Namjenska industrija

[Pat]

Gdje su nestali milioni? Pretis ostvario rekordan prihod, a revizori upozoravaju da kompaniji i ne ide tako dobro
Ispod blještave cifre od 151 milion KM prihoda, revizorski izvještaj je otkrio tempiranu bombu: nevjerovatnih 96 miliona KM "zarobljenih" u avansima, potpunu nelikvidnost i presudu iz Ženeve koja firmu košta milione, Dok se vlast u Federaciji BiH hvali rekordnim izvozom i procvatom namjenske industrije, federalni revizori su brutalno srušili tu iluziju i dali negativno mišljenje o poslovanju vogošćanskog Pretisa d.d. za 2025. godinu.
Ispod blještave cifre od 151 milion KM prihoda, revizorski izvještaj je otkrio tempiranu bombu: nevjerovatnih 96 miliona KM "zarobljenih" u avansima, potpunu nelikvidnost i presudu iz Ženeve koja firmu košta milione.
Sa koeficijentom likvidnosti od svega 0,68 i upravom koja revizorima nije smjela ni potpisati službenu izjavu, nekadašnji gigant je službeno doveden u poziciju gdje je njegov dalji opstanak pod velikim znakom pitanja.
Revizori su dali negativno mišljenje o finansijskim izvještajima Pretisa d.d. Vogošća za 2025. godinu, upozorivši na niz ozbiljnih nepravilnosti u poslovanju, milionska potraživanja i avanse čija naplata je upitna, nelikvidnost, neizmirene obaveze i okolnosti koje dovode u pitanje sposobnost kompanije da nastavi poslovati.
Posebno zabrinjava podatak da Pretis ima 96,07 miliona KM potraživanja po osnovu datih avansa, od čega je čak 92,76 miliona KM starije od godinu dana. Pored toga, potraživanja od kupaca iznose 30,04 miliona KM, od čega je značajan dio dospio, a nenaplaćen.
Revizori navode da Pretis nije izvršio procjenu očekivanih kreditnih gubitaka u skladu sa standardima finansijskog izvještavanja. Zbog toga, kako su naveli, postoji mogućnost da su rashodi potcijenjeni, a potraživanja i finansijski rezultat precijenjeni, dok efekte nisu mogli kvantificirati.
Problemi su utvrđeni i kod imovine. Materijalna imovina u pripremi iskazana je u iznosu od 24,52 miliona KM, a od toga se 6,37 miliona KM odnosi na ulaganja iz ranijih godina na kojima tokom 2025. nije bilo promjena. Revizori navode da nije izvršena procjena pokazatelja umanjenja vrijednosti te imovine.
Likvidnost ozbiljno ugrožena

[Sitna buranija]

https://faktor.ba/bosna-i-hercegovina/a ... bro/265566

[panzer]

Kako vrijeme prolazi, i u svom poslu postajem skeptičan oko uloge tih što gledaju unazad i nešto "komentarišu" ..... npr isti ti revizori imaju bezvezne primjedbe na rad Ginexa. Ali se to opet vodi kao primjedba:

Ginex nije dobio negativno mišljenje, a revizori su konstatovali i da je dio ranijih preporuka proveden. Kompanija je, između ostalog, uredila proces prodaje preko posrednika, a tokom 2025. nije bilo prodaje proizvoda putem posredničkih firmi niti isplata posredničkih provizija. Donacije od gotovo 1,98 miliona KM dodijeljene su iz ostvarene dobiti, u skladu sa zakonskim odredbama.

Ipak, sistem internih kontrola još nije u potpunosti funkcionalan, a od tri sistematizovana radna mjesta u Odjelu interne revizije bilo je popunjeno samo jedno. Revizori upozoravaju da takvo stanje može ograničiti pokrivenost poslovanja internim revizijama i efikasnost upravljanja rizicima.

Pravilnik o sponzorstvu također postoji, ali njime nisu utvrđeni kriteriji za dodjelu sredstava.

"Ginex nije u potpunosti proveo ni raniju preporuku koja se odnosi na procjenu umanjenja vrijednosti imovine, dok preporuka da se putem softverskog sistema omogući praćenje ročne strukture zaliha nije realizovana", navedeno je u izvještaju.

Revizori su Ginexu za 2025. godinu dali ukupno 12 preporuka – sedam novih i pet ponovljenih iz revizije za 2021. godinu.

[panzer]

Vrlo loše održavanje stranice KOMVP. Samo par puta osvježe objave o održanim sjednicama sa zaključcima i to za nekoliko mjeseci unazad. Od jula mjeseca nije dodan ni jedan jedini podatak.

Komisija za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine naložila je sarajevskoj firmi "SIKTO" d.o.o. da objavi ponude za preuzimanje kompanija "Pretis" d.d. Vogošća i "Binas" d.d. Bugojno.

SIKTO je firma preko koje američka kompanija Regulus Global drži udjele u ove dvije fabrike namjenske industrije. Do izvršenja obaveze SIKTO ne smije trgovati dionicama Pretisa i Binasa i ne može glasati dijelom dionica koje posjeduje.

Komisija je dva rješenja donijela 3. septembra na 230. sjednici, a objavljena su u Službenim novinama FBiH 7. oktobra. Njima je utvrđena obaveza SIKTO-a da objavi ponudu za preuzimanje oba društva i da poduzme sve radnje potrebne za to.

Za oba društva određene su i iste mjere. SIKTO ne može ostvarivati pravo glasa iz dionica koje prelaze zakonski prag, i to od dana kada je došao u zakašnjenje pa do izvršenja obaveze. Određena mu je i zabrana prometa i prijenosa dionica obje kompanije, osim kroz samu ponudu za preuzimanje.

Zabranu će provesti Registar vrijednosnih papira u FBiH, a poštivati je moraju i banke skrbnici i profesionalni posrednici. Rješenja je potpisao predsjednik Komisije Adnan Zukić. U njima nije navedeno koliki udio SIKTO ima niti kada je obaveza nastala.

[panzer]

Pitao sam se čemu služe ove transakcije na Igmanu. A Binas je druga priča. Neće niko prodati po 6,5 KM

Komisija za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine donijela je tri važne odluke koje se odnose na vlasničke odnose u nekim od najznačajnijih kompanija domaće namjenske industrije – Igmanu iz Konjica, Pretisu iz Vogošće i Binasu iz Bugojna.

Riječ je o rješenjima kojima je pojedinim velikim dioničarima naloženo objavljivanje ponuda za preuzimanje ovih kompanija, uz istovremeno uvođenje ograničenja u raspolaganju njihovim dionicama.


Odluke su donesene 3. septembra 2026. godine, a objavljene su u Službenim novinama Federacije BiH, izvještava BiznisInfo.ba. Komisija je primijenila odredbe Zakona o preuzimanju dioničkih društava, koje obavezuju velike dioničare da pod određenim uslovima ponude otkup dionica i ostalim vlasnicima.


Pored Federacije BiH, dionice ovih kompanija posjeduju investicioni fondovi, druga pravna lica i fizičke osobe. Upravo njima obavezne ponude mogu otvoriti mogućnost da svoje vlasničke udjele prodaju po uslovima utvrđenim zakonom. Pritom ponuđena cijena ne može biti proizvoljno određena.

Zakon propisuje pravila za izračunavanje minimalne cijene, uzimajući u obzir ranije cijene po kojima je ponudilac kupovao dionice, kao i relevantne berzanske cijene, uz dodatna pravila za slučajeve nedovoljne likvidnosti.

To znači da će jedan od najzanimljivijih detalja budućih ponuda biti upravo cijena koju će veliki dioničari morati ponuditi ostalim vlasnicima.

[Skljako]

Po kojim cijenama moraju dati ponudu i da li imaju rok do kad moraju