Sad je druga priča.Rat u Europi i energetske krize iz temelja su promijenili pravila održivog ulaganja. Nekad je bilo nezamislivo da fond s ESG oznakom ulaže u proizvođače oružja, a danas je upravo to nova realnost sve većeg broja europskih portfelja.
Prema podacima Bloomberga, od ruske invazije na Ukrajinu broj ESG fondova izloženih industriji nuklearnog naoružanja porastao je za više od 50 posto, na preko 2000, pa danas otprilike polovica takvih fondova u Europi drži barem dio kapitala u proizvođačima oružja.
"ESG fondovi su prije svega financijski proizvod, a ne moralna platforma", za Bloomberg Adriju ističe Domagoj Jakobović, konzultant za održivost. "Ako ne uspiju pružiti konkurentan povrat, izgubit će i tržišnu nišu i povjerenje investitora". Promjena nije samo tehnička, nego i filozofska. Jakobović naglašava da je "bez sigurnosti nema održivosti" postao novi investicijski narativ Europe. Po njemu, ruska invazija otkrila je da je geopolitički rizik jednako stvaran kao klimatski, pa ulaganja u obranu djeluju i kao hedging strategija protiv geopolitičke nestabilnosti.
Sličnu logiku je za Bloomberg iznio i Stephane Boujnah, izvršni direktor burzovnog operatera Euronext, koji kaže da se "u novom ESG-u govori o doprinosu društvu kroz jačanje energetske autonomije i obrane Europe: energija, sigurnost i geostrategija".
"Umjesto rigidnog etičkog isključenja, ESG se preoblikuje u okvir upravljanja materijalnim rizicima, pa tako u portfelje ulaze i sektori poput obrane i nuklearne energije, ne zato što su moralno 'dobri', već zato što su financijski i strateški materijalni", govori Jakobović.
Podsjeća da mnoge obrambene tvrtke mogu imati visoke ocjene korporativnog upravljanja i u tom smislu zadovoljiti kriterije ESG rejting agencija.
Vijesti iz ekonomije/privrede
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
-
montypython
- Posts: 4644
- Joined: 06 May 2010, 10:52
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Kako EU porezima dere svoje građane. Porezi na nerealizovanu dobit (porasla vam vrijednost imovine a niste je ni prodali) od 36% u Holandiji, porezi na CO2, prisilno uvođenje toplotnih pumpi uz trošak od 15 do 50 hiljada eura. Fiksni godišnji porezi zato što imate imovine preko nekog iznosa (prag se stalno snižava)...
https://m.youtube.com/watch?v=rf7rw4RIx ... YSB0YXg%3D
https://m.youtube.com/watch?v=rf7rw4RIx ... YSB0YXg%3D
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Europska unija razmatra smanjenje poreza na električnu energiju i ciljane subvencije kako bi zaštitila potrošače i industriju od naglog rasta cijena energije usred tekućeg rata s Iranom, izjavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen 19. ožujka.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen održala je govor tijekom Europskog industrijskog summita u Antwerpenu u Belgiji 11. veljače 2026.
Govoreći nakon sastanka Europskog vijeća u Bruxellesu, von der Leyen rekla je da su cijene električne energije uvjetovane troškovima energije, naknadama za mrežu, cijenama ugljika i porezima.
Porezi i pristojbe na električnu energiju u Europskoj uniji u prosjeku iznose oko 15 posto, rekla je, dodajući da će blok „predložiti propisivanje nižih poreznih stopa na električnu energiju“ i osigurati da se „električna energija oporezuje manje od fosilnih goriva“.
„U nekim slučajevima, električna energija oporezuje se puno više od plina - djelomično i do 15 puta više. To ne može biti“, rekla je von der Leyen, prema izjavi.
U Europskoj uniji električna energija se prvenstveno oporezuje porezom na dodanu vrijednost i oporezivanjem energije prema Direktivi o oporezivanju energije, s dodatnim nacionalnim nametima koje primjenjuju pojedine države članice.
Države članice EU-a već imaju alate za ublažavanje tih troškova putem državne pomoći, rekla je, a Komisija će dodatno ublažiti pravila kako bi omogućila veću podršku ranjivim potrošačima i energetski intenzivnim industrijama.
Naknade za mrežu još su jedna značajna komponenta, čineći otprilike 18 posto cijena.
Tržište ugljika pod lupom
Cijene ugljika u okviru Sustava trgovanja emisijama EU (ETS) također se preispituju dok čelnici traže načine za stabilizaciju troškova energije bez napuštanja klimatskih ciljeva.
Sustav zahtijeva od tvrtki da kupuju dozvole za svaku tonu ispuštenog ugljičnog dioksida.
Von der Leyen je rekla da je ETS pomogao smanjiti ovisnost o uvozu fosilnih goriva i potaknuo ulaganja u čistiju energiju, ali je priznala da je volatilnost cijena dozvola izazvala zabrinutost među proizvođačima.
Komisija će predložiti mjere za modernizaciju sustava uz očuvanje njegovih ekoloških ciljeva, rekla je.
Dužnosnici EU-a žele dovršiti pregled do srpnja, iako su države članice i dalje podijeljene oko toga koliko daleko reforme trebaju ići. Neke vlade zalažu se za proširenje besplatnih dozvola za emisije za industriju kako bi zaštitile tvrtke od visokih troškova energije.
Talijanski ministar industrije Adolfo Urso sugerirao je da bi drastičniji koraci mogli biti potrebni ako se konsenzus pokaže nedostižnim. Dana 9. ožujka rekao je da bi obustava ETS-a mogla poslužiti kao „hitni odgovor“ ako se reforme ne mogu brzo dogovoriti.
Urso je rekao da procjene industrije pokazuju da bi ukidanje sustava moglo smanjiti cijene električne energije za 25 do 30 eura (29 do 35 dolara) po megavat-satu.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen održala je govor tijekom Europskog industrijskog summita u Antwerpenu u Belgiji 11. veljače 2026.
Govoreći nakon sastanka Europskog vijeća u Bruxellesu, von der Leyen rekla je da su cijene električne energije uvjetovane troškovima energije, naknadama za mrežu, cijenama ugljika i porezima.
Porezi i pristojbe na električnu energiju u Europskoj uniji u prosjeku iznose oko 15 posto, rekla je, dodajući da će blok „predložiti propisivanje nižih poreznih stopa na električnu energiju“ i osigurati da se „električna energija oporezuje manje od fosilnih goriva“.
„U nekim slučajevima, električna energija oporezuje se puno više od plina - djelomično i do 15 puta više. To ne može biti“, rekla je von der Leyen, prema izjavi.
U Europskoj uniji električna energija se prvenstveno oporezuje porezom na dodanu vrijednost i oporezivanjem energije prema Direktivi o oporezivanju energije, s dodatnim nacionalnim nametima koje primjenjuju pojedine države članice.
Države članice EU-a već imaju alate za ublažavanje tih troškova putem državne pomoći, rekla je, a Komisija će dodatno ublažiti pravila kako bi omogućila veću podršku ranjivim potrošačima i energetski intenzivnim industrijama.
Naknade za mrežu još su jedna značajna komponenta, čineći otprilike 18 posto cijena.
Tržište ugljika pod lupom
Cijene ugljika u okviru Sustava trgovanja emisijama EU (ETS) također se preispituju dok čelnici traže načine za stabilizaciju troškova energije bez napuštanja klimatskih ciljeva.
Sustav zahtijeva od tvrtki da kupuju dozvole za svaku tonu ispuštenog ugljičnog dioksida.
Von der Leyen je rekla da je ETS pomogao smanjiti ovisnost o uvozu fosilnih goriva i potaknuo ulaganja u čistiju energiju, ali je priznala da je volatilnost cijena dozvola izazvala zabrinutost među proizvođačima.
Komisija će predložiti mjere za modernizaciju sustava uz očuvanje njegovih ekoloških ciljeva, rekla je.
Dužnosnici EU-a žele dovršiti pregled do srpnja, iako su države članice i dalje podijeljene oko toga koliko daleko reforme trebaju ići. Neke vlade zalažu se za proširenje besplatnih dozvola za emisije za industriju kako bi zaštitile tvrtke od visokih troškova energije.
Talijanski ministar industrije Adolfo Urso sugerirao je da bi drastičniji koraci mogli biti potrebni ako se konsenzus pokaže nedostižnim. Dana 9. ožujka rekao je da bi obustava ETS-a mogla poslužiti kao „hitni odgovor“ ako se reforme ne mogu brzo dogovoriti.
Urso je rekao da procjene industrije pokazuju da bi ukidanje sustava moglo smanjiti cijene električne energije za 25 do 30 eura (29 do 35 dolara) po megavat-satu.