Telekom RS
Re: Telekom RS
Ma biće izmedju 5 i 6 feninga, sve preko je iznad očekivanja
Re: Telekom RS
Europska komisija predstavila je konačni nacrt Zakona o digitalnim mrežama. Zakon ima za cilj uspostaviti okvir na razini cijele EU za ulaganja u širenje širokopojasnog interneta i telekomunikacijsku infrastrukturu. Međutim, ostaje upitno hoće li ovaj pristup uspjeti u mobilizaciji privatnog kapitala u većim razmjerima.
Sa Zakonom o digitalnim mrežama (DNA), važan infrastrukturni okvir Europske unije ulazi u svoju završnu zakonodavnu fazu. Nakon pripremnih konzultacija prošle godine, Europska komisija sada je objavila svoj službeni prijedlog, čiji je cilj usklađivanje nacionalnih telekomunikacijskih mreža u državama članicama pod jedinstvenim pravilima. Cilj je zatvoriti značajan tehnološki jaz s vodećim digitalnim gospodarstvima poput Sjedinjenih Država i Kine te tvrtkama pružiti pouzdan pravni okvir za ubrzanje uvođenja 5G tehnologije i optičkih mreža. Odgovornost za projekt leži na povjerenici EU za tehnologiju Henni Virkkunen.
DNA će preusmjeriti politiku subvencija
DNA će zamijeniti postojeći Europski zakonik o elektroničkim komunikacijama (EECC) i uspostaviti strukturni okvir za tržišno natjecanje, kibernetičku sigurnost i razvoj digitalnih mreža. Ako Europska komisija uspije postići dogovor s Europskim parlamentom i Vijećem – što se općenito smatra vjerojatnim – uredba bi mogla stupiti na snagu već u siječnju 2027. Konačni tekst tada bi države članice još trebale prenijeti u nacionalno zakonodavstvo.
Na razini EU-a, Program Digitalna Europa pruža financijski okvir za širenje digitalne infrastrukture između 2021. i 2027., s ukupnim proračunom od približno 7,6 milijardi eura. Program podržava projekte u području kibernetičke sigurnosti, rješenja u oblaku i digitalne infrastrukture. Osim toga, Instrument za povezivanje Europe (CEF Digital), pokrenut prije godinu dana s volumenom od 865 milijuna eura, posebno potiče gigabitne širokopojasne i 5G projekte diljem EU-a.
Na razini pojedinačnih država članica, financiranje je i dalje pretežno potaknuto javnim ulaganjima. Primjerice, Njemačka je 2025. uložila približno 4 milijarde eura javnih sredstava u digitalizaciju, od čega je oko 2,9 milijardi eura posebno dodijeljeno za širenje širokopojasnog interneta. Privatni sektor nadopunio je to s više od 10 milijardi eura uloženih u postavljanje optičkih i mobilnih mreža.
Diljem EU-a, države članice su u svojim digitalnim planovima zacrtale mjere u ukupnom iznosu od 288,6 milijardi eura. Otprilike 205,1 milijarda eura od tog ukupnog iznosa dolazi iz javnih proračuna, a ostatak se pripisuje privatnim ulaganjima i sufinanciranju tvrtki i regionalnih aktera. Programi na razini EU-a poput Digital Europe, CEF Digital, Horizon Europe, InvestEU i IPCEI dodatno nadopunjuju ova nacionalna sredstva, usmjerena na mrežne i tehnološke projekte.
U usporedbi sa Sjedinjenim Državama, pojavljuje se znatno drugačiji investicijski profil. Tamo dominira privatni kapital, s volumenom transakcija većim od 200 milijardi dolara u digitalnoj infrastrukturi. Javna potrošnja, posebno u istraživanju i razvoju, iznosila je oko 145 milijardi dolara, uključujući značajna izdvajanja za obranu i tehnologiju.
U SAD-u je privatno poduzetništvo glavni pokretač ulaganja, dok se Europa tradicionalno oslanja na centralizirano planiranje i sudjelovanje države. Što Zakon o digitalnim mrežama realno može postići u smislu mobilizacije dodatnog privatnog kapitala - s obzirom na opsežne nacionalne napore koji su već u tijeku - ostaje neizvjesno. S ekonomske perspektive, malo se toga može promijeniti: Europa je i dalje teško i strogo regulirano okruženje u kojem su ulaganja složenija i manje fleksibilna nego u Sjedinjenim Državama.
Sa Zakonom o digitalnim mrežama (DNA), važan infrastrukturni okvir Europske unije ulazi u svoju završnu zakonodavnu fazu. Nakon pripremnih konzultacija prošle godine, Europska komisija sada je objavila svoj službeni prijedlog, čiji je cilj usklađivanje nacionalnih telekomunikacijskih mreža u državama članicama pod jedinstvenim pravilima. Cilj je zatvoriti značajan tehnološki jaz s vodećim digitalnim gospodarstvima poput Sjedinjenih Država i Kine te tvrtkama pružiti pouzdan pravni okvir za ubrzanje uvođenja 5G tehnologije i optičkih mreža. Odgovornost za projekt leži na povjerenici EU za tehnologiju Henni Virkkunen.
DNA će preusmjeriti politiku subvencija
DNA će zamijeniti postojeći Europski zakonik o elektroničkim komunikacijama (EECC) i uspostaviti strukturni okvir za tržišno natjecanje, kibernetičku sigurnost i razvoj digitalnih mreža. Ako Europska komisija uspije postići dogovor s Europskim parlamentom i Vijećem – što se općenito smatra vjerojatnim – uredba bi mogla stupiti na snagu već u siječnju 2027. Konačni tekst tada bi države članice još trebale prenijeti u nacionalno zakonodavstvo.
Na razini EU-a, Program Digitalna Europa pruža financijski okvir za širenje digitalne infrastrukture između 2021. i 2027., s ukupnim proračunom od približno 7,6 milijardi eura. Program podržava projekte u području kibernetičke sigurnosti, rješenja u oblaku i digitalne infrastrukture. Osim toga, Instrument za povezivanje Europe (CEF Digital), pokrenut prije godinu dana s volumenom od 865 milijuna eura, posebno potiče gigabitne širokopojasne i 5G projekte diljem EU-a.
Na razini pojedinačnih država članica, financiranje je i dalje pretežno potaknuto javnim ulaganjima. Primjerice, Njemačka je 2025. uložila približno 4 milijarde eura javnih sredstava u digitalizaciju, od čega je oko 2,9 milijardi eura posebno dodijeljeno za širenje širokopojasnog interneta. Privatni sektor nadopunio je to s više od 10 milijardi eura uloženih u postavljanje optičkih i mobilnih mreža.
Diljem EU-a, države članice su u svojim digitalnim planovima zacrtale mjere u ukupnom iznosu od 288,6 milijardi eura. Otprilike 205,1 milijarda eura od tog ukupnog iznosa dolazi iz javnih proračuna, a ostatak se pripisuje privatnim ulaganjima i sufinanciranju tvrtki i regionalnih aktera. Programi na razini EU-a poput Digital Europe, CEF Digital, Horizon Europe, InvestEU i IPCEI dodatno nadopunjuju ova nacionalna sredstva, usmjerena na mrežne i tehnološke projekte.
U usporedbi sa Sjedinjenim Državama, pojavljuje se znatno drugačiji investicijski profil. Tamo dominira privatni kapital, s volumenom transakcija većim od 200 milijardi dolara u digitalnoj infrastrukturi. Javna potrošnja, posebno u istraživanju i razvoju, iznosila je oko 145 milijardi dolara, uključujući značajna izdvajanja za obranu i tehnologiju.
U SAD-u je privatno poduzetništvo glavni pokretač ulaganja, dok se Europa tradicionalno oslanja na centralizirano planiranje i sudjelovanje države. Što Zakon o digitalnim mrežama realno može postići u smislu mobilizacije dodatnog privatnog kapitala - s obzirom na opsežne nacionalne napore koji su već u tijeku - ostaje neizvjesno. S ekonomske perspektive, malo se toga može promijeniti: Europa je i dalje teško i strogo regulirano okruženje u kojem su ulaganja složenija i manje fleksibilna nego u Sjedinjenim Državama.