Okrupnjava se na 300 KM. Ove trgovine iz prethodnih dana su bile unutar prvih 10 vlasnika .
Bankarski sektor
Re: Bankarski sektor
Ozbiljno preslagivanje. I dalje ne znam je li ovo na 250 KM neka ciljana cijena za ove promjene vlasništva i da li bi vrijedilo nešto kupiti i to iskoristiti ako bi npr bila preprodaja nekoj drugoj banci.
Re: Bankarski sektor
Do sada je protrgovano 4 % od ukupnog broja dionica.
Re: Bankarski sektor
I Đozo, i Enver Pršeš i Raščić prodaju nekom trećem. Najverovatnije je neka firma ili pojedinac iza koje stoji Oković. Ali unutar prvih deset je sve.
Re: Bankarski sektor
Milioni prolaze a na RVP nikakve promjene.
Re: Bankarski sektor
PBS nastavak trenda:
Banka je ostvarila dobit u iznosu 3.164 hiljada KM koja je u odnosu na isti period prošle godine manja za 32,19%.
Ostvarena dobit je manja od dobiti u I polugodištu 2025.godine zbog porasta ukupnih troškova poslovanja za 8,44% od kojih je najveći rast ostvaren na poziciji 'Umanjenja vrijednosti i rezervisanja' obzirom da je prethodne godine na ovoj poziciji ostvaren prihod, kao i smanjenja ukupnih prihoda za 2,24%.
Banka je u izvještajnom periodu poslovala profitabilno ali je dobit manja u odnosu na I polugodište 2025.godine usljed rasta ukupnih troškova poslovanja s naglaskom na troškove umanjenja vrijednosti i rezervisanja.
Ključne bilansne pozicije u odnosu na prethodnu godinu realizirane su kako slijedi:
-Krediti – u odnosu na 31.12.2025.godine rasli su 1,41%,
-Depoziti – su porasli za 52,10% u odnosu na 31.12.2025.godine,
-Neto kamatni prihodi – u odnosu na 30.06.2025.godine su veći za 3,91%,
-Neto prihodi od naknada i provizija – u odnosu na 30.06.2025.godine su manji za 0,41%,
-Nekamatni rashodi - u odnosu na 30.06.2025.godine manji su za 0,96%.
Re: Bankarski sektor
Sa ovom dodatnom dokapitalizacijom od 1.500.000 dionica Union potvrđuje poziciju najskupljih dionica. Bez marke isplaćene dividende.
Re: Bankarski sektor
Poredjenje monetarnih kretanja Centralne banke juni 2025. naspram juna 2026. g.
Novac i štednja rastu brže od kredita: Depoziti u BiH za godinu dana povećani za 5,8 milijardi KM
Monetarna kretanja u Bosni i Hercegovini pokazuju nastavak snažnog rasta novčane mase, depozita i kreditne aktivnosti. Poređenje podataka Centralne banke Bosne i Hercegovine za juni 2025. i juni 2026. godine pokazuje da je novčana masa značajno povećana, dok su depoziti rasli brže od kredita. Posebno snažan rast zabilježen je kod depozita stanovništva i ukupne depozitne baze banaka.
Prema podacima Centralne banke BiH, monetarni agregat M1 povećan je sa 24,613 milijardi KM u junu 2025. na 27,868 milijardi KM u junu 2026. godine. To predstavlja povećanje od približno 3,256 milijardi KM, odnosno 13,2 posto.
Istovremeno, širi monetarni agregat M2 povećan je sa 39,919 milijardi KM na 44,584 milijarde KM. Za godinu dana M2 je, dakle, porastao za oko 4,664 milijarde KM, odnosno 11,7 posto. Ovakav rast ukazuje na nastavak povećanja likvidnosti i ukupne novčane mase u domaćem finansijskom sistemu.
## Krediti rastu, ali sporije od depozita
Kreditna aktivnost banaka također je nastavila snažno rasti. Ukupni krediti domaćim sektorima povećani su sa približno 27,338 milijardi KM u junu 2025. na 30,991 milijardu KM u junu 2026. godine. To je povećanje od oko 3,653 milijarde KM ili 13,4 posto.
Posebno je značajan rast kredita stanovništvu. Kreditni portfelj stanovništva povećan je sa 13,667 milijardi KM na 15,397 milijardi KM. Građani su se, dakle, za godinu dana zadužili za dodatnih 1,730 milijardi KM, što predstavlja rast od 12,7 posto.
Rast kreditiranja nije zaobišao ni privatna preduzeća. Krediti ovom sektoru povećani su sa 11,237 milijardi KM u junu 2025. na 12,439 milijardi KM godinu kasnije. Riječ je o povećanju od oko 1,202 milijarde KM, odnosno 10,7 posto.
Podaci tako pokazuju da je kreditna aktivnost bila snažna i kod stanovništva i kod privrede, pri čemu je rast kredita stanovništvu bio nešto veći od rasta kredita privatnim preduzećima.
## Depoziti rastu još brže
Još izraženiji trend zabilježen je kod depozita. Ukupni depoziti domaćih sektora povećani su sa približno 34,528 milijardi KM u junu 2025. na 40,338 milijardi KM u junu 2026. godine.
To znači da je depozitna baza za samo godinu dana povećana za oko 5,810 milijardi KM, odnosno čak 16,8 posto.
Drugim riječima, bankarski sistem BiH je u periodu od godinu dana zabilježio rast depozita koji je za više od dvije milijarde KM veći od rasta ukupnih kredita. Krediti su povećani za oko 3,65 milijardi KM, dok su depoziti porasli za približno 5,81 milijardu KM.
Posebno važan dio ovog rasta odnosi se na stanovništvo. Depoziti građana povećani su sa 18,385 milijardi KM u junu 2025. na 20,775 milijardi KM u junu 2026. godine. To je povećanje od približno 2,389 milijardi KM ili 13,0 posto.
Istovremeno su povećani i depoziti privatnih preduzeća. Njihov iznos porastao je sa 8,009 milijardi KM na 8,885 milijardi KM, što predstavlja povećanje od oko 875,5 miliona KM ili 10,9 posto.
## Građani istovremeno više štede i više se zadužuju
Poređenje podataka o kreditima i depozitima stanovništva pokazuje zanimljiv trend. Građani su u godinu dana povećali svoje depozite za oko 2,39 milijardi KM, dok su njihovi krediti povećani za približno 1,73 milijarde KM.
To znači da je rast depozita stanovništva bio oko 660 miliona KM veći od rasta njihovog kreditnog zaduženja.
Sličan obrazac vidljiv je i kod privatnih preduzeća. Njihovi depoziti povećani su za oko 876 miliona KM, dok su krediti porasli za približno 1,202 milijarde KM. Za razliku od stanovništva, kod privatnih preduzeća rast kredita bio je veći od rasta depozita.
## Veliki doprinos rastu depozita dale vladine institucije
Ipak, ukupni rast depozita od 5,8 milijardi KM treba posmatrati s određenom dozom opreza. Naime, značajan dio ukupnog povećanja dolazi od depozita vladinih institucija, koji su u posmatranom periodu povećani za oko 2,14 milijardi KM, odnosno približno 50 posto.
Zbog toga se rast ukupne depozitne baze ne može u potpunosti tumačiti kao povećanje štednje građana i privatnog sektora. Ipak, činjenica da su depoziti stanovništva povećani za 13 posto, a depoziti privatnih preduzeća za 10,9 posto, potvrđuje da je rast depozitne baze bio široko rasprostranjen.
## Šta pokazuju podaci?
Posmatrano u cjelini, podaci za juni 2026. pokazuju prilično snažnu ekspanziju monetarnih i bankarskih agregata u odnosu na isti mjesec prethodne godine.
M1 je povećan za 13,2 posto, M2 za 11,7 posto, ukupni krediti za 13,4 posto, a ukupni depoziti za čak 16,8 posto. Krediti stanovništvu rasli su po stopi od 12,7 posto, dok su krediti privatnim preduzećima povećani za 10,7 posto. Na depozitnoj strani, štednja stanovništva porasla je za 13 posto, a depoziti privatnih preduzeća za 10,9 posto.
Najvažniji zaključak je da je **depozitna baza banaka u BiH u ovom periodu rasla znatno brže od kreditnog portfelja**. Za godinu dana u bankarski sistem je kroz depozite ušlo oko 5,8 milijardi KM više sredstava, dok je kreditni portfelj povećan za oko 3,65 milijardi KM.
To ukazuje na nastavak snažne likvidnosti bankarskog sistema i povećanje raspoloživih sredstava, ali istovremeno otvara pitanje u kojoj će mjeri banke taj rast depozitne baze pretvoriti u nove plasmane stanovništvu i privredi.
Podaci Centralne banke BiH stoga pokazuju da je u periodu juni 2025. – juni 2026. finansijski sistem BiH nastavio rasti, uz kombinaciju snažnog rasta novčane mase, kredita i depozita. Međutim, trenutno je **rast depozita, posebno ukupne depozitne baze, izraženiji od rasta kreditne aktivnosti**.
Novac i štednja rastu brže od kredita: Depoziti u BiH za godinu dana povećani za 5,8 milijardi KM
Monetarna kretanja u Bosni i Hercegovini pokazuju nastavak snažnog rasta novčane mase, depozita i kreditne aktivnosti. Poređenje podataka Centralne banke Bosne i Hercegovine za juni 2025. i juni 2026. godine pokazuje da je novčana masa značajno povećana, dok su depoziti rasli brže od kredita. Posebno snažan rast zabilježen je kod depozita stanovništva i ukupne depozitne baze banaka.
Prema podacima Centralne banke BiH, monetarni agregat M1 povećan je sa 24,613 milijardi KM u junu 2025. na 27,868 milijardi KM u junu 2026. godine. To predstavlja povećanje od približno 3,256 milijardi KM, odnosno 13,2 posto.
Istovremeno, širi monetarni agregat M2 povećan je sa 39,919 milijardi KM na 44,584 milijarde KM. Za godinu dana M2 je, dakle, porastao za oko 4,664 milijarde KM, odnosno 11,7 posto. Ovakav rast ukazuje na nastavak povećanja likvidnosti i ukupne novčane mase u domaćem finansijskom sistemu.
## Krediti rastu, ali sporije od depozita
Kreditna aktivnost banaka također je nastavila snažno rasti. Ukupni krediti domaćim sektorima povećani su sa približno 27,338 milijardi KM u junu 2025. na 30,991 milijardu KM u junu 2026. godine. To je povećanje od oko 3,653 milijarde KM ili 13,4 posto.
Posebno je značajan rast kredita stanovništvu. Kreditni portfelj stanovništva povećan je sa 13,667 milijardi KM na 15,397 milijardi KM. Građani su se, dakle, za godinu dana zadužili za dodatnih 1,730 milijardi KM, što predstavlja rast od 12,7 posto.
Rast kreditiranja nije zaobišao ni privatna preduzeća. Krediti ovom sektoru povećani su sa 11,237 milijardi KM u junu 2025. na 12,439 milijardi KM godinu kasnije. Riječ je o povećanju od oko 1,202 milijarde KM, odnosno 10,7 posto.
Podaci tako pokazuju da je kreditna aktivnost bila snažna i kod stanovništva i kod privrede, pri čemu je rast kredita stanovništvu bio nešto veći od rasta kredita privatnim preduzećima.
## Depoziti rastu još brže
Još izraženiji trend zabilježen je kod depozita. Ukupni depoziti domaćih sektora povećani su sa približno 34,528 milijardi KM u junu 2025. na 40,338 milijardi KM u junu 2026. godine.
To znači da je depozitna baza za samo godinu dana povećana za oko 5,810 milijardi KM, odnosno čak 16,8 posto.
Drugim riječima, bankarski sistem BiH je u periodu od godinu dana zabilježio rast depozita koji je za više od dvije milijarde KM veći od rasta ukupnih kredita. Krediti su povećani za oko 3,65 milijardi KM, dok su depoziti porasli za približno 5,81 milijardu KM.
Posebno važan dio ovog rasta odnosi se na stanovništvo. Depoziti građana povećani su sa 18,385 milijardi KM u junu 2025. na 20,775 milijardi KM u junu 2026. godine. To je povećanje od približno 2,389 milijardi KM ili 13,0 posto.
Istovremeno su povećani i depoziti privatnih preduzeća. Njihov iznos porastao je sa 8,009 milijardi KM na 8,885 milijardi KM, što predstavlja povećanje od oko 875,5 miliona KM ili 10,9 posto.
## Građani istovremeno više štede i više se zadužuju
Poređenje podataka o kreditima i depozitima stanovništva pokazuje zanimljiv trend. Građani su u godinu dana povećali svoje depozite za oko 2,39 milijardi KM, dok su njihovi krediti povećani za približno 1,73 milijarde KM.
To znači da je rast depozita stanovništva bio oko 660 miliona KM veći od rasta njihovog kreditnog zaduženja.
Sličan obrazac vidljiv je i kod privatnih preduzeća. Njihovi depoziti povećani su za oko 876 miliona KM, dok su krediti porasli za približno 1,202 milijarde KM. Za razliku od stanovništva, kod privatnih preduzeća rast kredita bio je veći od rasta depozita.
## Veliki doprinos rastu depozita dale vladine institucije
Ipak, ukupni rast depozita od 5,8 milijardi KM treba posmatrati s određenom dozom opreza. Naime, značajan dio ukupnog povećanja dolazi od depozita vladinih institucija, koji su u posmatranom periodu povećani za oko 2,14 milijardi KM, odnosno približno 50 posto.
Zbog toga se rast ukupne depozitne baze ne može u potpunosti tumačiti kao povećanje štednje građana i privatnog sektora. Ipak, činjenica da su depoziti stanovništva povećani za 13 posto, a depoziti privatnih preduzeća za 10,9 posto, potvrđuje da je rast depozitne baze bio široko rasprostranjen.
## Šta pokazuju podaci?
Posmatrano u cjelini, podaci za juni 2026. pokazuju prilično snažnu ekspanziju monetarnih i bankarskih agregata u odnosu na isti mjesec prethodne godine.
M1 je povećan za 13,2 posto, M2 za 11,7 posto, ukupni krediti za 13,4 posto, a ukupni depoziti za čak 16,8 posto. Krediti stanovništvu rasli su po stopi od 12,7 posto, dok su krediti privatnim preduzećima povećani za 10,7 posto. Na depozitnoj strani, štednja stanovništva porasla je za 13 posto, a depoziti privatnih preduzeća za 10,9 posto.
Najvažniji zaključak je da je **depozitna baza banaka u BiH u ovom periodu rasla znatno brže od kreditnog portfelja**. Za godinu dana u bankarski sistem je kroz depozite ušlo oko 5,8 milijardi KM više sredstava, dok je kreditni portfelj povećan za oko 3,65 milijardi KM.
To ukazuje na nastavak snažne likvidnosti bankarskog sistema i povećanje raspoloživih sredstava, ali istovremeno otvara pitanje u kojoj će mjeri banke taj rast depozitne baze pretvoriti u nove plasmane stanovništvu i privredi.
Podaci Centralne banke BiH stoga pokazuju da je u periodu juni 2025. – juni 2026. finansijski sistem BiH nastavio rasti, uz kombinaciju snažnog rasta novčane mase, kredita i depozita. Međutim, trenutno je **rast depozita, posebno ukupne depozitne baze, izraženiji od rasta kreditne aktivnosti**.