slobodno ubaci prodaju po 72%, nemam ništa protiv...
@montypython uzmi u obzir konzervativni NAV, on je već sada 6,85. Za par godina će biti još niži. Dok za BIG ima neke šanse, 6 fondova su za rast cijene nemaju gotovo nikakav potencijal. Analiza je na linku:http://www.scribd.com/doc/143367575/ZIF-Report-20130515