Prema prodaji iz prošle godine prosječna cijena je bila 14,4 pf/KWh a proizvodna cijena u HE je bila 5,3 pf/KWh tako da bi prema tim parametrima za prvih pet mjeseci dobit u HE bila 102 mil KM.
Ipak, svi ostali troškovi koji se napravi u sistemu elektroprivrede pojedu veliki dio te dobiti tako da niko od nas u toku godine ne može predvidjeti neto dobit elektroprivrede.
@dedo što se tiče plana podjele dividende, mislim da je to za rezultate tekuće 2013.g a o njoj će se odlučivati iduće godine. Ako stvarno bude 50 % onda bi moglo biti puno više od 5 mil KM koliko piše u tom planu.
Elektroprivreda BIH
Re: Elektroprivreda BIH
"Prema prodaji iz prošle godine prosječna cijena je bila 14,4 pf/KWh a proizvodna cijena u HE je bila 5,3 pf/KWh tako da bi prema tim parametrima za prvih pet mjeseci dobit u HE bila 102 mil KM.
Ipak, svi ostali troškovi koji se napravi u sistemu elektroprivrede pojedu veliki dio te dobiti tako da niko od nas u toku godine ne može predvidjeti neto dobit elektroprivrede."
Ova cifra ima logike, poredeći sa dobiti ostale dvije elektroprivrede, odnosno hidroelekrtane u njihovom sastavu.
Obzirom da je HE Jablanica ostvarila rekord u 6. mjesecu (5.6.) i na stanje akumulacija u Ramskom jezeru može se očekivati 120 mil za prvo polugodište.
Ono što se pitam je da li onda termelektrane proizvode samo gubitke??
Ili su ti gubici projektovani zbog velikih ulaganja?
Ipak, svi ostali troškovi koji se napravi u sistemu elektroprivrede pojedu veliki dio te dobiti tako da niko od nas u toku godine ne može predvidjeti neto dobit elektroprivrede."
Ova cifra ima logike, poredeći sa dobiti ostale dvije elektroprivrede, odnosno hidroelekrtane u njihovom sastavu.
Obzirom da je HE Jablanica ostvarila rekord u 6. mjesecu (5.6.) i na stanje akumulacija u Ramskom jezeru može se očekivati 120 mil za prvo polugodište.
Ono što se pitam je da li onda termelektrane proizvode samo gubitke??
Ili su ti gubici projektovani zbog velikih ulaganja?
Re: Elektroprivreda BIH
Prema onim izvještajima proizvoda cijena u TE je 9,83 pf/KWh što i tu daje solidnu dobit ali na pragu elektrana. Ako je omjer HE:TE-30:70 onda bi tim izračunom u TE dobit bila dodatnih 170 mil KM
Pošto se elektroprivreda sastoji i od distribucija i od sjedišta firme u kojima radi bar 2500 ljudi, (pretpostavljan pola od ukupnog broja zaposlenih) onda treba računati sve te troškove a njih ima na stotine miliona.
Prema izvještaju za 2012. troškovi zaposlenih 190 miliona KM, troškovi amortizacije 150 mil KM, ostali troškovi poslovanja 138 mil KM i niz drugih stvari koje utiču na krajnji rezultat kao što su gubici na mreži koji iznose 10% ukupne proizvodnje što je isto tako iznosi nekoliko desetina mil KM.
Ipak, prema dobrim rezultatima proizvodnje u ovoj godini kao i zadovoljavajućim prodajnim cijenama, rezultat u ovoj godini bi mogao biti znatno bolji u odnosu na ranije godine.
Pošto se elektroprivreda sastoji i od distribucija i od sjedišta firme u kojima radi bar 2500 ljudi, (pretpostavljan pola od ukupnog broja zaposlenih) onda treba računati sve te troškove a njih ima na stotine miliona.
Prema izvještaju za 2012. troškovi zaposlenih 190 miliona KM, troškovi amortizacije 150 mil KM, ostali troškovi poslovanja 138 mil KM i niz drugih stvari koje utiču na krajnji rezultat kao što su gubici na mreži koji iznose 10% ukupne proizvodnje što je isto tako iznosi nekoliko desetina mil KM.
Ipak, prema dobrim rezultatima proizvodnje u ovoj godini kao i zadovoljavajućim prodajnim cijenama, rezultat u ovoj godini bi mogao biti znatno bolji u odnosu na ranije godine.
-
montypython
- Posts: 4122
- Joined: 06 May 2010, 10:52
Re: Elektroprivreda BIH
Mislim da bi trebalo uzeti u obzir i sljedece: kad govorimo o proizvodnoj cijeni elektrane od 5,3 pf/Kwh to je prosjecna cijena pri proizvodnji prosle godine. Jasno je da ne postoji neki fixni iznos proizvodne cijene a koji je nezavisan od proizvedene kolicine. Sto se manje proizvede struje to su kapaciteti losije iskoristeni dakle proizvodna cijena je visa. I obrnuto, a to je upravo slucaj ove godine, pri rekordnoj proizvodnji, proizvodna cijena po jedinici kolicine opada.
Kod TE imamo kao vaznu stavku cijenu uglja dok je kod HE glavna „sirovina“ voda-besplatna. Pretpostavljam da su zato za He glavni troskovi oni fiksni dok su promjenjivi zanemarivi. Bilo padavina ili ne, vrtio se rotor ili ne smjena na centrali mora biti na poslu, plate se moraju platiti kancelarije se moraju grijati, remont se mora obaviti itd. Sa porastom proizvodnje nema nekog bitnog povecanja troskova (kao kod TE ugalj transport gorivoi sl). Drugim rijecima, sto se vise proizvodi teret velikog udjela fiksnih troskova se raspodjeljuje na sve vecu proizvodnju, odnosno cijena struje po Mwh pada. Ako je dakle proizvodnja rekordna tj prebacaj je 52 % mislim da slobodno mozemo reci da je onaj visak proizveden skoro „besplatno“ (eventualno mozemo ukalkulisati gubitke na mrezi) jer su troskove „platili“ oni kilovati koi su proizvedeni po planu. Ili, mozemo reci da su svi kilovati plan+visak, proizvedeni po znatno nizoj cijeni nego sto bi kostali da je bila samo planska/prosjecna proizvodnja. Ako je dakle proizvodna cijena 5,3 pf/Kwh pri normalnoj/prosjecnoj proizvodnji, mozda je cijena pri velikom prebacaju proizvodnje 4 ili 3 pf/Kwh. Dakle dobit bi bila ili cjelokupna proizvodena kolicina puta (14,4- 4)pf/Kwh ili planska proizvodnja puta (14,4-5,3)+ visak puta (14,4-2). Sa ova zadnja 2 pf/Kwh sam aproksimirao te "skoro pa besplatne" viskove proizvodnje na ime recimo gubitaka na mrezi i eventualnih minimalnih drugih troskova proizvodnje.
Kod TE imamo kao vaznu stavku cijenu uglja dok je kod HE glavna „sirovina“ voda-besplatna. Pretpostavljam da su zato za He glavni troskovi oni fiksni dok su promjenjivi zanemarivi. Bilo padavina ili ne, vrtio se rotor ili ne smjena na centrali mora biti na poslu, plate se moraju platiti kancelarije se moraju grijati, remont se mora obaviti itd. Sa porastom proizvodnje nema nekog bitnog povecanja troskova (kao kod TE ugalj transport gorivoi sl). Drugim rijecima, sto se vise proizvodi teret velikog udjela fiksnih troskova se raspodjeljuje na sve vecu proizvodnju, odnosno cijena struje po Mwh pada. Ako je dakle proizvodnja rekordna tj prebacaj je 52 % mislim da slobodno mozemo reci da je onaj visak proizveden skoro „besplatno“ (eventualno mozemo ukalkulisati gubitke na mrezi) jer su troskove „platili“ oni kilovati koi su proizvedeni po planu. Ili, mozemo reci da su svi kilovati plan+visak, proizvedeni po znatno nizoj cijeni nego sto bi kostali da je bila samo planska/prosjecna proizvodnja. Ako je dakle proizvodna cijena 5,3 pf/Kwh pri normalnoj/prosjecnoj proizvodnji, mozda je cijena pri velikom prebacaju proizvodnje 4 ili 3 pf/Kwh. Dakle dobit bi bila ili cjelokupna proizvodena kolicina puta (14,4- 4)pf/Kwh ili planska proizvodnja puta (14,4-5,3)+ visak puta (14,4-2). Sa ova zadnja 2 pf/Kwh sam aproksimirao te "skoro pa besplatne" viskove proizvodnje na ime recimo gubitaka na mrezi i eventualnih minimalnih drugih troskova proizvodnje.
Re: Elektroprivreda BIH
Kraj HEP-ovog monopola: RWE Energija nudi električnu energiju kućanstvima po 'konkurentnim cijenama'
13.16, 07.06.2013.
Tvrtka RWE Energija namjerava ponuditi električnu energiju hrvatskim kupcima, a oni mogu očekivati konkurentne cijene, pouzdanost isporuke i jednostavnost usluge, izvijestili su predstavnici RWE-a na današnjoj konferenciji za novinare.
RWE Energija nastala je preuzimanjem tvrtke Energija 2 Sustavi, koju je obavilo društvo RWE Hrvatska, podružnica njemačke RWE Grupe.
RWE Energija nudit će električnu energiju kućanstvima i gospodarskim subjektima, a upravo priprema izlazak na tržište široke potrošnje, izvijestio je direktor RWE Energije Zoran Miliša.
Ipak, nije odgovorio na pitanje koliko niže cijene od HEP-ovih potrošači mogu očekivati, najavljujući da će o tome više reći za oko dva tjedna. Kazao je tek da pravne osobe, koje trenutno kupuju električnu energiju od Energije 2 (sada RWE Energije), čine to po cijeni nižoj od jedan do 10 posto u odnosu na HEP-ove cijene.
Miliša tvrdi da će RWE Energija, kao dio koncerna RWE koji ima vlastite elektrane, moći ponuditi konkurentne cijene koji će tvrtci osigurati rentabilnost, a potrošačima uštede.
Kaže da u sljedeće tri godine tvrtka planira preuzeti 10 posto ukupnog hrvatskog tržišta električne energije, a da je vlastita proizvodnja temelj tih planova.
Na pitanje znači li to da je u planu gradnja elektrana u Hrvatskoj, odgovara da je glavni fokus tvrtke trenutno na potrošačima, a da se vlastita proizvodnja odnosi na RWE-ove pogone u inozemstvu, iz kojih je energija jeftinija nego kad se kupuje na burzi.
U RWE Energiji ističu da će kućanstva i tvrtke koje se odluče kupovati od njih, prijelaz od starog na novog dobavljača moći obaviti jednostavno, bez zamjene kućne aparature kao što su električna brojila.
Njemački RWE je energetski koncern koji je u Hrvatskoj prisutan od 1996. godine kad je počeo s gradnjom i upravljanjem termoelektranom Plomin, a sudjelovao je i u gradnji i upravljanju pročistačem zagrebačkih otpadnih voda.
Glavni izvršni direktor RWE Hrvatska Karl Kraus, izjavio je da kroz tvrtku RWE Energija potvrđuje namjeru dugoročne suradnje s Hrvatskom, a njenim građanima želi omogućiti iste pogodnosti u opskrbi električnom energijom kakve već nudi za 16 milijuna kupaca u drugim europskim zemljama.
"Akvizicija Energije 2 uklapa se u našu strategiju da na novim tržištima ostvarujemo organski rast, uz ograničena ulaganja", kaže Karl Kraus.
Šta će biti sa našim monopolistima u BIH a to je dole navedeni scenarij
http://www.business.hr/kompanije/zadnji ... energetike
13.16, 07.06.2013.
Tvrtka RWE Energija namjerava ponuditi električnu energiju hrvatskim kupcima, a oni mogu očekivati konkurentne cijene, pouzdanost isporuke i jednostavnost usluge, izvijestili su predstavnici RWE-a na današnjoj konferenciji za novinare.
RWE Energija nastala je preuzimanjem tvrtke Energija 2 Sustavi, koju je obavilo društvo RWE Hrvatska, podružnica njemačke RWE Grupe.
RWE Energija nudit će električnu energiju kućanstvima i gospodarskim subjektima, a upravo priprema izlazak na tržište široke potrošnje, izvijestio je direktor RWE Energije Zoran Miliša.
Ipak, nije odgovorio na pitanje koliko niže cijene od HEP-ovih potrošači mogu očekivati, najavljujući da će o tome više reći za oko dva tjedna. Kazao je tek da pravne osobe, koje trenutno kupuju električnu energiju od Energije 2 (sada RWE Energije), čine to po cijeni nižoj od jedan do 10 posto u odnosu na HEP-ove cijene.
Miliša tvrdi da će RWE Energija, kao dio koncerna RWE koji ima vlastite elektrane, moći ponuditi konkurentne cijene koji će tvrtci osigurati rentabilnost, a potrošačima uštede.
Kaže da u sljedeće tri godine tvrtka planira preuzeti 10 posto ukupnog hrvatskog tržišta električne energije, a da je vlastita proizvodnja temelj tih planova.
Na pitanje znači li to da je u planu gradnja elektrana u Hrvatskoj, odgovara da je glavni fokus tvrtke trenutno na potrošačima, a da se vlastita proizvodnja odnosi na RWE-ove pogone u inozemstvu, iz kojih je energija jeftinija nego kad se kupuje na burzi.
U RWE Energiji ističu da će kućanstva i tvrtke koje se odluče kupovati od njih, prijelaz od starog na novog dobavljača moći obaviti jednostavno, bez zamjene kućne aparature kao što su električna brojila.
Njemački RWE je energetski koncern koji je u Hrvatskoj prisutan od 1996. godine kad je počeo s gradnjom i upravljanjem termoelektranom Plomin, a sudjelovao je i u gradnji i upravljanju pročistačem zagrebačkih otpadnih voda.
Glavni izvršni direktor RWE Hrvatska Karl Kraus, izjavio je da kroz tvrtku RWE Energija potvrđuje namjeru dugoročne suradnje s Hrvatskom, a njenim građanima želi omogućiti iste pogodnosti u opskrbi električnom energijom kakve već nudi za 16 milijuna kupaca u drugim europskim zemljama.
"Akvizicija Energije 2 uklapa se u našu strategiju da na novim tržištima ostvarujemo organski rast, uz ograničena ulaganja", kaže Karl Kraus.
Šta će biti sa našim monopolistima u BIH a to je dole navedeni scenarij
http://www.business.hr/kompanije/zadnji ... energetike
Re: Elektroprivreda BIH
Još malo o rezultatima januar-maj 2013. u odnosu na rekordnu 2010. god.
2013.god. hidro 1.113 GWh termo 1.911 ukupno 3.024
odnos hidro/termo
36,8 % - 63,2%
2010.god. hidro 1.090GWh termo 1779 ukupno 2.869
odnos hidro/termo
38%-62%
2013.god. hidro 1.113 GWh termo 1.911 ukupno 3.024
odnos hidro/termo
36,8 % - 63,2%
2010.god. hidro 1.090GWh termo 1779 ukupno 2.869
odnos hidro/termo
38%-62%
Re: Elektroprivreda BIH
To je ništa. " Ulagači" su zaključili da je dividenda premala. Da će objava imena strateškog partnera iduće sedmice biti nepovoljna. Da će ove godine dobit biti još slabija pa su odlučili da cijenu obore na 18 KM. Možda i niže ako elektrogrupa proda dovoljno dionica Juliusu baeru.
Re: Elektroprivreda BIH
Dobro kažeš, mi smo s druge strane razuma ali,.....kad stvari krenu a krenut će kad tad pohlepa će sve da pogura daleko iznad naših trenutnih očekivanja.panzer wrote:To je ništa. " Ulagači" su zaključili da je dividenda premala. Da će objava imena strateškog partnera iduće sedmice biti nepovoljna. Da će ove godine dobit biti još slabija pa su odlučili da cijenu obore na 18 KM. Možda i niže ako elektrogrupa proda dovoljno dionica Juliusu baeru.
Re: Elektroprivreda BIH
Konačno objavili izvještaje za april i maj na NOSBIH. U maju je TE Kakanj značajno smanjio proizvodnju tj u odnosu na prošlu godinu za 70 %.
Re: Elektroprivreda BIH
Treba pratiti situaciju oko liberalizacije u Hrvatskoj jer će sigurno biti nekih iskustava i dešavanja kojih će biti i kod nas.
GEN-I i RWE kao privatni distributeri struje navodno nude povoljnije cjenovne pakete a dio građana je ogorčen na HEP :
http://www.seebiz.eu/unisteni-i-nesposo ... /ar-66644/
HEP kaže da su ovi paketi koje nude privatnici samo za privlačenje kupaca jer su cijene struje na tržištu niske pa to oni mogu davati. Prema tome bi moglo značiti da privatnici mogu isporučivati znatno skuplju struju od one koju nudi HEP kada tržišna cijena struje bude skuplja od njegove pa će građani plaćati još skuplje.
Biće zanimljivo. A kod nas još zanimljivije jer za razliku od Hrvatske koja mora svakako uvoziti struju, naše elektroprivrede imaju dovoljno struje za snabdijevanje a i prostora za skidanje cijene tako da pretpostavljam da mogu biti konkuretni privatnicima.
GEN-I i RWE kao privatni distributeri struje navodno nude povoljnije cjenovne pakete a dio građana je ogorčen na HEP :
http://www.seebiz.eu/unisteni-i-nesposo ... /ar-66644/
HEP kaže da su ovi paketi koje nude privatnici samo za privlačenje kupaca jer su cijene struje na tržištu niske pa to oni mogu davati. Prema tome bi moglo značiti da privatnici mogu isporučivati znatno skuplju struju od one koju nudi HEP kada tržišna cijena struje bude skuplja od njegove pa će građani plaćati još skuplje.
Biće zanimljivo. A kod nas još zanimljivije jer za razliku od Hrvatske koja mora svakako uvoziti struju, naše elektroprivrede imaju dovoljno struje za snabdijevanje a i prostora za skidanje cijene tako da pretpostavljam da mogu biti konkuretni privatnicima.