Sa ovom cijenom uglja ni proizvodnja u plinskim elektranama ne bi bio značajno skuplja.
A na kraju krajeva zašto plaćati ugalj po 90 eura ako možeš struju kupiti po istoj cijeni pa napraviti uštedu barem na amortizaciji.
Elektroprivreda BIH
Re: Elektroprivreda BIH
Znači ugalj se plaća po 90 eura a struja prodaje po 50.
Sa ovom cijenom uglja ni proizvodnja u plinskim elektranama ne bi bio značajno skuplja.
A na kraju krajeva zašto plaćati ugalj po 90 eura ako možeš struju kupiti po istoj cijeni pa napraviti uštedu barem na amortizaciji.
Sa ovom cijenom uglja ni proizvodnja u plinskim elektranama ne bi bio značajno skuplja.
A na kraju krajeva zašto plaćati ugalj po 90 eura ako možeš struju kupiti po istoj cijeni pa napraviti uštedu barem na amortizaciji.
Re: Elektroprivreda BIH
https://www.zenicablog.com/fbih-dobija- ... kako-rade/
Evo zamjene ta naše TE, ove će proizvoditi 6 TWh, prodat će ih na našoj berzi, EPBiH će se baviti samo proizvodnjom u HE i distribucijom i skidati kajmak, a drzava će zbrinuti ovih 5500 rudara.
Evo zamjene ta naše TE, ove će proizvoditi 6 TWh, prodat će ih na našoj berzi, EPBiH će se baviti samo proizvodnjom u HE i distribucijom i skidati kajmak, a drzava će zbrinuti ovih 5500 rudara.
Re: Elektroprivreda BIH
Po kojoj cijeni ce EPBiH prodati termoelektrane Amerikancima ?
Re: Elektroprivreda BIH
7 miliona KM po instalisanom MW.
Re: Elektroprivreda BIH
Energetska kriza bi mogla prisiliti Njemačku da održi u pogonu termoelektrane na ugalj
Njemačka se obavezala da će zatvoriti termoelektrane na ugalj. Rat u Iranu otežava zelene planove, kaže Merz.Njemačka bi mogla biti prisiljena održavati u pogonu termoelektrane na ugalj duže nego što je planirano ako se globalna energetska kriza nastavi.
To je ono što kaže njemački kancelar Friedrich Merz.
„Ako energetska kriza potraje i ako zaista dođe do nestašice, možda ćemo čak morati održavati postojeće termoelektrane na ugalj u pogonu duži period“, kaže Merz u Frankfurtu.
„Moramo snabdijevati ovu zemlju električnom energijom. Nisam spremna da ugrozim srž naše industrije samo zato što smo se odlučili za planove postepenog ukidanja koji su postali nerealni“, dodaje njemačka kancelarka.
Cijene energije su naglo porasle zbog rata u Iranu, koji je počeo 28. februara.
Kao dio svojih klimatskih ciljeva, Njemačka se obavezala na postepeno zatvaranje elektrana koje koriste antracit, vrstu kamenog uglja, i lignit. Cilj zemlje je da potpuno ukine ugalj najkasnije do 2038. godine.
Već decenijama najveća evropska ekonomija radi na energetskoj tranziciji sa fosilnih goriva i nuklearne energije izgradnjom obnovljivih izvora energije.
Iako se Merzova vlada obavezala da će održati nacionalne klimatske ciljeve, dala je prioritet jačanju stagnirajuće ekonomije i ukinula je neke mjere zelene energije.
Pod Merzom, Njemačka je vršila pritisak na EU da oslabi postepeno ukidanje prodaje automobila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem.
Njemačka vlada je također predložila ukidanje subvencija za solarne panele na krovovima i povukla je zakon koji je zahtijevao zelene sisteme grijanja u zgradama.
Merzova ministrica ekonomije i energetike, Katherina Reiche, ranije ove sedmice izjavila je da je potrebna veća "fleksibilnost" u planovima EU za postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine.
Ta izjava izazvala je kritike i u Njemačkoj i u inostranstvu.
Merz je u petak izjavio da je i dalje posvećen daljem širenju obnovljivih izvora energije. Ali želi ih dopuniti elektranama na plin.
Pod bivšom kancelarkom Angelom Merkel, Njemačka je počela zatvarati svoje nuklearne elektrane. To se dogodilo nakon katastrofe u japanskoj nuklearnoj elektrani Fukushima 2011. godine.
https://energywatch.com/EnergyNews/Oil_ ... 161319.ece
Njemačka razmatra povećanje proizvodnje energije iz uglja kako bi izbjegla energetsku krizu
Povećana upotreba najprljavijeg fosilnog goriva vjerovatno bi povećala emisije CO2 u zemlji.
BERLIN — Njemačka vlada razmatra uključivanje neaktivnih termoelektrana na ugalj kako bi ublažila rastuće troškove energije kao rezultat rata u Iranu, rekli su ljudi iz njemačke koalicione vlade za POLITICO.
Kontroverzni potez - koji bi vjerovatno povećao emisiju CO2 u zemlji - ima za cilj uštedu goriva, čija je cijena porasla od prvih napada na Teheran krajem februara, rekli su izvori.
Njemački Bundestag je u četvrtak usvojio paket mjera za gorivo kako bi se spriječio rast cijena energije. Paket je nametnuo ograničenja energetskim kompanijama u povećanju cijena, ali su se odmah pojavile sumnje u njegovu efikasnost.
Ministrica ekonomije i energetike Katherina Reiche izjavila je da paket mjera možda neće biti dovoljan ako kriza - koja je s tržišta uklonila petinu svjetske ponude nafte i ukapljenog prirodnog plina - potraje.
"Ako to ne bude dovoljno, mogli bi uslijediti daljnji paketi pomoći", rekao je Reiche, koji je iz desnocentrističke Kršćansko-demokratske unije.
Povećanje upotrebe uglja bilo bi kontroverzno jer termoelektrane na ugalj proizvode daleko više emisija koje zagrijavaju planetu nego prirodni plin. Ali ovaj potez je u skladu s opuštenijim stavom sadašnje vlade prema klimatskim promjenama u odnosu na prethodne administracije. Ranije ove sedmice, Reiche, koji je iz istog krila koalicije kao i kancelar Friedrich Merz, rekao je na konferenciji o nafti u Teksasu da bi cilj EU za neto nultu emisiju trebao biti ublažen.
Potencijalne mjere o kojima su razgovarali Socijaldemokrati lijevog centra i Kršćanski demokrati desnog centra uključuju prijedlog za privremeno aktiviranje termoelektrana na ugljen. Ovi rezervni objekti namijenjeni su sprječavanju uskih grla u opskrbi i stabilizaciji cijena električne energije.
Velike energetske kompanije poput Steaga zalagale su se za povećanu upotrebu rezervne energije iz uglja čak i prije nego što su SAD i Izrael napali Iran krajem februara, tvrdeći da bi to moglo premostiti period do izgradnje novih plinskih elektrana.
Trenutno, rezervne elektrane prvenstveno služe za stabilizaciju mreže zimi, što znači da operateri dobijaju naknadu troškova, ali ne i profit dok postojeći kapaciteti ostaju neiskorišteni.
Njemačka održava rezervnu flotu termoelektrana na kameni ugalj od oko 6,7 gigavata. Teoretski, ovo bi moglo opskrbiti električnom energijom oko 7 miliona domaćinstava", rekao je glasnogovornik Steaga za POLITICO.
„Čak i u tipičan dan s niskim obnovljivim izvorima energije, rezervne elektrane mogle bi smanjiti cijene električne energije i do 60 posto“, dodao je glasnogovornik.
Portparol je rekao da bi elektrane mogle biti puštene u pogon u roku od 12 sati od zahtjeva operatora mreže.
Još nije donesena nikakva odluka. Javno je Reiche samo izrazio otvorenost za privremeno povećanje naknade za putnike na posao, koja ljudima omogućava da traže naknadu za troškove putovanja do i od posla.
Osim toga, Reiche je u Bundestagu pokrenula mogućnost smanjenja poreza na električnu energiju za sve. "Moramo također ispitati ima li prostora u budžetu za to", rekla je.
https://www.politico.eu/article/germany ... gy-crisis/
Njemačka se obavezala da će zatvoriti termoelektrane na ugalj. Rat u Iranu otežava zelene planove, kaže Merz.Njemačka bi mogla biti prisiljena održavati u pogonu termoelektrane na ugalj duže nego što je planirano ako se globalna energetska kriza nastavi.
To je ono što kaže njemački kancelar Friedrich Merz.
„Ako energetska kriza potraje i ako zaista dođe do nestašice, možda ćemo čak morati održavati postojeće termoelektrane na ugalj u pogonu duži period“, kaže Merz u Frankfurtu.
„Moramo snabdijevati ovu zemlju električnom energijom. Nisam spremna da ugrozim srž naše industrije samo zato što smo se odlučili za planove postepenog ukidanja koji su postali nerealni“, dodaje njemačka kancelarka.
Cijene energije su naglo porasle zbog rata u Iranu, koji je počeo 28. februara.
Kao dio svojih klimatskih ciljeva, Njemačka se obavezala na postepeno zatvaranje elektrana koje koriste antracit, vrstu kamenog uglja, i lignit. Cilj zemlje je da potpuno ukine ugalj najkasnije do 2038. godine.
Već decenijama najveća evropska ekonomija radi na energetskoj tranziciji sa fosilnih goriva i nuklearne energije izgradnjom obnovljivih izvora energije.
Iako se Merzova vlada obavezala da će održati nacionalne klimatske ciljeve, dala je prioritet jačanju stagnirajuće ekonomije i ukinula je neke mjere zelene energije.
Pod Merzom, Njemačka je vršila pritisak na EU da oslabi postepeno ukidanje prodaje automobila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem.
Njemačka vlada je također predložila ukidanje subvencija za solarne panele na krovovima i povukla je zakon koji je zahtijevao zelene sisteme grijanja u zgradama.
Merzova ministrica ekonomije i energetike, Katherina Reiche, ranije ove sedmice izjavila je da je potrebna veća "fleksibilnost" u planovima EU za postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine.
Ta izjava izazvala je kritike i u Njemačkoj i u inostranstvu.
Merz je u petak izjavio da je i dalje posvećen daljem širenju obnovljivih izvora energije. Ali želi ih dopuniti elektranama na plin.
Pod bivšom kancelarkom Angelom Merkel, Njemačka je počela zatvarati svoje nuklearne elektrane. To se dogodilo nakon katastrofe u japanskoj nuklearnoj elektrani Fukushima 2011. godine.
https://energywatch.com/EnergyNews/Oil_ ... 161319.ece
Njemačka razmatra povećanje proizvodnje energije iz uglja kako bi izbjegla energetsku krizu
Povećana upotreba najprljavijeg fosilnog goriva vjerovatno bi povećala emisije CO2 u zemlji.
BERLIN — Njemačka vlada razmatra uključivanje neaktivnih termoelektrana na ugalj kako bi ublažila rastuće troškove energije kao rezultat rata u Iranu, rekli su ljudi iz njemačke koalicione vlade za POLITICO.
Kontroverzni potez - koji bi vjerovatno povećao emisiju CO2 u zemlji - ima za cilj uštedu goriva, čija je cijena porasla od prvih napada na Teheran krajem februara, rekli su izvori.
Njemački Bundestag je u četvrtak usvojio paket mjera za gorivo kako bi se spriječio rast cijena energije. Paket je nametnuo ograničenja energetskim kompanijama u povećanju cijena, ali su se odmah pojavile sumnje u njegovu efikasnost.
Ministrica ekonomije i energetike Katherina Reiche izjavila je da paket mjera možda neće biti dovoljan ako kriza - koja je s tržišta uklonila petinu svjetske ponude nafte i ukapljenog prirodnog plina - potraje.
"Ako to ne bude dovoljno, mogli bi uslijediti daljnji paketi pomoći", rekao je Reiche, koji je iz desnocentrističke Kršćansko-demokratske unije.
Povećanje upotrebe uglja bilo bi kontroverzno jer termoelektrane na ugalj proizvode daleko više emisija koje zagrijavaju planetu nego prirodni plin. Ali ovaj potez je u skladu s opuštenijim stavom sadašnje vlade prema klimatskim promjenama u odnosu na prethodne administracije. Ranije ove sedmice, Reiche, koji je iz istog krila koalicije kao i kancelar Friedrich Merz, rekao je na konferenciji o nafti u Teksasu da bi cilj EU za neto nultu emisiju trebao biti ublažen.
Potencijalne mjere o kojima su razgovarali Socijaldemokrati lijevog centra i Kršćanski demokrati desnog centra uključuju prijedlog za privremeno aktiviranje termoelektrana na ugljen. Ovi rezervni objekti namijenjeni su sprječavanju uskih grla u opskrbi i stabilizaciji cijena električne energije.
Velike energetske kompanije poput Steaga zalagale su se za povećanu upotrebu rezervne energije iz uglja čak i prije nego što su SAD i Izrael napali Iran krajem februara, tvrdeći da bi to moglo premostiti period do izgradnje novih plinskih elektrana.
Trenutno, rezervne elektrane prvenstveno služe za stabilizaciju mreže zimi, što znači da operateri dobijaju naknadu troškova, ali ne i profit dok postojeći kapaciteti ostaju neiskorišteni.
Njemačka održava rezervnu flotu termoelektrana na kameni ugalj od oko 6,7 gigavata. Teoretski, ovo bi moglo opskrbiti električnom energijom oko 7 miliona domaćinstava", rekao je glasnogovornik Steaga za POLITICO.
„Čak i u tipičan dan s niskim obnovljivim izvorima energije, rezervne elektrane mogle bi smanjiti cijene električne energije i do 60 posto“, dodao je glasnogovornik.
Portparol je rekao da bi elektrane mogle biti puštene u pogon u roku od 12 sati od zahtjeva operatora mreže.
Još nije donesena nikakva odluka. Javno je Reiche samo izrazio otvorenost za privremeno povećanje naknade za putnike na posao, koja ljudima omogućava da traže naknadu za troškove putovanja do i od posla.
Osim toga, Reiche je u Bundestagu pokrenula mogućnost smanjenja poreza na električnu energiju za sve. "Moramo također ispitati ima li prostora u budžetu za to", rekla je.
https://www.politico.eu/article/germany ... gy-crisis/
Re: Elektroprivreda BIH
Finansijski udar na rudnike i termoelektrane u FBiH i RS: Moraju vratiti državnu pomoć?!
https://www.fokus.ba/vijesti/bih/finans ... Art7iw7bKA
https://www.fokus.ba/vijesti/bih/finans ... Art7iw7bKA
Re: Elektroprivreda BIH
Izvoz se nije uopšte isplatio...Kada je riječ o ukupnoj finansijskoj situaciji, on kaže da je ERS stabilan i da već dva i po mjeseca ne ide u minus.
“Mi smo išli u minus, a razlog je to što se energija koju smo nabavljali za naše građane i privredu prodavala jeftinije od one energije koju smo plaćali našim termoelektranama, hidroelektranama i uvoznom dijelu koji se morao kupiti jer ga nismo imali. Ova godina nam je spas, jer je dobra hidrologija i zato što je akumulacija napunjena za 20 dana”, objašnjava Petrović.
On dodaje da su koristili sve kapacitete i ostvarili značajne pluseve.
“Pustili smo u rad Hidroelektranu Čapljina zajedno sa EP HZHB, ona radi već mjesec i po dana, završiće do ovoga petka i onda ćemo štedjeti vodu u akumulaciji radi ljetnih mjeseci”, kaže Petrović.
Odgovarajući na pitanje o cijeni struje zbog CBAM-a i uvođenja CO2 taksi, on kaže da su cijene električne energije na berzi Srbija, Crna Gora, Makedonija, Albanija pale 30 do 40 evra u nominalnom iznosu u odnosu na berze Propex ili Hupex.
“To znači da je naša izvozna cijena, nažalost, slabija od one po kojoj prodajemo privredi Republike Srpske. To je veliki minus”, kaže Petrović i podsjeća da privredi RS struju prodaju po 75 evra.
Re: Elektroprivreda BIH
Prije ili kasnije će distribucija biti profitabilna a proizvodnja osim u HE upitno profitabilna.
Ko bi rekao da i krompir moze u negativnu cijenu ići
https://www.vecernji.hr/vijesti/vlada-v ... da-1946692
Ko bi rekao da i krompir moze u negativnu cijenu ići
https://www.vecernji.hr/vijesti/vlada-v ... da-1946692
Re: Elektroprivreda BIH
Nezavisni operator sistema (NOS) Bosne i Hercegovine je raspisao javni poziv vrijedan 191,31 milion KM za balansiranje električne energije.
https://www.klix.ba/biznis/privreda/bih ... /260319079
https://www.klix.ba/biznis/privreda/bih ... /260319079