Vlada FBiH

[Sabur2]

Ako se pretvori u armaturu ili paljenu žicu vrijedi 2,5-3 marke...

iseljavanjem skolovanih mladih a useljavanjem jeftine radne snage smo to i dobili

Govorim ti jer si naveo da je kila sirovog željeza 100 dolara =170 maraka.
Nije.
I kilo željeza u konjskim potkovama, koji je kao sofisticiraniji proizvod od armature ili žice, je max 40 maraka jer i najbolja potkova nije skuplja od 10 maraka, a težina nije ispod 300 grama za najlakše primjerke.

Za preciznu mehaniku željezara je bitna ko gaće u porniću.

[Sabur2]

Željezara je bitna ne radi precizne mehanike i skupih proizvoda, već radi te iste armature i raznih legura čelika koje su bitne za naoružanje i građevinarstvo.
Bez svoje željezare i čeličane mi smo bez strateškog resursa. Moći ćemo i dalje praviti potkove u zanatskim radnjama, ali topove i armature samo ako nam neko dozvoli.

[panzer]

Opremu imaju ali da li su je koristili za to dok je bila pod Mittalom?

[brzi]

Zeljezara ima elektro peć od 100 tona talijanskog proizvođača Danijeli. I peć je radila do pokretanja integralne 2008. U elektropeći se mogu proizvoditi i visokokvalitetni čelici.
Ne znam zasto sadašnji vlasnici planiraju neku manju elektropeć ni ova nije neka starudija.
Željezara bi trebalo da ima i konzerviranu kovačnicu.
Ako neko nije rasprodao masine.
Kovačnica je sve kovala do brodskih osovina.
Koliko se sjećam imala je presu 5000 tona.
Mittal odustao od proizvodnje jer je pravila gubitke.
Cijena otkivka bila 3 do 5 puta veća od betonskog čelika, što je bilo jeftino.
Sad je kovani čelik vjetovatno znatno skuplji.

S tim da ne treba zaboraviti jednu stvar.
Mittal je u kovačnici pravio gubitak i zbog mnogo skarta, mnogo promašenih talina, mnogo ingota i otkivaka koji nisu prošli kontrolu.
Sve je manje znanja i ljudi koji mogu voditi neke složenije procese.

[panzer]

Porezni obveznici Federacije BiH su u periodu januar-april 2026. godine uplatili 2.972.241.793 KM javnih prihoda, izvijestila je Porezna uprava Federacije BiH.
U odnosu na siti period prošle godine kada je uplaćeno 3.006.820.324, zabilježen je pad u iznosu od -34.578.531 KM ili 1,15 posto. Najveći pad registrovan je u uplati doprinosa od -79.787.034 ili 3,9 posto.
Ukupno naplaćeni doprinosi bili su za četiri mjeseca ove godine 1.968.129.185 KM, za razliku od 2.047.916.219 lani. Pritom, uplata doprinosa za PIO manja je za 6,32 posto ili za -72.181.302 KM, a uplata doprinosa za zdravstveno osiguranje manja je za -17.169.114 ili za 2,12 posto.

[panzer]

ederacija Bosne i Hercegovine uspješno je danas realizirala novu emisiju obveznica na Sarajevskoj berzi, prikupivši planiranih 30 miliona KM, uz vrlo snažan interes investitora.

Ukupna vrijednost pristiglih ponuda iznosila je čak 57,4 miliona KM, što je gotovo dvostruko više od planiranog iznosa emisije. Na kraju je prihvaćeno ponuda u vrijednosti od 30 miliona KM.


Riječ je o desetogodišnjim obveznicama s dospijećem 13. maja 2036. godine. Kuponska kamata iznosila je 5,25 posto, dok je ponderisana prosječna kamatna stopa dostigla 5,2873 posto.

Preokret u odnosu na prethodne slučajeve
Ovakav rezultat predstavlja značajan zaokret u odnosu na nekoliko prethodnih aukcija na kojima Federacija BiH nije uspijevala prikupiti planirane iznose sredstava.

Podsjetimo, krajem aprila planirano je zaduženje od 50 miliona KM, ali je tada prikupljeno 35 miliona KM, dok je u martu realizirano 30 miliona KM umjesto planiranih 40 miliona. Slična situacija zabilježena je i kod emisije trezorskih zapisa u martu.

Šta se promijenilo?
Ipak, treba imati u vidu da se današnja emisija razlikuje od ranijih po dužini roka otplate i visini kamate. Dok su prethodne emisije uglavnom bile srednjoročne, sada je riječ o desetogodišnjem dugu, što prirodno nosi i višu kamatnu stopu.

Na aukciji održanoj krajem aprila ponderisana prosječna kamatna stopa iznosila je 3,99 posto, dok je na najnovijoj aukciji desetogodišnjih obveznica porasla na 5,28 posto.

Na finansijskim tržištima duži rokovi dospijeća gotovo uvijek podrazumijevaju veći prinos za investitore, jer oni preuzimaju dugoročniji rizik povezan s inflacijom, kretanjem kamata i ukupnim ekonomskim okolnostima.

Zbog toga kamatna stopa iznad pet posto ne predstavlja nužno negativan signal sama po sebi, već djelimično odražava i strukturu same emisije.

Investitori i dalje zainteresovani, ali uz veće kamate
Istovremeno, snažna potražnja pokazuje da među investitorima i dalje postoji značajan interes za obveznice Federacije BiH, posebno među domaćim finansijskim institucijama koje raspolažu viškovima likvidnosti.

Ukupno je kroz današnju emisiju prikupljeno oko 29,9 miliona KM neto sredstava.

Najnovija aukcija tako sugerira da tržište i dalje ima povjerenje u dužničke papire Federacije BiH, ali i da investitori u trenutnim okolnostima traže nešto veće prinose – od preko 5 posto, naročito kada je riječ o dugoročnom zaduživanju.