Zlato, srebro i ostali plemeniti metali
Re: Zlato, srebro i ostali plemeniti metali
Ovaj videozapis s kanala Reinvent Money donosi razgovor između domaćina Paula Binka i stručnjaka za plemenite metale Alasdaira Macleoda o geopolitičkoj situaciji na Bliskom istoku i njezinim teškim ekonomskim posljedicama.
Evo sažetka ključnih točaka:
1. Geopolitički sukob i "velika pogreška" SAD-a Poraz SAD-a i Izraela:
Macleod tvrdi da su napadi na Iran strateška pogreška Trumpove administracije. Smatra da Iran, koji je desetljećima gradio obranu, neće biti lako poražen i da bi se sukob mogao pretvoriti u dugogodišnji rat [05:48]. Hormuški tjesnac: Zatvaranje ovog tjesnaca opisuje kao katastrofu za globalnu ekonomiju. To ne zaustavlja samo izvoz nafte i plina, već i uvoz hrane i osnovnih potrepština u regiju, što bi moglo dovesti do egzodusa iz gradova poput Dubaija [04:21]. Asimetrično ratovanje: Ističe da Iran koristi jeftine dronove (20-30 tisuća dolara) kako bi prisilio Zapad na trošenje milijuna dolara za njihovo obaranje, čime se iscrpljuju zapadne zalihe streljiva [13:46].
2. Ekonomska kriza i "dužnička zamka" Masovna inflacija 2026.:
Macleod predviđa novi val inflacije koji će biti gori od onoga iz 2022./23. godine, potaknut cijenama energije i poremećajima u opskrbi [08:31]. Kolaps dolara i obveznica: Smatra da je dolar samo "kredit" čija se vrijednost potkopava. Predviđa da će prinosi na američke obveznice nastaviti rasti, što će na kraju "raznijeti" američke financije i srušiti tržišta dionica [09:12]. Kina i Rusija: Kina se tiho povlači iz američkih državnih obveznica (Treasuries) i razvija vlastite sustave plaćanja (SIPS) koji zaobilaze dolar [09:33].
3. Zlato, srebro i sirovine Zlato kao jedini siguran novac:
Macleod naglašava da centralne banke kupuju zlato jer žele izaći iz tuđih kredita. Savjetuje prelazak iz "kredita" (papirnatog novca i dionica) u fizički metal [50:42]. Kriza na tržištu srebra: Tvrdi da na zapadnim burzama (COMEX i LBMA) ponestaje fizičkog srebra te da Kina ograničava izvoz jer SAD sada srebro smatra kritičnim mineralom za vojnu i tech industriju [33:41]. Podcijenjene sirovine: Napominje da su nafta i bakar "nevjerojatno jeftini" ako se mjere u zlatu, što ukazuje na veliki pad kupovne moći papirnatih valuta [43:11].
4. Problemi u Europi i Britaniji
Energetsko samoubojstvo: Kritizira europsku energetsku politiku ("net zero"), zatvaranje plinskih polja i North Sea operacija, što dovodi do previsokih troškova energije koji uništavaju industriju. Predviđa moguće racionalizacije električne energije [47:06].
Zaključak: Macleod savjetuje investitorima da izađu iz dionica i papirnatog novca te da se zaštite posjedovanjem fizičkog zlata i srebra, jer smatra da idemo prema ekonomskom i političkom kolapsu Zapada [27:55].
https://youtu.be/K3Fjw6aK1c8?si=WFv0Rt9eC509u1Uy
Evo sažetka ključnih točaka:
1. Geopolitički sukob i "velika pogreška" SAD-a Poraz SAD-a i Izraela:
Macleod tvrdi da su napadi na Iran strateška pogreška Trumpove administracije. Smatra da Iran, koji je desetljećima gradio obranu, neće biti lako poražen i da bi se sukob mogao pretvoriti u dugogodišnji rat [05:48]. Hormuški tjesnac: Zatvaranje ovog tjesnaca opisuje kao katastrofu za globalnu ekonomiju. To ne zaustavlja samo izvoz nafte i plina, već i uvoz hrane i osnovnih potrepština u regiju, što bi moglo dovesti do egzodusa iz gradova poput Dubaija [04:21]. Asimetrično ratovanje: Ističe da Iran koristi jeftine dronove (20-30 tisuća dolara) kako bi prisilio Zapad na trošenje milijuna dolara za njihovo obaranje, čime se iscrpljuju zapadne zalihe streljiva [13:46].
2. Ekonomska kriza i "dužnička zamka" Masovna inflacija 2026.:
Macleod predviđa novi val inflacije koji će biti gori od onoga iz 2022./23. godine, potaknut cijenama energije i poremećajima u opskrbi [08:31]. Kolaps dolara i obveznica: Smatra da je dolar samo "kredit" čija se vrijednost potkopava. Predviđa da će prinosi na američke obveznice nastaviti rasti, što će na kraju "raznijeti" američke financije i srušiti tržišta dionica [09:12]. Kina i Rusija: Kina se tiho povlači iz američkih državnih obveznica (Treasuries) i razvija vlastite sustave plaćanja (SIPS) koji zaobilaze dolar [09:33].
3. Zlato, srebro i sirovine Zlato kao jedini siguran novac:
Macleod naglašava da centralne banke kupuju zlato jer žele izaći iz tuđih kredita. Savjetuje prelazak iz "kredita" (papirnatog novca i dionica) u fizički metal [50:42]. Kriza na tržištu srebra: Tvrdi da na zapadnim burzama (COMEX i LBMA) ponestaje fizičkog srebra te da Kina ograničava izvoz jer SAD sada srebro smatra kritičnim mineralom za vojnu i tech industriju [33:41]. Podcijenjene sirovine: Napominje da su nafta i bakar "nevjerojatno jeftini" ako se mjere u zlatu, što ukazuje na veliki pad kupovne moći papirnatih valuta [43:11].
4. Problemi u Europi i Britaniji
Energetsko samoubojstvo: Kritizira europsku energetsku politiku ("net zero"), zatvaranje plinskih polja i North Sea operacija, što dovodi do previsokih troškova energije koji uništavaju industriju. Predviđa moguće racionalizacije električne energije [47:06].
Zaključak: Macleod savjetuje investitorima da izađu iz dionica i papirnatog novca te da se zaštite posjedovanjem fizičkog zlata i srebra, jer smatra da idemo prema ekonomskom i političkom kolapsu Zapada [27:55].
https://youtu.be/K3Fjw6aK1c8?si=WFv0Rt9eC509u1Uy
Re: Zlato, srebro i ostali plemeniti metali
rast nafte ce potopit dionice vec u ovoj sedmici a vjerovatno i korekciju metala.ali vremenom ce se metali ponovo uduplati jer nafta bi veoma dugo mogla biti na nivou izmedju 200 i 300 dolara sve dok evropa ne kolapsira i pokloni se novim sefovima i njihovoj umjetnoj inteligenciji koja ce biti nametnuta u sklopu restarta.
Re: Zlato, srebro i ostali plemeniti metali
Energetska kriza 1970-ih dogodila se kada se zapadni svijet, posebno Sjedinjene Američke Države, Kanada, Zapadna Europa, Australija i Novi Zeland, suočio sa značajnom nestašicom nafte, kao i povišenim cijenama. Dvije najgore krize tog razdoblja bile su naftna kriza 1973. i naftna kriza 1979., kada su Jomkipurski rat i Iranska revolucija izazvali prekide u izvozu nafte na Bliskom istoku.[2]
Kriza se počela razvijati kada je proizvodnja nafte u Sjedinjenim Američkim Državama i nekim drugim dijelovima svijeta dosegla vrhunac krajem 1960-ih i početkom 1970-ih.[3] Svjetska proizvodnja nafte po glavi stanovnika počela je dugoročno opadati nakon 1979.[4] Naftne krize potaknule su prvi pomak prema tehnologijama za uštedu energije (posebno fosilnih goriva).[5]
Glavna industrijska središta svijeta bila su prisiljena suočiti se s rastućim problemima vezanim uz opskrbu naftom. Zapadne zemlje oslanjale su se na resurse zemalja Bliskog istoka i drugih dijelova svijeta. Kriza je dovela do stagnacije gospodarskog rasta u mnogim zemljama kako su cijene nafte naglo rasle.[6] Iako je postojala stvarna zabrinutost zbog ponude, dio porasta cijena rezultat je percepcije krize. Kombinacija stagnantnog rasta i inflacije cijena tijekom tog razdoblja dovela je do nastanka termina stagflacija.U tom periodu zlato je sa 35 dolara 1970 otislo na 800 dolara do 1982 tj.vise od 20 puta,sto se moze vidjeti na lijevom dijelu grafike. a u ovom ciklusu zlato je startalo od 1500 dolara i ponavljaju se isti i gori geostrateki uslovi nego tada.
https://pbs.twimg.com/media/Es1XhrgXYAA ... name=large
Kriza se počela razvijati kada je proizvodnja nafte u Sjedinjenim Američkim Državama i nekim drugim dijelovima svijeta dosegla vrhunac krajem 1960-ih i početkom 1970-ih.[3] Svjetska proizvodnja nafte po glavi stanovnika počela je dugoročno opadati nakon 1979.[4] Naftne krize potaknule su prvi pomak prema tehnologijama za uštedu energije (posebno fosilnih goriva).[5]
Glavna industrijska središta svijeta bila su prisiljena suočiti se s rastućim problemima vezanim uz opskrbu naftom. Zapadne zemlje oslanjale su se na resurse zemalja Bliskog istoka i drugih dijelova svijeta. Kriza je dovela do stagnacije gospodarskog rasta u mnogim zemljama kako su cijene nafte naglo rasle.[6] Iako je postojala stvarna zabrinutost zbog ponude, dio porasta cijena rezultat je percepcije krize. Kombinacija stagnantnog rasta i inflacije cijena tijekom tog razdoblja dovela je do nastanka termina stagflacija.U tom periodu zlato je sa 35 dolara 1970 otislo na 800 dolara do 1982 tj.vise od 20 puta,sto se moze vidjeti na lijevom dijelu grafike. a u ovom ciklusu zlato je startalo od 1500 dolara i ponavljaju se isti i gori geostrateki uslovi nego tada.
https://pbs.twimg.com/media/Es1XhrgXYAA ... name=large
Re: Zlato, srebro i ostali plemeniti metali
Ovaj video donosi razgovor s Alasdairom Macleodom, financijskim analitičarom i zagovornikom zlata, koji analizira dramatične geopolitičke promjene početkom 2026. godine, s posebnim fokusom na sukob u Iranu i njegov utjecaj na globalni financijski sustav.
Evo detaljnog sažetka ključnih točaka:
1. Geopolitička kriza i vojni aspekti Sukob u Iranu: Macleod kritizira američku vojnu kampanju protiv Irana, nazivajući je jednom od najgorih političkih odluka u povijesti SAD-a. Navodi da se, suprotno medijskim izvještajima, iranska vojska (milijun vojnika) ostala netaknuta, dok su američki i izraelski napadi uglavnom pogađali civilne ciljeve [01:42].
Iranska strategija: Iran koristi staru vojnu opremu kako bi iscrpio skupe presretače projektila SAD-a i saveznika, ostavljajući modernije hipersonične projektile za kasniju fazu [03:26].
Blokada Hormuškog tjesnaca: Macleod predviđa da će tjesnac ostati zatvoren, što bi moglo trajati cijelu 2026. godinu. To izravno pogađa izvoz nafte i sirovina iz Saudijske Arabije i okolnih zemalja [07:20].
2. Ekonomske i financijske posljedice Kriza energenata i hrane: Zbog blokade tjesnaca, cijena nafte mogla bi doseći 200$ do 400$ po barelu. Osim nafte, kritičan je nedostatak sumpora i dušika (nusproizvodi petrokemijske industrije) koji su ključni za proizvodnju gnojiva. To bi moglo dovesti do globalne nestašice hrane i eksplozije cijena namirnica [08:10], [54:12]. Kolaps fiat dolara: Macleod vjeruje da smo ušli u završnu fazu fiat valuta. Predviđa da će američki dolar izgubiti svoju vrijednost u roku od godinu do dvije [10:31].
Tržište obveznica: Prinosi na državne obveznice (G7 zemlje) ubrzano rastu, što stvara neodrživ teret duga za vlade. Macleod smatra da će kamatne stope nastaviti rasti zbog inflacije, dok će vlade biti prisiljene tiskati novac kako bi spasile bankovni sustav [09:11].
3. Uloga Kine i Rusije Kineska zaštita: Kina se aktivno priprema za kolaps dolara štiteći vlastitu valutu (Yuan) i povećavajući rezerve zlata. Macleod navodi da Kina može u svakom trenutku vezati Yuan uz zlato, što bi značilo trenutačni kraj dominacije dolara [16:32]. Trgovinski savezi: Kina i Rusija grade alternativne trgovinske sustave (Šangajska organizacija za suradnju, BRICS) koji ne ovise o dolaru. Kineski tankeri navodno mogu nesmetano prolaziti Hormuškim tjesnacem ako naftu plaćaju Yuanima [42:33].
4. Zlato i plemeniti metali Zlato kao "pravi novac": Macleod naglašava da je zlato jedino sredstvo konačnog namirenja, dok je sve ostalo kredit. Smatra da su trenutne cijene baznih metala i roba nerealno niske u odnosu na zlato zbog distorzija fiat sustava [50:41].
Preporuka za investitore: Iako u krizama investitori često prvo bježe u dolar zbog likvidnosti, dugoročni spas vidi isključivo u fizičkim plemenitim metalima i rudarskim dionicama nakon što prođe početna volatilnost [46:00]. Zaključak
Macleodov pogled na 2026. godinu je izrazito pesimističan za Zapad. On vidi neizbježan "financijski krah" potaknut geopolitičkom glupošću, inflaciju koja bi mogla doseći 50% do kraja godine i potpuni reset globalnog monetarnog poretka u korist sustava temeljenog na robi i zlatu [55:36].
https://youtu.be/7qAdBDnq6PI?si=ItkHAXNlYYnTJHnK
Evo detaljnog sažetka ključnih točaka:
1. Geopolitička kriza i vojni aspekti Sukob u Iranu: Macleod kritizira američku vojnu kampanju protiv Irana, nazivajući je jednom od najgorih političkih odluka u povijesti SAD-a. Navodi da se, suprotno medijskim izvještajima, iranska vojska (milijun vojnika) ostala netaknuta, dok su američki i izraelski napadi uglavnom pogađali civilne ciljeve [01:42].
Iranska strategija: Iran koristi staru vojnu opremu kako bi iscrpio skupe presretače projektila SAD-a i saveznika, ostavljajući modernije hipersonične projektile za kasniju fazu [03:26].
Blokada Hormuškog tjesnaca: Macleod predviđa da će tjesnac ostati zatvoren, što bi moglo trajati cijelu 2026. godinu. To izravno pogađa izvoz nafte i sirovina iz Saudijske Arabije i okolnih zemalja [07:20].
2. Ekonomske i financijske posljedice Kriza energenata i hrane: Zbog blokade tjesnaca, cijena nafte mogla bi doseći 200$ do 400$ po barelu. Osim nafte, kritičan je nedostatak sumpora i dušika (nusproizvodi petrokemijske industrije) koji su ključni za proizvodnju gnojiva. To bi moglo dovesti do globalne nestašice hrane i eksplozije cijena namirnica [08:10], [54:12]. Kolaps fiat dolara: Macleod vjeruje da smo ušli u završnu fazu fiat valuta. Predviđa da će američki dolar izgubiti svoju vrijednost u roku od godinu do dvije [10:31].
Tržište obveznica: Prinosi na državne obveznice (G7 zemlje) ubrzano rastu, što stvara neodrživ teret duga za vlade. Macleod smatra da će kamatne stope nastaviti rasti zbog inflacije, dok će vlade biti prisiljene tiskati novac kako bi spasile bankovni sustav [09:11].
3. Uloga Kine i Rusije Kineska zaštita: Kina se aktivno priprema za kolaps dolara štiteći vlastitu valutu (Yuan) i povećavajući rezerve zlata. Macleod navodi da Kina može u svakom trenutku vezati Yuan uz zlato, što bi značilo trenutačni kraj dominacije dolara [16:32]. Trgovinski savezi: Kina i Rusija grade alternativne trgovinske sustave (Šangajska organizacija za suradnju, BRICS) koji ne ovise o dolaru. Kineski tankeri navodno mogu nesmetano prolaziti Hormuškim tjesnacem ako naftu plaćaju Yuanima [42:33].
4. Zlato i plemeniti metali Zlato kao "pravi novac": Macleod naglašava da je zlato jedino sredstvo konačnog namirenja, dok je sve ostalo kredit. Smatra da su trenutne cijene baznih metala i roba nerealno niske u odnosu na zlato zbog distorzija fiat sustava [50:41].
Preporuka za investitore: Iako u krizama investitori često prvo bježe u dolar zbog likvidnosti, dugoročni spas vidi isključivo u fizičkim plemenitim metalima i rudarskim dionicama nakon što prođe početna volatilnost [46:00]. Zaključak
Macleodov pogled na 2026. godinu je izrazito pesimističan za Zapad. On vidi neizbježan "financijski krah" potaknut geopolitičkom glupošću, inflaciju koja bi mogla doseći 50% do kraja godine i potpuni reset globalnog monetarnog poretka u korist sustava temeljenog na robi i zlatu [55:36].
https://youtu.be/7qAdBDnq6PI?si=ItkHAXNlYYnTJHnK
Re: Zlato, srebro i ostali plemeniti metali
https://hr.bloombergadria.com/trzista/r ... odilo/news
Džaba sve analize, projekcije, pokušaji donošenja racionalnih odluka, uvijek ima ono nešto što se ne predvidi a ima veliki uticaj.
Džaba sve analize, projekcije, pokušaji donošenja racionalnih odluka, uvijek ima ono nešto što se ne predvidi a ima veliki uticaj.
Re: Zlato, srebro i ostali plemeniti metali
Ovaj video pod naslovom "QE Like You’ve Never Seen Before" donosi razgovor s Alasdairom Macleodom o trenutnom stanju na tržištu plemenitih metala i budućnosti globalnog financijskog sustava.
Evo ključnih naglasaka iz videa:
1. Manipulacija i razdvajanje tržišta [00:00]
Macleod objašnjava da se "papirnato" tržište zlata i srebra potpuno odvojilo od stvarne fizičke vrijednosti poluga. Nedavni pad cijena vidi kao priliku za kupnju ("stackers"), jer banke pokušavaju oboriti cijene kako bi opcije istekle bezvrijedne i kako bi se protresli spekulanti [08:28].
2. Problem "Bullion" banaka [04:58]
Velike banke su u problemu jer su "short" (klade se na pad cijene), a fizičkog zlata i srebra na tržištu zapravo nema dovoljno za isporuku. Postoji ogroman nesrazmjer između onoga što banke upravljaju (bilijuni dolara) i stvarne količine zlata koju posjeduju [05:43].
3. Povratak inflacije i kamatnih stopa [13:55]
Macleod predviđa da će inflacija do kraja godine "probiti krov" zbog rasta cijena sirovina i energije. Ratovi i geopolitička situacija djeluju kao katalizator za poskupljenje preko 45.000 potrošačkih proizvoda koji ovise o nafti [13:29].
4. "QE kakav niste vidjeli" [18:49]
Predviđa se masovno tiskanje novca (Quantitative Easing) kako bi se spasilo gospodarstvo i tržište dionica, unatoč inflaciji. Macleod vjeruje da će politički imperativ (spašavanje poslovanja i banaka) nadvladati ekonomsku logiku, što će dovesti do žrtvovanja vrijednosti dolara [18:07].
5. Kraj "Fiat" sustava i uloga zlata [20:52]
Autor povlači paralelu s Njemačkom 1920-ih, sugerirajući da smo blizu kraja sustava papirnatih valuta. Naglašava razliku između novca (zlato) i kredita (sve ostalo, uključujući dolar). Jedini način zaustavljanja kolapsa je povratak na zlatni standard [22:43].
Zaključak: Macleod savjetuje edukaciju i zaštitu bogatstva kroz posjedovanje fizičke imovine (zlato, srebro) jer vjeruje da će kupovna moć papirnatih valuta nastaviti padati prema nuli [24:20].
https://youtu.be/SILR_H6eWXc?si=gUDjYx90TjXg3VxY
Evo ključnih naglasaka iz videa:
1. Manipulacija i razdvajanje tržišta [00:00]
Macleod objašnjava da se "papirnato" tržište zlata i srebra potpuno odvojilo od stvarne fizičke vrijednosti poluga. Nedavni pad cijena vidi kao priliku za kupnju ("stackers"), jer banke pokušavaju oboriti cijene kako bi opcije istekle bezvrijedne i kako bi se protresli spekulanti [08:28].
2. Problem "Bullion" banaka [04:58]
Velike banke su u problemu jer su "short" (klade se na pad cijene), a fizičkog zlata i srebra na tržištu zapravo nema dovoljno za isporuku. Postoji ogroman nesrazmjer između onoga što banke upravljaju (bilijuni dolara) i stvarne količine zlata koju posjeduju [05:43].
3. Povratak inflacije i kamatnih stopa [13:55]
Macleod predviđa da će inflacija do kraja godine "probiti krov" zbog rasta cijena sirovina i energije. Ratovi i geopolitička situacija djeluju kao katalizator za poskupljenje preko 45.000 potrošačkih proizvoda koji ovise o nafti [13:29].
4. "QE kakav niste vidjeli" [18:49]
Predviđa se masovno tiskanje novca (Quantitative Easing) kako bi se spasilo gospodarstvo i tržište dionica, unatoč inflaciji. Macleod vjeruje da će politički imperativ (spašavanje poslovanja i banaka) nadvladati ekonomsku logiku, što će dovesti do žrtvovanja vrijednosti dolara [18:07].
5. Kraj "Fiat" sustava i uloga zlata [20:52]
Autor povlači paralelu s Njemačkom 1920-ih, sugerirajući da smo blizu kraja sustava papirnatih valuta. Naglašava razliku između novca (zlato) i kredita (sve ostalo, uključujući dolar). Jedini način zaustavljanja kolapsa je povratak na zlatni standard [22:43].
Zaključak: Macleod savjetuje edukaciju i zaštitu bogatstva kroz posjedovanje fizičke imovine (zlato, srebro) jer vjeruje da će kupovna moć papirnatih valuta nastaviti padati prema nuli [24:20].
https://youtu.be/SILR_H6eWXc?si=gUDjYx90TjXg3VxY
Re: Zlato, srebro i ostali plemeniti metali
Nedavno imenovanje Rothschilda za "financijskog savjetnika" od strane Upravnog odbora tvrtke za istraživanje zlata Spanish Mountain Gold još je jedan nepogrešiv pokazatelj da drevna obitelj premješta svjetsku ponudu zlata i na "tržišta u nastajanju" i u središnje banke diljem svijeta, jačajući monopolski položaj obitelji kada se kula od karata temeljena na fiat valuti sruši na Zapadu.
Upravni odbor tvrtke za istraživanje zlata sa sjedištem u Britanskoj Kolumbiji imenovao je Rothschilda da "pregleda strateške opcije s ciljem maksimiziranja vrijednosti za dioničare".
U srpnju 2012., izvršni direktor Spanish Mountain Golda, Brian Groves, već se pohvalio da je iskapanje u Britanskoj Kolumbiji projekt vrijedan "nekoliko milijuna unci zlata" i da ga podržava "ogromna mreža veza globalno", rekao je Groves za Resource Clips.
Doista, ovo nedavno imenovanje Rothschildove financijske stručnosti (stečene stoljetnim iskustvom) donekle je povećalo vrijednost ove tvrtke, poguravši tvrtku za proizvodnju zlata u nove visine (ili dubine), ovisno o tome na kojem se kraju zlatne poluge nalazite. To je također siguran znak da obitelj pojačava kontrolu nad zlatom, kako u fazi iskopavanja, tako i u fazi proizvodnje i trgovanja.
Početkom ovog stoljeća bilo je znakova da se Rothschild počinje povlačiti iz zlata.
Najavom lorda Jacoba Rothschilda da je njegov "investicijski instrument" RIT Capital Partners "uspjeo na porastu cijena zlata, ali će ga sada postupno prodavati", mnogi promatrači su bili navedeni na pomisao da drevna kuća napušta dragocjenu robu.
Jacob Rothschild je 2011. izjavio:
"Vjerujem da postoji sve veća svijest o opasnom položaju s kojim se suočavaju mnoge zemlje, posebno one u razvijenom svijetu.
Unatoč tim zabrinutostima, nastavljamo iskorištavati područja za koja smatramo da su atraktivna, ali ostat ćemo oprezni u pogledu količine kapitala koju dodjeljujemo".
Već 2004. Rothschild je zatrubio, najavljujući glasnim glasom (koji se obično proširuje diljem svjetske financijske zajednice) da se obitelj povlači iz svoje imovine temeljene na zlatu.
U travnju 2004. Telegraph je izvijestio:
„Investicijska banka koja je predsjedavala londonskim sastancima na kojima se od 1919. određivala svjetska cijena zlata napušta tržište.“
Analiza iz 2011. jasno pokazuje kako i zašto Rothschild manipulira cijenom zlata prema dolje:
Unatoč tim ranijim naznakama da se Rothschild povlačio od svoje zlatne imovine (koje mirišu na proračunate tehnike diverzije iskusnog iluzionista), nedavno imenovanje u projektu Spanish Mountain jasan je znak da je zlato i dalje na prvom mjestu u mislima obitelji, kao što je to bilo već mnogo stoljeća.
Čini se da ovi raniji manevri Rothschilda sugeriraju svjesno konstruiran napor da se snizi cijena zlata - s ciljem kupnje velikih količina kasnije, kada je cijena bila posebno niska.
Razlog takvog poteza objasnio je Jeff Thomas u veljači 2012., kada je napisao:
„Mnogi ekonomisti predviđaju da će se, nakon sloma eura i dolara, povratak valutama podržanim zlatom pojaviti kao svjetski trend. To je sasvim prirodno, jer bi se koncept fiat valute pokazao kao farsa kakva jest.“
Iz tog razloga, tvrdio je Thomas, gomilanje zlata se vrši s ciljem njegove kasnije preraspodjele onim nacijama (ili nadnacijama, poput EU i Kine) koje je elita predodredila da budu budući globalni motori nakon što stari bude odbačen:
„Sasvim je moguće da bi sve valute mogle doživjeti reorganizaciju i da bi se mogao razviti cijeli svjetski sustav valuta podržanih zlatom. Ako bi se to dogodilo, zemlje koje su u to vrijeme posjedovale najveće količine zlata bile bi ekonomski u vodstvu.“
Čini se da je to doista slučaj.
Kako Edmond de Rothschildova francuska tvrtka za upravljanje imovinom analizira za 2013. godinu, takozvana „tržišta u nastajanju“ sve više grabe velike količine zlata iz svjetske ponude:
„(...) utješno je vidjeti da je fizička potražnja dobro započela godinu s porastom kineske i indijske kupnje. Kinezi kupuju prije Lunarne nove godine, dok Indijci, čini se, očekuju veće carine na uvozno zlato.
Istodobno, kupnja središnjih banaka se nastavlja. Kupile su 536 tona u 2012. (+17% u odnosu na rekordne razine iz 2011.) ili 13% ukupne potražnje.“
Još jedan dokument (ispod slika) koji je izdala tvrtka „Goldsphere“ Edmonda de Rothschilda analizira globalnu trgovinu zlatom, kupce, prodavače, dobitnike i gubitnike.
U jednoj od svojih procjena, globalna elita prepoznaje da europske nacije nerado prodaju svoje zalihe zlata i da je trenutni trend kontinuirano kretanje zlata prema Istoku:
„Europske zemlje ne žure prodati svoje rezerve zlata u zlatu...s obzirom na njihove dužničke probleme, male su vrijednosti, a dio zlata možda je već založen u kolateraliziranim kreditima.”
Dok se u SAD-u napuštaju sva glavna uporišta elite, u Kini se osnivaju nova skrovišta.
Dokument završava navodom da tvrtke koje proizvode zlato i rudari ne jašu dovoljno na valu stalno rastućih cijena zlata:
„Svi nedavni sastanci koje smo imali s tvrtkama za zlato potvrđuju prihvaćanje industrije da se rudnicima zlata i projektima zlata mora bolje upravljati kako bi se prinosi dioničara više uskladili s trenutno jakom cijenom zlata.
A neki projekti su zapravo već odgođeni ili otkazani zbog nedovoljne profitabilnosti.”
Izvor
Ovo donekle stavlja nedavno „imenovanje“ Rothschilda od strane tvrtke Spanish Mountain Gold u perspektivu, zar ne?
Čini se da je drevna kuća Rothschild početkom ovog stoljeća glumila povlačenje iz zlata, samo da bi ga potom ponovno ugrabila za dobru cijenu i premjestila na Istok - svoj budući globalni motor.
Kada je baruna Benjamina de Rothschilda izraelski list Haaretz pitao kakve su namjere obitelji u vezi s Kinom, on je bez oklijevanja odgovorio:
„povećati naš fokus u toj regiji“.
Kako se elitni motor kontrole postupno dekonstruira na Zapadu, svjetsko zlato postupno se kreće prema svom novom motoru na Istoku.
Povratak zlatu za ljude i druge...
Povratak Rothschildima
Upravni odbor tvrtke za istraživanje zlata sa sjedištem u Britanskoj Kolumbiji imenovao je Rothschilda da "pregleda strateške opcije s ciljem maksimiziranja vrijednosti za dioničare".
U srpnju 2012., izvršni direktor Spanish Mountain Golda, Brian Groves, već se pohvalio da je iskapanje u Britanskoj Kolumbiji projekt vrijedan "nekoliko milijuna unci zlata" i da ga podržava "ogromna mreža veza globalno", rekao je Groves za Resource Clips.
Doista, ovo nedavno imenovanje Rothschildove financijske stručnosti (stečene stoljetnim iskustvom) donekle je povećalo vrijednost ove tvrtke, poguravši tvrtku za proizvodnju zlata u nove visine (ili dubine), ovisno o tome na kojem se kraju zlatne poluge nalazite. To je također siguran znak da obitelj pojačava kontrolu nad zlatom, kako u fazi iskopavanja, tako i u fazi proizvodnje i trgovanja.
Početkom ovog stoljeća bilo je znakova da se Rothschild počinje povlačiti iz zlata.
Najavom lorda Jacoba Rothschilda da je njegov "investicijski instrument" RIT Capital Partners "uspjeo na porastu cijena zlata, ali će ga sada postupno prodavati", mnogi promatrači su bili navedeni na pomisao da drevna kuća napušta dragocjenu robu.
Jacob Rothschild je 2011. izjavio:
"Vjerujem da postoji sve veća svijest o opasnom položaju s kojim se suočavaju mnoge zemlje, posebno one u razvijenom svijetu.
Unatoč tim zabrinutostima, nastavljamo iskorištavati područja za koja smatramo da su atraktivna, ali ostat ćemo oprezni u pogledu količine kapitala koju dodjeljujemo".
Već 2004. Rothschild je zatrubio, najavljujući glasnim glasom (koji se obično proširuje diljem svjetske financijske zajednice) da se obitelj povlači iz svoje imovine temeljene na zlatu.
U travnju 2004. Telegraph je izvijestio:
„Investicijska banka koja je predsjedavala londonskim sastancima na kojima se od 1919. određivala svjetska cijena zlata napušta tržište.“
Analiza iz 2011. jasno pokazuje kako i zašto Rothschild manipulira cijenom zlata prema dolje:
Unatoč tim ranijim naznakama da se Rothschild povlačio od svoje zlatne imovine (koje mirišu na proračunate tehnike diverzije iskusnog iluzionista), nedavno imenovanje u projektu Spanish Mountain jasan je znak da je zlato i dalje na prvom mjestu u mislima obitelji, kao što je to bilo već mnogo stoljeća.
Čini se da ovi raniji manevri Rothschilda sugeriraju svjesno konstruiran napor da se snizi cijena zlata - s ciljem kupnje velikih količina kasnije, kada je cijena bila posebno niska.
Razlog takvog poteza objasnio je Jeff Thomas u veljači 2012., kada je napisao:
„Mnogi ekonomisti predviđaju da će se, nakon sloma eura i dolara, povratak valutama podržanim zlatom pojaviti kao svjetski trend. To je sasvim prirodno, jer bi se koncept fiat valute pokazao kao farsa kakva jest.“
Iz tog razloga, tvrdio je Thomas, gomilanje zlata se vrši s ciljem njegove kasnije preraspodjele onim nacijama (ili nadnacijama, poput EU i Kine) koje je elita predodredila da budu budući globalni motori nakon što stari bude odbačen:
„Sasvim je moguće da bi sve valute mogle doživjeti reorganizaciju i da bi se mogao razviti cijeli svjetski sustav valuta podržanih zlatom. Ako bi se to dogodilo, zemlje koje su u to vrijeme posjedovale najveće količine zlata bile bi ekonomski u vodstvu.“
Čini se da je to doista slučaj.
Kako Edmond de Rothschildova francuska tvrtka za upravljanje imovinom analizira za 2013. godinu, takozvana „tržišta u nastajanju“ sve više grabe velike količine zlata iz svjetske ponude:
„(...) utješno je vidjeti da je fizička potražnja dobro započela godinu s porastom kineske i indijske kupnje. Kinezi kupuju prije Lunarne nove godine, dok Indijci, čini se, očekuju veće carine na uvozno zlato.
Istodobno, kupnja središnjih banaka se nastavlja. Kupile su 536 tona u 2012. (+17% u odnosu na rekordne razine iz 2011.) ili 13% ukupne potražnje.“
Još jedan dokument (ispod slika) koji je izdala tvrtka „Goldsphere“ Edmonda de Rothschilda analizira globalnu trgovinu zlatom, kupce, prodavače, dobitnike i gubitnike.
U jednoj od svojih procjena, globalna elita prepoznaje da europske nacije nerado prodaju svoje zalihe zlata i da je trenutni trend kontinuirano kretanje zlata prema Istoku:
„Europske zemlje ne žure prodati svoje rezerve zlata u zlatu...s obzirom na njihove dužničke probleme, male su vrijednosti, a dio zlata možda je već založen u kolateraliziranim kreditima.”
Dok se u SAD-u napuštaju sva glavna uporišta elite, u Kini se osnivaju nova skrovišta.
Dokument završava navodom da tvrtke koje proizvode zlato i rudari ne jašu dovoljno na valu stalno rastućih cijena zlata:
„Svi nedavni sastanci koje smo imali s tvrtkama za zlato potvrđuju prihvaćanje industrije da se rudnicima zlata i projektima zlata mora bolje upravljati kako bi se prinosi dioničara više uskladili s trenutno jakom cijenom zlata.
A neki projekti su zapravo već odgođeni ili otkazani zbog nedovoljne profitabilnosti.”
Izvor
Ovo donekle stavlja nedavno „imenovanje“ Rothschilda od strane tvrtke Spanish Mountain Gold u perspektivu, zar ne?
Čini se da je drevna kuća Rothschild početkom ovog stoljeća glumila povlačenje iz zlata, samo da bi ga potom ponovno ugrabila za dobru cijenu i premjestila na Istok - svoj budući globalni motor.
Kada je baruna Benjamina de Rothschilda izraelski list Haaretz pitao kakve su namjere obitelji u vezi s Kinom, on je bez oklijevanja odgovorio:
„povećati naš fokus u toj regiji“.
Kako se elitni motor kontrole postupno dekonstruira na Zapadu, svjetsko zlato postupno se kreće prema svom novom motoru na Istoku.
Povratak zlatu za ljude i druge...
Povratak Rothschildima