Elektroprivreda BIH

[one]

Ovo je moglo i na temu o vladi, ali može i ovdje. Davno sam ja vama svima ovdje rekao da nam je jadna majka sa ovima i tako se i desilo...

https://istraga.ba/gore-nego-u-vrijeme- ... 17-godine/

treba napravit mjesta za migrante i strane radnike koje ubacuju rotschildove ekipe zaosvetu i konacni obracun sa evropom

[one]

to znaci za gradjane direktno povecanje cijene struje i jos dodatno povecanje za hranu i ostalo kroz povecanje industriske cijene struje.sve u stvari ide po planu mentora wefa za stvaranje hiperinflacije i nereda i haosa za tranziciju sistema.tesko da ce dionicari nesto hajrovat jer ce neku zaradu pojest povecanje plata u koncernu kada nastupi hiperinflacija i kada se cijena goriva udupla,a hoce ne samo radi bliskog istoka nego stampanja dolara.postoje i druga rijesenja ali to ovim koji imaju svoje solarne elektrane ne odgovara zele brz povrat.
prodajom recimo 20 posto u elektroprivredama vlada bi dalje drzala 70 procenata vlasnistva ,uz to elektroprivrede mogu izdati i nesto obveznica za kapital tako se moze formirati fond od pola milijarde a tome dodati i telekomov novac dok ga jos ima na racunu.sa takvom cifrom federacija moze ucinit nesto pametno po pitanju elektrosektora i prihvatljive cijene struje.

Mnoge države diljem svijeta subvencioniraju cijenu struje za građane (kućanstva), bilo trajno (posebno u zemljama s bogatim fosilnim resursima ili reguliranim cijenama) ili privremeno kao odgovor na energetske krize. Subvencije mogu biti univerzalne, ciljane (za ugrožene ili niskopotrošače), u obliku direktnih plaćanja, sniženih tarifa, ili pokrivanja razlike troškova od strane države/energetskih kompanija.

Primjeri po regijama (stanje oko 2025.–2026.):Europa Hrvatska: Vlada kontinuirano subvencionira cijene struje (i plina) za sva kućanstva te javni/neprofitni sektor kroz pakete mjera (npr. do ožujka 2027.). Prosječni račun je znatno niži zahvaljujući subvencijama; postoje i posebne naknade za ugrožene kupce (do 70 € mjesečno).


Mađarska: Dugogodišnje državno ograničavanje cijena (“rezsicsökkentés”) – niske regulirane tarife do određenog praga potrošnje; dodatne privremene olakšice. Cijene za kućanstva među najnižima u EU.

Luksemburg: Subvencije na struju (npr. 4–11,3 centa/kWh) produžene do kraja 2027.


Španjolska, Italija: Socijalni bonusi/popusti za ranjiva kućanstva (npr. 25–100 % popusta).
Njemačka, Francuska, Italija: Privremene ili strukturne potpore/budžetske subvencije tijekom i nakon energetske krize.
Zapadni Balkan (Albanija, BiH, Srbija, Crna Gora itd.): Česte regulirane niske cijene za kućanstva (cross-subsidije ili državna potpora). U BiH su cijene za građane među najnižima u regiji.

Azija i Bliski istok Tajvan, Južna Koreja, Japan, Australija: Državne budžetske subvencije ili apsorpcija troškova od strane komunalnih poduzeća (npr. Tajvan spominje slične mehanizme kao u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Koreji, Japanu i Australiji).


Indija: Državne sheme (npr. besplatne ili jako snižene kWh u Delhiu, Punjabu, Karnataki, Tamil Naduu itd.).
Bangladeš: Visoke per capita subvencije.
Saudijska Arabija, UAE, Katar, Kuvajt, Iran, Irak, Egipat i druge zemlje MENA regije: Tradicionalno jake subvencije (iako se reformiraju), što rezultira vrlo niskim cijenama.
Laos, Kambodža: Nedavne ili tekuće subvencije za stabilizaciju cijena.