Namjenska industrija

panzer
Posts: 14191
Joined: 11 Mar 2010, 21:30

Re: Namjenska industrija

Post by panzer »

Pretis 2025.
Prihod : 152 miliona KM
Dobit :16 miliona KM
panzer
Posts: 14191
Joined: 11 Mar 2010, 21:30

Re: Namjenska industrija

Post by panzer »

Rezultati za 2025:

Ginex 24,3 miliona KM
Pretis 15,94 miliona KM
Binas 15,1 miliona KM
BNT TMIH 4,5 miliona KM
PTG 2,3 miliona KM
AC Unity 1,4 miliona KM
Igman -15,3 miliona KM
Pat
Posts: 213
Joined: 17 May 2024, 07:44

Re: Namjenska industrija

Post by Pat »

UNIS Pretis d.d. U 2025. godini prihodi su blago pali, ali su rashodi znatno porasliu odnosu na oredhodnu godinu, zbog čega je dobit smanjena na 10,7 miliona KM.
panzer
Posts: 14191
Joined: 11 Mar 2010, 21:30

Re: Namjenska industrija

Post by panzer »

Američka vojska dodijelila ugovor za izvoz BiH puške Colt M4

https://indikator.ba/POLITIKA-I-DRU%C5% ... ke-Colt-M4
panzer
Posts: 14191
Joined: 11 Mar 2010, 21:30

Re: Namjenska industrija

Post by panzer »

Dobit bi morala prebaciti 10 miliona KM. I do kraja ove godine da imaju potpuno konsolidovanu finansijsku situaciju

Generalno, država u ovim firmama ima glavnu riječ ali bi bilo zanimljivo da se u nekim segmentima uvežu sa velikim evropskim firmama. Iskustvo i potencijal su neupitni.
Kompanija BNT-Tvornica mašina i hidraulike Novi Travnik ove godine očekuje rekordne prihode koji bi mogli premašiti 60 miliona maraka. Informaciju je saopštio direktor Besim Belegić. Jučerašnjim potpisivanjem ugovora u vrijednosti 4 miliona eura kompletirali smo projekat vrijedan 20 miliona eura. Naime, krajem prošle godine potpisao sam ugovor vrijedan 16 miliona eura koji se odnosi na isti projekat – naveo je Belegić.

Kompletan projekat će biti realizovan u ovoj godini.

Najuspješnija godina do sada
– Uzimajući u obzir da će dio nedavno potpisanog ugovora biti realizovan u ovoj godini možemo reći da će ova godina biti najuspješnija i da očekujemo prihode preko 50 miliona KM, a ukoliko ne bude nekih značajnih problema prihodi bi mogli veći od 60 miliona – istaknuo je direktor BNT-a.Inače, ukupni prihodi kompanije lani su iznosili 41,8 miliona KM, što predstavlja nastavak rasta u odnosu na godinu ranije kada su iznosili 34,7 miliona KM, podsjeća BiznisInfo.ba.
Kompanija je specijalizirana za proizvodnju:
minobacača
haubica
ručnih bacača
bestrzajnih topova
tenkovskih i avionskih topova
drugih sofisticiranih borbenih sistema
panzer
Posts: 14191
Joined: 11 Mar 2010, 21:30

Re: Namjenska industrija

Post by panzer »

Mislio sam staviti samo link ali ovo treba da ostane sačuvano.
U ekskluzivnom razgovoru za Klix.ba direktorica goraždanskog Ginexa Dženana Turković otkriva kako iznutra izgleda borba za stabilnost, tržište i razvoj jedne od najvažnijih kompanija u zemlji.Namjenska industrija Bosne i Hercegovine u vremenu izraženih globalnih promjena suočava se s nizom izazova. Dok traje globalna sigurnosna kriza, tržište se istovremeno radikalno mijenja, a pritisci dolaze sa svih strana. Iako bi ratna žarišta u svijetu na prvi pogled trebala značiti rast i procvat, stvarnost je znatno složenija.

"Od početka rata u Ukrajini, krenula je ogromna potražnja za velikim kalibrima i tu se troše velike količine baruta. Kad neko kaže ima ratnih žarišta, trebala bi da cvijeta namjenska industrija, to je zabluda. Danas se ne ratuje municijom i puškama već raketama i dronovima. Sve su to srednji i veliki kalibri koji troše ogromne količine baruta. A broj barutana u svijetu, isto kao i kapislana je ograničen. Ne ostaje dovoljno za male kalibre i onda nemate resursa da proizvodite", pojašnjava Turković.
Pored globalnih poremećaja, dodatni udar na poslovanje namjenske industrije u prošloj godini došao je iz Sjedinjenih Američkih Država, jednog od ključnih tržišta.

"Strašan udar su bile carine od 10 posto, a kasnije smo dobili i 30 posto. Uzimajući u obzir da je ova proizvodnja sama po sebi skupa, kad na to dodate transport i ostale troškove, pa onda i carine, kupci su postali oprezni. Tokom 2024. pola naše proizvodnje činilo je bosanskohercegovačko i američko tržište. Kad se to izmakne, to je značajan udar. Prve procjene govorile su o mogućem padu od čak 30 do 40 posto na civilnom tržištu. Mi smo reagovali na vrijeme i strateški, pa nismo pravili rezove, samo smo preusmjerili kapacitete na druge proizvode i intenzivirali druga tržišta. Imamo preko 300 vrsta proizvoda i fokusirali smo se šta možemo ponuditi. Suočili smo se s tim da je za proizvodima za srednje i velike kalibre potražnja veća nego što imamo kapaciteta. Ginex je prošle godine izvozio u 30 zemalja svijeta, imamo tržište na svim kontinentima, nekad se našalimo i kažemo samo nas nema na Antarktiku i Australiji, mada postoji interes i za izvoz u Australiju. Međutim činjenica je što se tiče civilnog tržišta da je najveći konzument municije američko tržište", kazala je Turković.

Pravili strategiju umjesto rezova

U Ginexu su paralelno pokrenuli investicije i prilagođavanje proizvodnje, pa su uprkos svim izazovima, rezultati zadržani na visokom nivou.

"Radili smo analize kako povećati kapacitete, promjenom tehnologija ili kupovinom nove opreme. Na sedmičnom nivou pravili smo presjeke tako da smo uspjeli apsorbovati tih 40 posto udara na civilno tržište. Rezultat je 12 posto manji nego 2024. koja je bila rekordna, ali uzevši u obzir koliki je bio udar ja sam ponosna na taj rezultat. Prihodi su pali sa 102 na 89,7 miliona KM, ali stabilnost nije dovedena u pitanje. Dobit je i dalje visoka, blizu 92 miliona KM. To je stvarno veliki trud svih nas bio da se to postigne", istaknula je direktorica Ginexa.
Turković upozorava da je ogroman rizik zavisiti od jednog tržišta.

"To ne bih nikome preporučila jer najveći rizik je tržište i po pitanju dobavljača i izvoza. Vidjeli smo na svojoj koži šta znači jedna odluka u jednoj državi koja utiče na cijeli svijet. Najveći izazov za namjensku industrije je koliko smo spremni da se dinamički prilagodimo promjenama i prepoznamo rizike. Ja imam povjerenje da kao narod imamo veliki potencijal. Samo se trebamo osloboditi i vjerovati jedni drugima, udruženim snagama možemo napraviti čuda", rekla je.

Za razliku od globalnih turbulencija, saradnja u regionu, posebno s kompanijama iz Srbije, ostaje stabilna uprkos izazovima sa kojima se suočava ostatak industrije.

"Saradnja s kompanijama iz Srbije je stabilna i redovna. Mi nismo imali nekih problema u toj komunikaciji. Bilo je usporavanja zbog odluke njihove administracije da se obustave izvozne dozvole kompletnoj namjenskoj industriji, ali je tu bilo slučajeva gdje se moglo ispregovarati da se dozvoli izvoz. Ginex je dobavljač sredstava za kompanije iz Srbije s tim da mi imamo određene sirovine koje nabavljamo iz Srbije i to je višedecenijska saradnja u oba smjera".

Uvoz sirovina je jedan od ključnih izazova. Iako je Ginex najmanje ovisan od uvoza sirovina, neke, poput azotne kiseline moraju uvesti.

"To nije samo naš problem, cijela Evropa ima problem s tim. Uvijek je dobro imati vlastitu proizvodnju. Zbog toga smatram da BiH mora razmišljati dugoročno. Znam za napore naše vlade da uspostavi vlastite proizvodne kapacitete za kritičnim sirovinama, pozdravljam to i žao mi je što to nije i ranije krenulo. Mi čeličanu imamo nama treba valjaonica bakra, odnosno proizvodnja mesinga jer sve firme namjenske industrije uvoze mesing, iz Srbije, Češke, Turske, Evrope, ali nemamo svoju proizvodnju. Mi smo stava, kad vidimo da neko drugi može nešto proizvesti, zašto to ne bi mogli i mi", kaže Turković.

Rizik ili prilika?

Uprkos svim izazovima, dionice Ginexa bilježe rekordnu vrijednost na tržištu u BiH. Turković naglašava dobar odnos sa dioničarima te ističe da postoji interes međunarodnih korporacija za ulaganje u Ginex.

"O svemu razgovaramo otvoreno, uostalom brojevi govore za sebe. Činjenica je da postoji velika zainteresovanost za Ginexovim dionicama iako treba izdvojiti značajna sredstva da bi se kupio paket dionica. Mi ne možemo uticati na dešavanja na berzi, ali imali smo mnogo zainteresovanih stranih ulagača koji su željeli ući u vlasničku strukturu Ginexa, čak jedan veliki konglomerat iz Evrope, neću pominjati ko je u pitanju, ali došli su u pratnji svog ambasadora u BiH i zanimalo ih je kakva prava dobijaju ulaskom u vlasništvo. To može biti samo dividenda i pravo da izaberu predstavnika u NO
. Oni ne mogu dobiti člana uprave jer zakonska regulativa u našoj zemlji to ne dozvoljava, uglavnom to je ono zbog čega su često skeptični", objašnjava Turković.

Kompanija koja je lider namjenske industrije u zemlji danas zapošljava 832 radnika.

"Ginex je srce namjenske industrije. Mi kao proizvođači inicijatora prisutni smo u svim proizvodima ne samo u BiH, nego i u regionu, Evropi i svijetu. Ono što se vidi je fasada, a iza toga je ogromna mašinerija ljudi koji rade, prate i kontrolišu. Motiviše nas kad vidimo naše rezultate i ono što javnost ne zna da se značajan broj svjetskih proizvođača napredne municije obratio nama da mi razvijamo inicijator za njihova sredstva. Prepoznati smo na svjetskom tržištu kao brend i neko ko može da odgovori specifičnim zahtjevima i ne mogu otkrivati sa kojim smo sve konglomeratima potpisali ugovore, zbog takve poslovne politike, ali to je značajan broj. Trudimo se da niko nije ispred nas. Kad je u pitanju civilni program po proizvodnim kapacitetima smo među prva tri u svijetu, po kvalitetu smo isto tako u vrhu dugo godina. Ljudi nas traže, a što se tiče vojnog proizvodnog programa, pogotovo po pitanju inicijalnih lanaca za upaljače i za velike kalibre, tu mi nemamo puno konkurencije i taj monopolistički položaj ljubomorno čuvamo", kaže Turković.

Milionske investicije

Aktuelna uprava koja je naslijedila stabilnu firmu samo je odlučnija da ulaže u proizvodne pogone i unaprjeđenje.

"Uvijek se ulagalo u Ginex, ali dosta oprezno, mi smo intenzivnije nastavili modernizaciju linija, unapređenje radnih procesa i tehnologija, dosta smo uložili u radne uslove i sredinu da što više rasteretimo rad sa materijom sa kojom radimo. Pokrenuli smo značajne investicije, neke i završili, pričamo o investicijama koje se izražavaju u desecima miliona. Samo u 2025. godini planirano je investicija do 30 miliona KM, mi imamo svoja sredstva i već su pokrenute procedure za svaki pojedinačni projekat. Mi smo trenutno u procesu za pet projekata gdje nam treba okolinska dozvola ili prethodna procjena studija za okoliš, a resorno federalno ministarstvo shodno procedurama objavi te projekte na stranici i onda neko napravi senzaciju. Ja moram da kažem da u tih 30 miliona najmanje koštaju objekti, oprema je ta koja značajan dio sredstava povuče, i to prođe nezapaženo tako da meni bude žao da se toliko publikuje izgradnja jednog objekta, a vi imate pet puta veću vrijednost u opremi koju ćete smjestiti u taj objekat i možda donijeti revoluciju u nekim stvarima", ističe Turković.

Turković smatra da kompletna namjenska industrija, a ne samo Ginex ima stvarni potencijal da postigne čudo, ali da je za to potrebno podrška svih nivoa.

"Da bi primjera radi postali snabdjevač za NATO zemlje, svaka komponenta koja se koristi u tim zemljama mora biti NATO kvalifikovana, možda Ginex prednjači tu jer smo mi već prošli par kvalifikacija za naše NATO proizvode i tu je propis da laboratorija mora biti ovlaštena, njih je samo nekoliko registrovano u svijetu, na sreću većina ih je u Evropi, međutim trebate doći na red. Mi smo recimo kvalifikaciju za C znak čekali tri godine, znači sve to traje i tu bi se možda moglo pomoći da se ubrzaju ti procesi. Ima potencijala, BiH sigurno može odgovoriti tim zahtjevima, ali će trebati i pomoć da se otklone sve prepreke da bi se to moglo realizovati, da bi se uopšte moglo kvalifikovati, kandidovati da smo ravnopravan partner koji može da učestvuje u toj utakmici hoće li dobiti tu čast da snabdijeva NATO zemlje", ističe Turković.
panzer
Posts: 14191
Joined: 11 Mar 2010, 21:30

Re: Namjenska industrija

Post by panzer »

Činjenica je da postoji velika zainteresovanost za Ginexovim dionicama iako treba izdvojiti značajna sredstva da bi se kupio paket dionica. Mi ne možemo uticati na dešavanja na berzi, ali imali smo mnogo zainteresovanih stranih ulagača koji su željeli ući u vlasničku strukturu Ginexa, čak jedan veliki konglomerat iz Evrope, neću pominjati ko je u pitanju, ali došli su u pratnji svog ambasadora u BiH i zanimalo ih je kakva prava dobijaju ulaskom u vlasništvo.
Nisu to značajna sredstva ako se dobija veliki udjel u ovakvoj firmi. Npr 40 % vlasništva je između 60-70 miliona KM a pošto firma zarađuje desetine miliona KM godišnje sve bi se to otplatilo samo kroz dividendu. A da se ne govori uticaj na dogovorene poslove u kojem potencijalni kupac dionica ipak može biti prioritetni kupac proizvoda firme.
I sve na fer osnovama.
Post Reply