montypython wrote: ↑15 Sep 2026, 12:40
Koliko vidim u TE Tz rade dva bloka sa po cca 170 MW i u Kaknju jedan od 80 MW. To je preko 400 MW, bez HE. Na nos bih se vidi da je proizvodnja jutros uglavnom bila cca 500 MW veća od potrošnje. Ne bih rekao da EPBiH uvozi. Da li izvozi teško je reći. Stanari proizvode cca 250 MW i čak i ako sve izvoze pitanje je odakle dolazi onih 250 MW viška preko potrošnje. Teško da je to mostarska EP obzirom na lošu hidrologiju a opet ne bi trebao biti ni EPRS znajući da Ugljevik ne radi.
TE KAKANJ , RADE BLOK 5 I 7 SA SNAGOM OKO 240 MWe.
STANJE UGLJA NA DEPOU 60 HILJADA.
Vlasnici solara bi trebali biti presretni kad danas uspiju prodati EP svoju energiju i uz veliku odgodu plačanja.
U augustu je EP falilo 66 GWh ,ali je možda stvarna nabavljena količina veća, a razliku je prodala preko trgovine.
Statistika izvoza analitički je nedostupna,a u računovodstvenim iskazima (barem kod EP) podaci o izvozu i o trgovini su netransparentni.
Tehnološki problem izvoza solarne energije je u tome da se izvozi preko interkonektivnih vodova na naponu 110 KV i višem, što je prenosni napon a oni su vezani za distributivni.
To se rješava prodajom trgovcima koji sa EP imaju ugovor o zajedničkoj balansnoj grupi .
Ako SE proda trgovcu 1MW u terminu 12-13h ta energija će se fizički isporučiti najbližim potrošačima ED EP u tom intervalu . Trgovac će prodati na ino berzi energiju u nekom terminu s povoljnijom cijenom i zakupiti prenosne i interkonektivne kapacitete. U skladu sa ugovorom EP mu vraća pozajmljenu količinu iz svoje proizvodnje u traženom terminu.
U ovom primjeru NOS balansira grupu kao cjelinu ,a finansijski ispostavlja račun debalansa samo balansno odgovornoj strani ( EP) ne ulazeći u ugovorni odnos članova grupe o raspodjeli balansnih gubitaka, ili dobiti iz poslovnih transakcija.
Ovo je zasnovano na Tržišnim pravilima i Pravilima mreže NOS-a.
