BANGKOK, 16. listopada (Reuters) - Financijski čelnici skupine G7 dogovorili su se održati simulacijske vježbe kako bi se zaštitili od kibernetičkih napada umjetne inteligencije, rekla je japanska ministrica financija Satsuki Katayama, dok kreatori politika sve više nastoje koordinirati odgovore na rastuće rizike kibernetičke sigurnosti.
Sporazum dolazi nakon što je Međunarodni monetarni fond ovog tjedna upozorio da bi povjerenje moglo biti potkopano kibernetičkim napadom umjetne inteligencije na kritičnu uslugu financijske institucije.
"Zamjenici financijskog povjerenika G7 raspravljali su o ideji simulacijskih vježbi o graničnoj umjetnoj inteligenciji, što je odobreno na ministarskoj razini", rekla je Katayama novinarima u četvrtak.
Dala je to nakon što je prisustvovala sastanku ministara financija i guvernera središnjih banaka razvijenih gospodarstava G7 održanom na marginama godišnjeg okupljanja MMF-a u Bangkoku, glavnom gradu Tajlanda.
Plan će uključivati simulacije koje su razvila financijska tijela G7 kako bi se testiralo kako mogu odgovoriti na kibernetičke napade potaknute umjetnom inteligencijom, rekao je dužnosnik japanskog ministarstva financija koji je prisustvovao sastanku financijskih čelnika.
Rezultati će testirati učinkovitost postojećih protokola i bit će korišteni za reviziju priručnika kako bi se bolje rješavali takvi incidenti, rekao je dužnosnik novinarima.
Vježbe ministarstava financija G7 i središnjih banaka mogle bi uključivati privatne financijske institucije ovisno o prirodi simulacija, dodao je dužnosnik.
Bankarski regulatori diljem svijeta pojačavaju napore kako bi obuzdali rastuće rizike umjetne inteligencije, izvijestio je Reuters, a neki ukazuju na potencijal kibernetičkih napada na banke ili odmetnute agente koji potkopavaju globalnu financijsku stabilnost.
Među njima je i Banka Engleske, koja surađuje s bankama na opcijama dubokog kibernetičkog oporavka, rekao je u četvrtak njezin zamjenik guvernera, dodajući da više ne mogu pretpostavljati da je njihova obrana imuna na kibernetičke napade omogućene umjetnom inteligencijo
Vijesti iz ekonomije/privrede
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
https://pbs.twimg.com/media/HW57S4_X0AA ... =4096x4096one wrote: ↑01 Nov 2026, 14:16 SLJEDEĆI MONETARNI RAT IZMEĐU SAD-A I KINE VEĆ JE POČEO
SAD SE KLADIO NA DIGITALNE DOLARE (STABLECOINE) - KINA SE KLADIO NA FIZIČKO ZLATO.
Trump i Ministarstvo financija sada su naglas rekli tihi dio.
Ministar financija Scott Bessent: "Zadržat ćemo dolar kao svjetsku rezervnu valutu i za to ćemo koristiti stabilne coine."
Trumpova naredba iz siječnja 2025. stavila je stabilne coine osigurane dolarom u središte američke politike. Zakon GENIUS tada je formalizirao strukturu: usklađeni stabilni coini moraju biti osigurani 1-za-1 gotovinom, trezorskim zapisima i trezorskim repo ugovorima.
TO JE KLJUČ. AMERIKA NE MOŽE TISKATI ZLATO. ALI MOŽE STVORITI NOVU POTRAŽNJU ZA VLASTITIM DUGOM.
Evo kako to funkcionira:
Milijarde ljudi koji možda nikada neće otvoriti račun u američkoj banci i dalje mogu držati digitalni token dolara. Kako raste ponuda stabilnih kovanica, izdavateljima je potrebno više rezervne imovine - uključujući kratkoročne državne obveznice. Potražnja za dolarom gura se na kripto tračnice, pomažući proširiti doseg dolara izvan tradicionalnog bankarskog sustava.
TO NIJE ZLATNI STANDARD. BLIŽI JE DIGITALNOM STANDARDU DRŽAVNIH ZAPOSLENICA ZAMOTANOM U KRIPTOGRAM.
U međuvremenu, Kina se kreće u suprotnom smjeru.
PBOC je upravo objavio svoj 21. mjesec zaredom kupnje zlata. Službene zalihe: ~2366 tona. Akumuliraju fizički metal izvanrednim tempom.
Hong Kong je već otvorio prvi offshore trezor Šangajske burze zlata. Grad cilja na više od 2000 tona skladištenja, dok se dodatne lokacije trezora istražuju u Singapuru, Dubaiju, Rijadu i Moskvi.
Ideja je jednostavna: držati juan, a zatim ga pretvoriti u zlato koje se stvarno može isporučiti. Fizički kolateral. Offshore trezori. Nagodba vezana uz juan, osigurana metalom, a ne obećanjima.
DVIJE RAZLIČITE STRATEGIJE. JEDAN VELIKI PROBLEM.
Istovremeno, šef riznice Londonske burze metala prešao je u kripto tvrtku usmjerenu na tokeniziranu robu - dok Kina nastavlja graditi mrežu za nagodbu juana i zlata.
JEDNA STRANA DIGITALIZIRA DUG - DRUGA AKUMULIRA METAL.
Pravo je pitanje kojem će sustavu ostatak svijeta više vjerovati kada dođe sljedeći veliki šok!
Poland is increasing its gold reserves to 30%
https://pbs.twimg.com/media/HTP08iOXsAA ... name=large
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
kad nas ubijede da ce mir i da ce cvjetat euforija ekonomije,ne zaboravite da smo pred monetarnim resetom
Prijevise od dvije godine, vladini lideri iz cijelog svijeta sastali su se u Parizu na Samitu za novi globalni finansijski pakt.
Među učesnicima su bili:
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) Antonio Guterres
Američka ministrica finansija Janet Yellen
Direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgieva
Predsjednik Svjetske banke Ajay Banga
Navodni cilj samita bio je pronalaženje finansijskih rješenja za postizanje ciljeva poput suzbijanja „siromaštva”, uz istovremeno ograničavanje „emisija koje zagrijavaju planetu”.
Kao i kod svih događaja vezanih za klimatske promjene, rasprava u Parizu neizbježno se okrenula ka međunarodnoj centralizaciji moći i formiranju globalnog konzorcija koji bi riješio probleme za koje oni tvrde da ih suverene države ne mogu ili ne žele riješiti.
Centralne banke i globalne finansijske institucije sada su, odjednom, više zabrinute zbog oporezivanja ugljika i globalnog zagrijavanja nego zbog stagflacije i ekonomskog propadanja.
Vjerovatno zato što je to od samog početka i bio cilj.
Ekonomski kolaps je dio plana...
„Klimatske promjene” su paravan.
Globalisti sada koriste pitanje klimatskih promjena kao „trojanskog konja” za svoje planove da povećaju kontrolu nad međunarodnim finansijama i monetarnim autoritetom.
Drugim riječima,
više ne kriju činjenicu da je „agenda klimatskih promjena” dio agende „Velikog reseta” (Great Reset)...
Čak sugerišu da bi se prijetnja klimatskih promjena mogla iskoristiti kao odskočna daska za davanje još veće moći globalnim bankama – moći da kontrolišu raspodjelu bogatstva i sruše postojeći sistem kako bi ga zamijenili nečim drugim.
Nečim „boljim” i „pravednijim”.
Nečim nad čime će imati još potpuniju kontrolu...
Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je delegatima na samitu u Parizu da
„svijetu treba šok u javnim finansijama” kako bi se borio protiv globalnog zagrijavanja, a istovremeno osigurala „pravičnost” za manje bogate nacije.
Također je ustvrdio da trenutni sistem nije adekvatan za rješavanje svjetskih izazova.
Govornici na događaju istakli su da je međunarodni ekonomski okvir pretrpio udarce uslijed višestrukih kriza, uključujući:
„pandemiju”
rat u Ukrajini...
Međutim, kao razlog za kontinuiranu destabilizaciju finansijskih sistema, fokusirali su se na „rastuće troškove vremenskih nepogoda, koje dodatno pogoršava globalno zagrijavanje”.
Ovo je, očigledno, besmislica, ali se uklapa u narativ koji globalisti pokušavaju nametnuti.
To otprilike izgleda ovako:
Svrha globalnog finansijskog sistema je preraspodjela bogatstva.
Jedan od aspekata svake krize je finansijski gubitak (kako direktan, koji pogađa žrtve, tako i indirektan, poput smanjene produktivnosti ili viših premija osiguranja).
Centralne banke, iako ne mogu spriječiti zemljotrese, mogu djelovati na finansijske gubitke – obično štampanjem novca.
Dakle, centralne banke koriste odgovor na krizu kao izgovor za provođenje monetarne inflacije...
...što žrtve krize čini zavisnijim od centralizovane vlasti.
A centralnim bankama pruža snažan argument za povećanje vlastite moći...
Kao što nam je svima dobro poznato, ako nema krize koja bi bila „pogodna” za medije, globalisti će je vrlo rado izmisliti...
Kako se taj histerični strah može iskoristiti?
Nikada ne dopustite da kriza propadne (neiskorištena).
Mia Mottley, premijerka Barbadosa, zalagala se za redefinisanje uloga Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda kako bi se uhvatile u koštac s klimatskom krizom.
Ona tvrdi:
„Ono što se od nas sada traži jeste potpuna transformacija, a ne reforma naših institucija...”
Ovo je česta tema među globalistima.
„Naše zastarjele institucije nemaju moć da spriječe katastrofe.
”
Drugim riječima, globalističkim finansijskim institucijama treba dati apsolutnu vlast, uz očekivanje da će je koristiti odgovorno. Čelnik UN-a Antonio Guterres izjavio je da današnji globalni finansijski sistem, osmišljen na kraju Drugog svjetskog rata u okviru sporazuma iz Bretton Woodsa, ne uspijeva odgovoriti na savremene izazove, te da sada...
„održava, pa čak i pogoršava nejednakosti”...
Drugim riječima, on teži uspostavljanju Novog svjetskog poretka...
„Već sada možemo poduzeti korake i napraviti ogroman iskorak ka globalnoj pravdi”, rekao je.
Predložio je paket poticaja u iznosu od 500 milijardi dolara godišnje, namijenjen ulaganjima u „održivi razvoj” i „djelovanje u oblasti klime”.
Također je predstavljen plan da se Specijalna prava vučenja (SDR) Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) iskoriste kao instrument za „povećanje globalne likvidnosti”.
Zapitajte se:
šta se dogodilo prošli put kada su centralne banke odlučile povećati globalnu likvidnost?
Upravo tako – najgora ekonomska kriza u posljednjih pedeset godina...!
Bankari iz centralnih banaka reći će vam da oni nisu krivi:
Krive su bile komercijalne banke i njihova upotreba monetarnih...
manipulacija koja je izazvala najvišu inflaciju u jednoj generaciji.
To je navelo centralne banke da podignu kamatne stope u vrijeme ekonomske slabosti – što je u prošlosti uvijek dovodilo do sloma dugova i ekonomskih katastrofa.
Bankari i globalisti su uzrokovali taj problem...!
Ipak, evo ih – pokušavaju preuzeti kontrolu i uvesti sveobuhvatan plan „Velikog reseta” (Great Reset) za „globalnu jednakost”, kako bi riješili katastrofu koju su sami stvorili.
Globalni „porez na bogatstvo”
Prošle godine, UN je predložio da razvijene ekonomije i ekonomije u razvoju, uključujući SAD i Kinu, plaćaju neku vrstu „poreza na uspjeh” u iznosu od najmanje 2,4 biliona dolara godišnje, zbog svojih emisija ugljenika.
Time bi se formirao fond za klimatske promjene, iz kojeg bi se sredstva preraspodjeljivala siromašnijim nacijama.
Među ostalim prijedlozima su oporezivanje profita od fosilnih goriva i finansijskih transakcija, pri čemu bi prihodi išli u fond za klimatske promjene.
Drugim riječima,
nadaju se da će oporezivati naftne i plinske kompanije sve dok cijene ne postanu toliko visoke da prosječan čovjek više neće moći priuštiti vožnju...
Francuskom predsjedniku se sviđa ideja o međunarodnom porezu na emisije ugljenika iz pomorskog transporta – navodno kako bi se prekomorski transport robe učinio skupljim, a time smanjila potražnja za proizvodnjom i izvozom.
Šta je zajedničko ovim planovima?
Svi oni bi doveli do rasta cijena, što smanjuje potrošnju.
To je otvoreno proklamovani cilj.
Ali, ovdje je na djelu mnogo širi plan..
Važno je shvatiti da su klimatske promjene samo sredstvo za uspostavljanje potpuno centralizovanog globalnog ekonomskog sistema, vjerovatno pod kontrolom postojećih globalističkih institucija kao što su MMF, BIS, Svjetska banka i UN.
Godišnje uplate bogatijih nacija u blagajne globalnih institucija predstavljaju svojevrsni danak, odnosno iskazivanje pokornosti.
To je također način da grupe poput MMF-a stvore sistem veće međuzavisnosti...:
Ako ogromne svote novca protiču kroz globalističke institucije, one postaju arbitri koji odlučuju o tome kako će se to bogatstvo preraspodijeliti. Oni mogu lako izgraditi sistem nagrada i kazni.
Mogu kazniti zemlje koje slijepo ne slijede njihove diktate, a mogu se pobrinuti za one zemlje koje se drže linije.
Sve ovo vodi ka vještački izazvanoj valutnoj krizi, koju će globalisti iskoristiti kao priliku da konačno uvedu svoj model CBDC-a (digitalne valute centralne banke).
A kada se CBDC-ovi jednom uvedu, moć centralnih bankara da dominiraju javnošću bit će potpuna.
Sistem bez gotovine, u kojem nema privatnosti transakcija i u kojem postoji mogućnost proizvoljnog gašenja bankovnih računa pojedinaca i grupa?
To je scenarij iz snova za svakog totalitaristu.
Oporezivanje i preraspodjela nacionalnog bogatstva.
Nametanje MMF-a i Svjetske banke kao posrednika za globalna finansijska sredstva.
Korištenje korpe SDR-a (specijalnih prava vučenja) MMF-a kao *de facto* globalnog valutnog okvira.
Uvođenje CBDC-a i društva bez gotovine.
Ništa od ovoga ne bi imalo nikakvog uticaja na klimatske promjene – čak i kada bi one predstavljale stvarnu prijetnju – osim ako, naravno,
krajnja namjera nije uništiti ekonomiju do te mjere da industrija zamre, trgovina se svede na minimum, a broj stanovnika drastično opadne jer opstanak postaje nemoguć.
Mogu to predstavljati kako god žele, ali kada elite pozivaju na "finansijski šok", one zapravo pozivaju na drastično gušenje globalnog ekonomskog sistema, tako da on više ne može zadovoljiti potrebe svijeta.
Kada pozivaju na globalno oporezivanje i namete u ime "jednakosti",
oni ne pokušavaju učiniti sve ljude jednako bogatima; oni žele da svi budu jednako siromašni...
Prijevise od dvije godine, vladini lideri iz cijelog svijeta sastali su se u Parizu na Samitu za novi globalni finansijski pakt.
Među učesnicima su bili:
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) Antonio Guterres
Američka ministrica finansija Janet Yellen
Direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgieva
Predsjednik Svjetske banke Ajay Banga
Navodni cilj samita bio je pronalaženje finansijskih rješenja za postizanje ciljeva poput suzbijanja „siromaštva”, uz istovremeno ograničavanje „emisija koje zagrijavaju planetu”.
Kao i kod svih događaja vezanih za klimatske promjene, rasprava u Parizu neizbježno se okrenula ka međunarodnoj centralizaciji moći i formiranju globalnog konzorcija koji bi riješio probleme za koje oni tvrde da ih suverene države ne mogu ili ne žele riješiti.
Centralne banke i globalne finansijske institucije sada su, odjednom, više zabrinute zbog oporezivanja ugljika i globalnog zagrijavanja nego zbog stagflacije i ekonomskog propadanja.
Vjerovatno zato što je to od samog početka i bio cilj.
Ekonomski kolaps je dio plana...
„Klimatske promjene” su paravan.
Globalisti sada koriste pitanje klimatskih promjena kao „trojanskog konja” za svoje planove da povećaju kontrolu nad međunarodnim finansijama i monetarnim autoritetom.
Drugim riječima,
više ne kriju činjenicu da je „agenda klimatskih promjena” dio agende „Velikog reseta” (Great Reset)...
Čak sugerišu da bi se prijetnja klimatskih promjena mogla iskoristiti kao odskočna daska za davanje još veće moći globalnim bankama – moći da kontrolišu raspodjelu bogatstva i sruše postojeći sistem kako bi ga zamijenili nečim drugim.
Nečim „boljim” i „pravednijim”.
Nečim nad čime će imati još potpuniju kontrolu...
Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je delegatima na samitu u Parizu da
„svijetu treba šok u javnim finansijama” kako bi se borio protiv globalnog zagrijavanja, a istovremeno osigurala „pravičnost” za manje bogate nacije.
Također je ustvrdio da trenutni sistem nije adekvatan za rješavanje svjetskih izazova.
Govornici na događaju istakli su da je međunarodni ekonomski okvir pretrpio udarce uslijed višestrukih kriza, uključujući:
„pandemiju”
rat u Ukrajini...
Međutim, kao razlog za kontinuiranu destabilizaciju finansijskih sistema, fokusirali su se na „rastuće troškove vremenskih nepogoda, koje dodatno pogoršava globalno zagrijavanje”.
Ovo je, očigledno, besmislica, ali se uklapa u narativ koji globalisti pokušavaju nametnuti.
To otprilike izgleda ovako:
Svrha globalnog finansijskog sistema je preraspodjela bogatstva.
Jedan od aspekata svake krize je finansijski gubitak (kako direktan, koji pogađa žrtve, tako i indirektan, poput smanjene produktivnosti ili viših premija osiguranja).
Centralne banke, iako ne mogu spriječiti zemljotrese, mogu djelovati na finansijske gubitke – obično štampanjem novca.
Dakle, centralne banke koriste odgovor na krizu kao izgovor za provođenje monetarne inflacije...
...što žrtve krize čini zavisnijim od centralizovane vlasti.
A centralnim bankama pruža snažan argument za povećanje vlastite moći...
Kao što nam je svima dobro poznato, ako nema krize koja bi bila „pogodna” za medije, globalisti će je vrlo rado izmisliti...
Kako se taj histerični strah može iskoristiti?
Nikada ne dopustite da kriza propadne (neiskorištena).
Mia Mottley, premijerka Barbadosa, zalagala se za redefinisanje uloga Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda kako bi se uhvatile u koštac s klimatskom krizom.
Ona tvrdi:
„Ono što se od nas sada traži jeste potpuna transformacija, a ne reforma naših institucija...”
Ovo je česta tema među globalistima.
„Naše zastarjele institucije nemaju moć da spriječe katastrofe.
”
Drugim riječima, globalističkim finansijskim institucijama treba dati apsolutnu vlast, uz očekivanje da će je koristiti odgovorno. Čelnik UN-a Antonio Guterres izjavio je da današnji globalni finansijski sistem, osmišljen na kraju Drugog svjetskog rata u okviru sporazuma iz Bretton Woodsa, ne uspijeva odgovoriti na savremene izazove, te da sada...
„održava, pa čak i pogoršava nejednakosti”...
Drugim riječima, on teži uspostavljanju Novog svjetskog poretka...
„Već sada možemo poduzeti korake i napraviti ogroman iskorak ka globalnoj pravdi”, rekao je.
Predložio je paket poticaja u iznosu od 500 milijardi dolara godišnje, namijenjen ulaganjima u „održivi razvoj” i „djelovanje u oblasti klime”.
Također je predstavljen plan da se Specijalna prava vučenja (SDR) Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) iskoriste kao instrument za „povećanje globalne likvidnosti”.
Zapitajte se:
šta se dogodilo prošli put kada su centralne banke odlučile povećati globalnu likvidnost?
Upravo tako – najgora ekonomska kriza u posljednjih pedeset godina...!
Bankari iz centralnih banaka reći će vam da oni nisu krivi:
Krive su bile komercijalne banke i njihova upotreba monetarnih...
manipulacija koja je izazvala najvišu inflaciju u jednoj generaciji.
To je navelo centralne banke da podignu kamatne stope u vrijeme ekonomske slabosti – što je u prošlosti uvijek dovodilo do sloma dugova i ekonomskih katastrofa.
Bankari i globalisti su uzrokovali taj problem...!
Ipak, evo ih – pokušavaju preuzeti kontrolu i uvesti sveobuhvatan plan „Velikog reseta” (Great Reset) za „globalnu jednakost”, kako bi riješili katastrofu koju su sami stvorili.
Globalni „porez na bogatstvo”
Prošle godine, UN je predložio da razvijene ekonomije i ekonomije u razvoju, uključujući SAD i Kinu, plaćaju neku vrstu „poreza na uspjeh” u iznosu od najmanje 2,4 biliona dolara godišnje, zbog svojih emisija ugljenika.
Time bi se formirao fond za klimatske promjene, iz kojeg bi se sredstva preraspodjeljivala siromašnijim nacijama.
Među ostalim prijedlozima su oporezivanje profita od fosilnih goriva i finansijskih transakcija, pri čemu bi prihodi išli u fond za klimatske promjene.
Drugim riječima,
nadaju se da će oporezivati naftne i plinske kompanije sve dok cijene ne postanu toliko visoke da prosječan čovjek više neće moći priuštiti vožnju...
Francuskom predsjedniku se sviđa ideja o međunarodnom porezu na emisije ugljenika iz pomorskog transporta – navodno kako bi se prekomorski transport robe učinio skupljim, a time smanjila potražnja za proizvodnjom i izvozom.
Šta je zajedničko ovim planovima?
Svi oni bi doveli do rasta cijena, što smanjuje potrošnju.
To je otvoreno proklamovani cilj.
Ali, ovdje je na djelu mnogo širi plan..
Važno je shvatiti da su klimatske promjene samo sredstvo za uspostavljanje potpuno centralizovanog globalnog ekonomskog sistema, vjerovatno pod kontrolom postojećih globalističkih institucija kao što su MMF, BIS, Svjetska banka i UN.
Godišnje uplate bogatijih nacija u blagajne globalnih institucija predstavljaju svojevrsni danak, odnosno iskazivanje pokornosti.
To je također način da grupe poput MMF-a stvore sistem veće međuzavisnosti...:
Ako ogromne svote novca protiču kroz globalističke institucije, one postaju arbitri koji odlučuju o tome kako će se to bogatstvo preraspodijeliti. Oni mogu lako izgraditi sistem nagrada i kazni.
Mogu kazniti zemlje koje slijepo ne slijede njihove diktate, a mogu se pobrinuti za one zemlje koje se drže linije.
Sve ovo vodi ka vještački izazvanoj valutnoj krizi, koju će globalisti iskoristiti kao priliku da konačno uvedu svoj model CBDC-a (digitalne valute centralne banke).
A kada se CBDC-ovi jednom uvedu, moć centralnih bankara da dominiraju javnošću bit će potpuna.
Sistem bez gotovine, u kojem nema privatnosti transakcija i u kojem postoji mogućnost proizvoljnog gašenja bankovnih računa pojedinaca i grupa?
To je scenarij iz snova za svakog totalitaristu.
Oporezivanje i preraspodjela nacionalnog bogatstva.
Nametanje MMF-a i Svjetske banke kao posrednika za globalna finansijska sredstva.
Korištenje korpe SDR-a (specijalnih prava vučenja) MMF-a kao *de facto* globalnog valutnog okvira.
Uvođenje CBDC-a i društva bez gotovine.
Ništa od ovoga ne bi imalo nikakvog uticaja na klimatske promjene – čak i kada bi one predstavljale stvarnu prijetnju – osim ako, naravno,
krajnja namjera nije uništiti ekonomiju do te mjere da industrija zamre, trgovina se svede na minimum, a broj stanovnika drastično opadne jer opstanak postaje nemoguć.
Mogu to predstavljati kako god žele, ali kada elite pozivaju na "finansijski šok", one zapravo pozivaju na drastično gušenje globalnog ekonomskog sistema, tako da on više ne može zadovoljiti potrebe svijeta.
Kada pozivaju na globalno oporezivanje i namete u ime "jednakosti",
oni ne pokušavaju učiniti sve ljude jednako bogatima; oni žele da svi budu jednako siromašni...