ASA BANKA

[zrtvasvihrezima]

Ne kontam u čemu je fora, kamata 6% a krediti se daju i po nizoj kamati.
Da li se tako prikupljen novac tretira kao kapital?

Samo 5%. Ne treba brinutu znaju li banke za svoje interese.
Kolike su brokerske provizije kod obveznica?

[Muzafer]

Ne kontam u čemu je fora, kamata 6% a krediti se daju i po nizoj kamati.
Da li se tako prikupljen novac tretira kao kapital?

Evo dole ispod crtica malo šire objašnjenje. Kad se početkom decembra pojavila vijest o novoj emisiji obveznica - na ovoj temi sam napisao - hiperskaliranjem do većeg tržišnog udjela. Jednostavno, banka se širi ili pokušava da se širi koliko joj to god tržište maksimalno dozvoljava, a da pri tome ne ugrožava pozivitno poslovanje.

-----------------------------

U praksi, banke ne finansiraju kredite direktno jednim izvorom sredstava, npr. samo obveznicama. Sva sredstva koja banka prikupi — depoziti građana i firmi, izdane obveznice i vlastiti kapital — ulaze u zajednički “bazen” sredstava iz kojeg se finansira cjelokupni kreditni portfelj.

Najveći dio tog bazena čine depoziti, koji su za banku relativno jeftin izvor finansiranja, često sa kamatama od 0 do 2 posto. Manji dio čine obveznice, koje nose višu kamatu (5 ili 6 posto), ali su dugoročne i stabilne. Preostali dio čini vlastiti kapital banke, koji nema direktan kamatni trošak.

Kada se svi ti izvori saberu, banka gleda prosječnu cijenu izvora sredstava, a ne cijenu svakog pojedinačno. Ta prosječna cijena je znatno niža od kamate na obveznice, upravo zato što dominiraju jeftiniji depoziti i kapital.

S druge strane, banka plasira kredite po različitim kamatnim stopama. Neki krediti (npr. veliki korporativni ili stambeni) imaju nižu kamatu, dok drugi (potrošački krediti, kartice, naknade) nose višu zaradu. Ono što je ključno jeste da se ukupni prinos na cijeli kreditni portfelj poredi sa prosječnim troškom finansiranja.

Ako je prosječna kamata koju banka zarađuje na kreditima viša od prosječnog troška izvora sredstava, banka ostvaruje neto kamatnu maržu, odnosno profit. To znači da čak i ako dio kredita ima kamatu nižu od 5 ili 6 posto, banka i dalje može biti profitabilna na nivou cijelog portfelja.

U tom kontekstu, izdavanje obveznica sa nižom kamatom (npr. 5 posto umjesto 6 posto) dodatno pomaže banci, jer snižava prosječni trošak finansiranja i štiti profitabilnost u okruženju gdje kamatne stope na kredite mogu padati.

Važno je naglasiti i da obim poslovanja (skala) ima veliki značaj. Veći kreditni portfelj omogućava banci da fiksne troškove (IT sistemi, poslovnice, zaposlenici) rasporedi na veći iznos plasmana, čime se profit po jedinici imovine povećava. Uz to, proizvodi sa višim maržama mogu “subvencionirati” one sa nižim maržama.

Na kraju, u realnom bankarskom poslovanju ne postoji direktna veza “ova obveznica = ovaj kredit”. Gleda se ukupni bilans i ukupni rezultat. Dokle god su ukupni kamatni prihodi veći od ukupnih kamatnih rashoda, banka posluje profitabilno — a dosadašnji rezultati ASA Banke ukazuju da je upravo to slučaj.

[belse]

Ne kontam u čemu je fora, kamata 6% a krediti se daju i po nizoj kamati.
Da li se tako prikupljen novac tretira kao kapital?

Evo dole ispod crtica malo šire objašnjenje. Kad se početkom decembra pojavila vijest o novoj emisiji obveznica - na ovoj temi sam napisao - hiperskaliranjem do većeg tržišnog udjela. Jednostavno, banka se širi ili pokušava da se širi koliko joj to god tržište maksimalno dozvoljava, a da pri tome ne ugrožava pozivitno poslovanje.

-----------------------------

U praksi, banke ne finansiraju kredite direktno jednim izvorom sredstava, npr. samo obveznicama. Sva sredstva koja banka prikupi — depoziti građana i firmi, izdane obveznice i vlastiti kapital — ulaze u zajednički “bazen” sredstava iz kojeg se finansira cjelokupni kreditni portfelj.

Najveći dio tog bazena čine depoziti, koji su za banku relativno jeftin izvor finansiranja, često sa kamatama od 0 do 2 posto. Manji dio čine obveznice, koje nose višu kamatu (5 ili 6 posto), ali su dugoročne i stabilne. Preostali dio čini vlastiti kapital banke, koji nema direktan kamatni trošak.

Kada se svi ti izvori saberu, banka gleda prosječnu cijenu izvora sredstava, a ne cijenu svakog pojedinačno. Ta prosječna cijena je znatno niža od kamate na obveznice, upravo zato što dominiraju jeftiniji depoziti i kapital.

S druge strane, banka plasira kredite po različitim kamatnim stopama. Neki krediti (npr. veliki korporativni ili stambeni) imaju nižu kamatu, dok drugi (potrošački krediti, kartice, naknade) nose višu zaradu. Ono što je ključno jeste da se ukupni prinos na cijeli kreditni portfelj poredi sa prosječnim troškom finansiranja.

Ako je prosječna kamata koju banka zarađuje na kreditima viša od prosječnog troška izvora sredstava, banka ostvaruje neto kamatnu maržu, odnosno profit. To znači da čak i ako dio kredita ima kamatu nižu od 5 ili 6 posto, banka i dalje može biti profitabilna na nivou cijelog portfelja.

U tom kontekstu, izdavanje obveznica sa nižom kamatom (npr. 5 posto umjesto 6 posto) dodatno pomaže banci, jer snižava prosječni trošak finansiranja i štiti profitabilnost u okruženju gdje kamatne stope na kredite mogu padati.

Važno je naglasiti i da obim poslovanja (skala) ima veliki značaj. Veći kreditni portfelj omogućava banci da fiksne troškove (IT sistemi, poslovnice, zaposlenici) rasporedi na veći iznos plasmana, čime se profit po jedinici imovine povećava. Uz to, proizvodi sa višim maržama mogu “subvencionirati” one sa nižim maržama.

Na kraju, u realnom bankarskom poslovanju ne postoji direktna veza “ova obveznica = ovaj kredit”. Gleda se ukupni bilans i ukupni rezultat. Dokle god su ukupni kamatni prihodi veći od ukupnih kamatnih rashoda, banka posluje profitabilno — a dosadašnji rezultati ASA Banke ukazuju da je upravo to slučaj.

Cestitke za jasno objasnjenje bankarskog nacina poslovanja.

[slavuj]

Malo ste se zaigrali pa niko da potraži objašnjenje za veču kamatu na obveznice.
Evo objašnjenja jednog bankara.
Ove obvznice su posljedica Bank Recovery and resolution directive,Evropske banke !
Subordinirani dug ima niži rang naplate u odnosu na obične depozite i dugove što ga čini primarnim instrumentom za pokrivanje gubitaka prije nego se to odrazi na štediše.Dakle prvo se isplačuju depoziti a zatim subordinirani dug.
ZBog večeg rizika veče su kamate na te obveznice.
Neke strane banke su ova sredstva pribavile od matica ,takodjer po večoj kamati!
Ja sam razumio ,nadam se da čete i vi.!

[brzi]

Pa to je to, zato sam i pitao da li se obveznice tretiraju kao kapital. Na neki način su stepenica između depozita i kapitala.
Ne bi mi bilo logično nagovarati štediše da svoju štednju na koju dobiju 1 ili 2 % kamate pretvore u obveznice sa 5 % kamate ako nema neki razlog.

[aid]

Obveznica je obaveza , a kapital nije.

[Sabur2]

To je vjerovatno radi regulatornog zahtjeva za subordinirani dug, tj. da se rizik poslovanja prebaci na kupce obveznica, uz nešto veću kamatu.

[Muzafer]

Sve dodatno napisano iznad stoji, samo bih još dodao da i pod pretpostavkom da su ovo MREL obveznice - koje su finansijski alat za Bank Recovery and Resolution Directive - te obveznice daju banci kapital koji se može slobodno plasirati, dok istovremeno instrumenti ostaju spremni da upiju gubitke ako banka dođe u probleme.
Sredstva od MREL obveznica ne stoje zaključana niti su “beskorisna.” Ona ulaze u bilans banke i rade kao običan kapital ili dug: banka ih koristi za kredite, investicije ili refinansiranje.

[novi]

ja na 250 izlazim, svirajte k+rcu

[brzi]

ja na 250 izlazim, svirajte k+rcu

Nije problem izići, problem je sta kupiti.
Ja sam izišao iz Cementare Kakanj na 33, i vidi vraga, sad 103 marke.
A zasto sam izišao, nisu isplatili dividendu, cijena struje rasla, već bila u najavi taksa za CO2 i za cementare.
Meni izgledalo da je to gotova priča.