Tvornica Cementa Kakanj

[panzer]

Svima u interesu da željezara radi i da se koriste od nje a svi je pustili niz rijeku.

Na koji način funkcioniše cementara Lukavac?

[brzi]

Svima u interesu da željezara radi i da se koriste od nje a svi je pustili niz rijeku.

Na koji način funkcioniše cementara Lukavac?

I Cementara Lukavac uzima trosku od Željezare Zenica.
Krenulo je to prije godinu i po ili dvije.
U pocetku je cijena troske po toni bila 2 do 3 marke plus trošak prevoza a sad je to oko 100 maraka po toni sa prijevozom.

[panzer]

I kako sad procijeniti dobit do kraja godine. Hoće li ostati pad od 25% ili će biti nešto drugačije.

[brzi]

I kako sad procijeniti dobit do kraja godine. Hoće li ostati pad od 25% ili će biti nešto drugačije.

Ima ova odluka EK o plaćanju takse po stvarnim emisijama, i to retroaktivno od 01.01.2026.
To bi finansijski moglo pozitivno utjecati na Cementare jer koriste RDF i trosku.
Naravno posd uslovom da su trošak CO2 već knjižili a ne ostavili za mart 2027.

[panzer]

Ne vide se te stavke na polugodišnjem. Ali pored realnog pada prihoda imali su rast troškova sirovina i repromaterijala za 5 miliona KM i tu je moguće da je ta spomenuta troska iz željezare.

Posebno granulirana troska iz Željezare koja je bukvalno otpadni materijal iz Željezare, a koristi se u proizvodnji cementa zato što ima hemijski sastav sličan cementnom klinkeru. Kada se samelje u fini prah u dodiru s vodom i cementom učestvuje u procesu vezivanja i očvršćivanja.

Trsoka se svih mjeseci od gašenja prozivodnje u Željezari izvozi za cementare u Lukavcu i Kaknju. Reporter „Avaza“ je pratio kamione natovarene troskom do cementare u Lukavcu, i to 16. juna ove godine. Pitanje je koliko zaliha troske je ostalo u Željezari. Upravo to pitanje smo postavili prošle sedmice i Izudinu Neimarliji, izvršnom direktoru za proizvodnju i tehnička pitanja.

- To je sada u domenu poslovne tajne. Mediji dosta spekuliraju oko Željezare, vidjet ćemo – reći će Neimarlija.


Tokom obilaska postrojenja i izlaganja o procesu proizvodnje cementa, Emir Husika, rukovodilac proizvodnje, govorio je o problemu sa Željezarom, odnosno troski koje je sve manje na skladištu. Manje je zato što nema proizvodnje u Željezari.

Pratiti situaciju
- Tu se malo zakomplikovalo, pratit ćemo dalje kako će se situacija odvijati u skladu s time i mi ćemo se prilagođavati. U svom proizvodnom portfoliju trenutno imamo šest vrsta cementa. S tim da smo zadnje dvije godine izbacili dvije vrste nove cementa upravo bazirane na ovoj CO2 priči. Razvijamo nove tipove klinkera. Tu je skladište pepela, kamioni dovlače i istovaraju. Dodaci troska i ostalo su u depon hali s druge strane – kazao je Husika pred novinarskim ekipama.

[brzi]

Neka moja procjena je da troske ima oko milion tona.
Pitanje je samo kvaliteta jer to nije sve svjeza troska.
Ima je koja je stara nekoliko godina.
U svakom slučaju mogu podmiriti ove dvije cementare u narednih dvije godine.
Mislim da su uzinali i trosku sa deponije Rača i da je i tu ima još mnogo,

[panzer]

Sad je već ozbiljnija rasprodaja.

[indikator]

Ovo je očekivano bilo jer osim zastoja u izgradnji autoputeva najveća napoznanica je iznos CBAM takse za cementare iz BiH. Trenutno se ne zna iznos te takse, ona će se utvrditi tek na kraju godine i plaćat će se za svaku tonu cementa koja je izvezena na tržište EU. Visina takse zavisi od količine emitovanog CO2 prilikom proizvodnje cementa u svakoj cementari posebno. Cementara Lukavac je u povoljnijem položaju jer u proizvodnji cementa korisiti cca 60% RDF-a a cementara Kakanj cca 10%, tako da će CBAM taksa za cmentaru Lukavac biti dosta niža nego za cementaru Kakanj. Prema objavljenim podacima za prošlu godinu tvornica cementa Kakanj je izvezla na tržište EU preko 200 000t cementa, ako CBAM taksa iznosi npr 10EUR/toni, to je ukupno 2mil EUR.