Govorim ti jer si naveo da je kila sirovog željeza 100 dolara =170 maraka.
Porezni obveznici Federacije BiH su u periodu januar-april 2026. godine uplatili 2.972.241.793 KM javnih prihoda, izvijestila je Porezna uprava Federacije BiH.
U odnosu na siti period prošle godine kada je uplaćeno 3.006.820.324, zabilježen je pad u iznosu od -34.578.531 KM ili 1,15 posto. Najveći pad registrovan je u uplati doprinosa od -79.787.034 ili 3,9 posto.
Ukupno naplaćeni doprinosi bili su za četiri mjeseca ove godine 1.968.129.185 KM, za razliku od 2.047.916.219 lani. Pritom, uplata doprinosa za PIO manja je za 6,32 posto ili za -72.181.302 KM, a uplata doprinosa za zdravstveno osiguranje manja je za -17.169.114 ili za 2,12 posto.
ederacija Bosne i Hercegovine uspješno je danas realizirala novu emisiju obveznica na Sarajevskoj berzi, prikupivši planiranih 30 miliona KM, uz vrlo snažan interes investitora.
Ukupna vrijednost pristiglih ponuda iznosila je čak 57,4 miliona KM, što je gotovo dvostruko više od planiranog iznosa emisije. Na kraju je prihvaćeno ponuda u vrijednosti od 30 miliona KM.
Riječ je o desetogodišnjim obveznicama s dospijećem 13. maja 2036. godine. Kuponska kamata iznosila je 5,25 posto, dok je ponderisana prosječna kamatna stopa dostigla 5,2873 posto.
Preokret u odnosu na prethodne slučajeve
Ovakav rezultat predstavlja značajan zaokret u odnosu na nekoliko prethodnih aukcija na kojima Federacija BiH nije uspijevala prikupiti planirane iznose sredstava.
Podsjetimo, krajem aprila planirano je zaduženje od 50 miliona KM, ali je tada prikupljeno 35 miliona KM, dok je u martu realizirano 30 miliona KM umjesto planiranih 40 miliona. Slična situacija zabilježena je i kod emisije trezorskih zapisa u martu.
Šta se promijenilo?
Ipak, treba imati u vidu da se današnja emisija razlikuje od ranijih po dužini roka otplate i visini kamate. Dok su prethodne emisije uglavnom bile srednjoročne, sada je riječ o desetogodišnjem dugu, što prirodno nosi i višu kamatnu stopu.
Na aukciji održanoj krajem aprila ponderisana prosječna kamatna stopa iznosila je 3,99 posto, dok je na najnovijoj aukciji desetogodišnjih obveznica porasla na 5,28 posto.
Na finansijskim tržištima duži rokovi dospijeća gotovo uvijek podrazumijevaju veći prinos za investitore, jer oni preuzimaju dugoročniji rizik povezan s inflacijom, kretanjem kamata i ukupnim ekonomskim okolnostima.
Zbog toga kamatna stopa iznad pet posto ne predstavlja nužno negativan signal sama po sebi, već djelimično odražava i strukturu same emisije.
Investitori i dalje zainteresovani, ali uz veće kamate
Istovremeno, snažna potražnja pokazuje da među investitorima i dalje postoji značajan interes za obveznice Federacije BiH, posebno među domaćim finansijskim institucijama koje raspolažu viškovima likvidnosti.
Ukupno je kroz današnju emisiju prikupljeno oko 29,9 miliona KM neto sredstava.
Najnovija aukcija tako sugerira da tržište i dalje ima povjerenje u dužničke papire Federacije BiH, ali i da investitori u trenutnim okolnostima traže nešto veće prinose – od preko 5 posto, naročito kada je riječ o dugoročnom zaduživanju.
sve je veći broj trgovina i trgovačkih lanaca koji ne poštuju odredbu Zakona o unutrašnjoj trgovini i zabranu rada nedjeljom, navode iz Udruženja malih i srednjih privrednika BiH. Rezultat je to dosadašnje prakse zbog koje su promet i prihodi rasli u drugom entitetu, te sistema u kojem jedni imaju zabranu, a drugi privilegije.
- Od kraja 2024. godine to se poštovalo, jer je trgovce bilo strah otvoriti radnju zbog visokih kazni. Zakon je ostao isti, ali ljudima se sad vjerovatno više isplati platiti kaznu nego zatvoriti trgovinu cijeli dan. Hercegovina, Kakanj, Zenica, Gračanica, Tuzla … svugdje su otvorili radnje, što je čist dokaz koliko je ta odredba besmislena – kaže predsjednik UMSP-a, Benjamin Hekić.
Zabrana rada nedjeljom i odluka o povećanju minimalne plaće bili su povod formiranju ovog udruženja prije nekoliko mjeseci. Okupljaju male i srednje poduzetnike, s ukupno oko 4.000 – 5.000 zaposlenih, te navode da je zabrana rada nedjeljom proizvela haos, nejednakost i revolt među privrednicima, te najavljuju i pravne korake na ukidanju ove odredbe.
- U aprilu smo imali pad prihoda za 35 miliona KM, dok su u RS za toliko, a možda i više, povećani. Mi ne možemo reći da je sve zbog tog zakona, ali svakako da igra važnu ulogu. U Orašju, koje je izuzeto od neradne nedjelje, promet je porastao za 200 posto, a najsmiješnije je što je Vlada FBiH odbila sve ostale opštine, osim Orašja. Nikakvog smisla nema, tačno se vidi da je u pitanju politička odluka – ističe Hekić, izvještava Avaz.
Kada privrednici, koji uredno plaćaju poreze, zapošljavaju ljude i pune budžete, počnu javno pokazivati otpor prema jednom zakonu, onda bi ozbiljna vlast trebala zastati i zapitati se gdje je pogriješila, navode uz UMSP-a.
- Kako će mali porodični biznis objasniti svojim radnicima i porodici da promet odlazi konkurenciji koja radi? Od početka smo upozoravali na posljedice - promet odlazi u RS i susjedne države, mali trgovci trpe najveći udar, veliki sistemi lakše preživljavaju zabrane, građani vikendom kupuju tamo gdje im je dozvoljeno, raste siva ekonomija, stvaraju se dvostruki aršini, tržište postaje pravno nesigurno, a investitorima se šalje poruka da pravila nisu jednaka za sve – navode iz udruženja.