Komentari trgovanja i dešavanja na tržištu

[novi]

stavis pare u djep i sjedes u coshak kafane, nakon pjesama i pijanke vidis ko je duzan

[novi]

najsmjesnije na kotacjii (premium) sarajevska pivara kakva berza

[Truba]

meni je sve nakon sedam dana na burzi bilo sumnjivo
odvojio sam jednu sumu koju sam mogo "halaliti"
godinu poslije ista meta isto odstojanje isti pocetni polozaji (BHTELEKOM)
pare ulozene u EP sam otpisao
mtel mi je jedino ziv ali to nije sase

uglavnom sase je jahanje mrtvog konja
kontam uzeti u sljedecih godinu bosna lijek i jos malo asa banke
i to je to
do penzije

[panzer]

O drugim firmama nisi razmišljao?

[Truba]

pogubio živce
nisam

[potisak]

https://respekt.ba/2026/09/04/kinezi-st ... taQwgYz0Ig

[panzer]

Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi - burzi ostvaren je ukupan promet od 6.708,00 KM. U okviru jedne transakcije prometovano je 2.580 vrijednosnih papira. Trgovalo se sa dionicama jednog emitenta.

Sva današnja trgovina obavljena je dionicama emitenta "Energoinvest" d.d. Sarajevo (ENISR). Putem jedne transakcije protrgovano je 2.580 dionica ovog emitenta, po nepromjenjenom srednjem kursu od 2,60 KM po dionici.

Stanje na tržištu kod emitenata čiji vrijednosni papiri ulaze u sastav indeksa SASX-10 je slijedeće:

Ko BH-Telecom d.d. Sarajevo (BHTSR) najbolji kupovni nalog (Best bid) glasi na 14,00 KM, a potražuje se 750 dionica po ovoj cijeni. Najbolji prodajni nalog (Best Ask) glasi na 14,49 KM po dionici, a nudi se 101 dionica.

Kod Bosnalijek d.d. Sarajevo (BSNLR) Best bid je na 27,20 KM (potražnja: 15 dionica) dok je Best ask na nivou od 27,50 KM (ponuda: 420 dionica).

ASA Banka d.d. Sarajevo (IKBZRK2): Best bid na 231,51 KM (7 dionica), a Best ask je 240,00 (20 dionica).

HM Cement BiH d.d. Kakanj (TCMKR): Best bid na 105,45 (2 dionice), a Best ask na 108,00 KM (320 dionice se nude).

JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo (JPESR): Best bid na 15 dionica na 8,80 KM, Best ask 891 dionica po cijeni od 9,00 KM.

Solana d.d. Tuzla (SOLTRK3) - Best bid je 115 dionica po cijeni od 113,49 KM, dok aktivnih prodajnih naloga nema u sistemu.

Energoinvest d.d. Sarajevo (ENISR): Nakon današnje trgovine, Best bid je 439 dionica po 2,15 KM, dok je Best ask 9.030 dionica po jediničnoj cijeni od 2,60 KM.

Privredna Banka Sarajevo d.d. Sarajevo (BORBRK3): Nema kupovnih naloga bez posebnih uslova izvršenja, te time ni Best bida. Međutim, postoji nalog za kupovinu 38.340 dionica po cijeni od 250,00 KM sa posebnim uslovom Sve-ili-Ništa. Best ask je 679 dionica po cijeni od 250,00 KM.

UNIS Ginex d.d. Goražde (GINXR): Nema kupovnih naloga, a Best ask je 2 dionica po 1.127,61 KM.

Bio bi red da ovaj nalog na PBS bude vidljiv.

I bio bi red da umjesto engleskih izraza koristimo naše.

[Pat]

Na tender za Privrednu banku Sarajevo prijavljeno je 50.212 dionica po 163,56 KM.

A na berzi se ista dionica trgovala oko 250 KM.

To znači da je razlika 86,44 KM po dionici, odnosno više od 4,3 miliona KM na prijavljenih 50.212 dionica.

Pitanje je jednostavno: zašto prodavati po 163,56 KM kada se na berzi može prodati 250 KM?

[panzer]

Pa se pokazalo da "mujin" fond kupuje PBS "nasumično". A što god su "mujini" fondovi kupovali, uvijek su preplaćivali da bi prodavac dao gotovinu neupisanom vlasniku fondova.

Zadnji slučaj prije ovog PBS je bio kupovina nekakve nekretnine u Lašvi od firme LKW. Iz izvještaja fondova se vidi da otpisuju nekakve gubitke po tom osnovu.

Tako i ove kupovine dionica PBS nisu čiste ali sad imaju alibi, kao bankarski sektor je perspektivan.
A nikad ni jedan poklopljeni fond nije napravio smislenu kupovinu ni jedne jedine dionice na SASE.
Uvijek je to bilo sa mutnom namjerom. I uglavnom su i prodavali sa mutnom.namjerom.

[aid]

Šta bi mogao biti okidač za veći promet na SASE?
Donošenje i izmjene propisa ide sporo ,a nema ih ni u najavi, pa s te strane ne treba nešto očekivati u bližoj budućnosti (3-5 godina)
Ostaje uzdanje u daljnje jačanje poslovnih performansi postojećih emitenata, eventualna pojava novih , povećanje free floata kroz dokapitalizacije firmi u vlasništvu države, dolazak ino fondova rizičnog kapitala i kapitala usmjerenog na region Zapadnog Balkana.
Pojava novih tržišnih proizvoda za koje već postoje zakonske pretpostavke. Ovdje mislim na ETF na indexe SASE. Nejasno je zašto postojeći upravitelji fondova koji u svom portfelju imaju već po nekoliko OIF sa značajnim kapitalom nisu osnovali I bar jedan fond koji bi trgovao sa ETF na indexe SASE. Upravitelji već imaju infrastrukturu i kadrove , indexi kao proizvodi su formirani, treba kreirati ETF i osnovati fond.
Uz dobru promociju ako bi se privuklo samo 0,1% od depozita stanovništva, a to je na cca 21 mlrd KM već 21 mil KM , to bi bilo dovoljno da jedan takav fond replicirajući ulaganje u dionice prema sastavu indexa oživi likvidnost emitenata, a zatim pokrene daljni rast cijena , jer kod mnogih je samo nelikvidnost bila problem.
Znam da su ovi fondovi dosta konzervativni u ulaganju pa se I oni vjerovatno boje nelikvidnosti SASE, ali jedan kombinovani fond sa ulaganjem u keš plus ove indexe bi bio dobro izbalansiran.
To bi generiralo novi rast indexa I novi priliv u fond I krug bi se zatvorio , jer su kod mnogih emitenata fundamenti sve bolji , ali za aktiviranje depozita onoga za koga je berza totalni tabu i to još sa negativnim konotacijama očito je u startu potrebno nešto jednostavnije, sigurnije I sa stabilnijim prinosima od ulaganja u pojedinačne emitente.
Ulaganje u 15 najprofitabilnijih kompanija na SASE kao što je index SASX FN, ili u 30 kompanija kao što je SASX-30 to bi zvučalo već bolje.
U 2025. godini I prvom polugodištu ove godine INDEXI SASE su imali ovakav procenat rasta:
2025 polugodište 26
Bifx -13,89 -1,88
Sasx 10 23,25 1,95
Sasx30 27,23 8,77
Sasx BBI 11,95 1,11
Fn 62,69 17,16