Vlada FBiH
Re: Vlada FBiH
u oslobodjenju svi rade za milju tako sam cuo
Re: Vlada FBiH
Da vidimo kakav im je plan sa dividendama iduće godine."Avaz" otkriva: Evo zbog čega budžet FBiH još nije pušten u proceduru
Očekuje se da se on nađe na sjednici Predstavničkog doma PFBiH 29. decembra
Re: Vlada FBiH
https://indikator.ba/POLITIKA-I-DRU%C5% ... %c4%87anja
Zadužuju se na inotržištu da bi isplatili penzije. Ostaviće haos sljedećoj vlasti.
Zadužuju se na inotržištu da bi isplatili penzije. Ostaviće haos sljedećoj vlasti.
Re: Vlada FBiH
Nermin Nikšić i „tiha“ promjena prakse u Poreznoj upravi FBiH
Ko god je ikada radio s administrativnim podacima zna da se statistika ne mijenja slučajno, a pogotovo ne preko noći. Godinama je Porezna uprava FBiH imala ustaljenu praksu: mjesečne podatke o zaposlenosti uz poređenje s istim mjesecom prethodne godine. To nije bila stvar estetike, nego standard koji omogućava praćenje trenda.
Od početka ove godine ta praksa je prekinuta. Godišnja poređenja su jednostavno nestala iz objava. Zatim je prošli mjesec uslijedio redizajn web stranice, nakon kojeg više nema ni kompletne arhive — javnosti je ostavljeno svega nekoliko posljednjih mjeseci. Ko poznaje rad institucija, zna da se ovakve „promjene prezentacije“ ne dešavaju bez odobrenja.
Dodatno, rubrika „Novosti“ na stranici PU FBiH danas završava objavom od 22.07.2025. godine na devetoj stranici. Poslije stranice broj 9. ne postoji opcija „sljedeće“, nema starijih informacija. To nije uobičajeno za instituciju koja upravlja jednim od ključnih fiskalnih sistema u Federaciji. Kada se komunikacija prekida upravo u periodu nepovoljnih trendova, teško je govoriti o slučajnosti.
Prema ranije dostupnim podacima, na kraju novembra evidentirano je 5.485 manje zaposlenih nego u istom mjesecu prethodne godine. To je upravo ona vrsta informacije zbog koje se godišnja poređenja i objavljuju. Bez njih, broj ostaje izolovan i lišen konteksta.
Ovdje se ne radi o „grešci IT sektora“ niti o nesnalaženju s novom web stranicom. U institucijama se tačno zna šta ide u javnost, a šta ne. Kada se ukloni kontekst, a ostavi samo osnovni broj, to je svjesna odluka.
Premijer Nermin Nikšić ne mora potpisivati svaku objavu da bi snosio političku odgovornost. Institucije pod njegovom izvršnom vlašću promijenile su način informisanja javnosti u trenutku kada su podaci postali neugodni. To je poznat administrativni potez „smirivanja narativa“, prepoznatljiv svakome ko je radio unutar sistema.
Ko je uvjeren da su trendovi pozitivni, nema potrebu da skraćuje vremenske serije, briše arhive i ukida poređenja. Takve mjere se primjenjuju samo kada se ne želi da se trend vidi jasno.
Ovo nije pitanje tehničke statistike.
Ovo je pitanje načina na koji vlast upravlja informacijama — i koliko vjeruje građanima da mogu sami donijeti zaključak.
Ovo nije tehničko pitanje. Ovo je pitanje odluke šta se želi da javnost vidi.
Izvor: zvanična web stranica Porezne uprave FBiH — rubrika „Novosti“ (posljednja objava: 22.07.2025. stranica broj 9)
https://www.pufbih.ba/objave/list
Zanimljivo je da se od firmi zakonski traži da godinama čuvaju poslovnu i finansijsku dokumentaciju kako bi Porezna uprava mogla vršiti naknadne kontrole, dok istovremeno sama Porezna uprava javnosti ne omogućava uvid u vlastite podatke starije od nekoliko mjeseci. Teško je objasniti zašto standard koji važi za poreske obveznike ne važi i za instituciju koja ih kontroliše.
U poreskoj praksi, brisanje ili javna nedostupnost istorijskih podataka kod obveznika smatra se teškim prekršajem. Kada to radi institucija zadužena za nadzor, više se ne radi o „tehničkom rješenju“, nego o pitanju kredibiliteta cijelog sistema.
Ko god je ikada radio s administrativnim podacima zna da se statistika ne mijenja slučajno, a pogotovo ne preko noći. Godinama je Porezna uprava FBiH imala ustaljenu praksu: mjesečne podatke o zaposlenosti uz poređenje s istim mjesecom prethodne godine. To nije bila stvar estetike, nego standard koji omogućava praćenje trenda.
Od početka ove godine ta praksa je prekinuta. Godišnja poređenja su jednostavno nestala iz objava. Zatim je prošli mjesec uslijedio redizajn web stranice, nakon kojeg više nema ni kompletne arhive — javnosti je ostavljeno svega nekoliko posljednjih mjeseci. Ko poznaje rad institucija, zna da se ovakve „promjene prezentacije“ ne dešavaju bez odobrenja.
Dodatno, rubrika „Novosti“ na stranici PU FBiH danas završava objavom od 22.07.2025. godine na devetoj stranici. Poslije stranice broj 9. ne postoji opcija „sljedeće“, nema starijih informacija. To nije uobičajeno za instituciju koja upravlja jednim od ključnih fiskalnih sistema u Federaciji. Kada se komunikacija prekida upravo u periodu nepovoljnih trendova, teško je govoriti o slučajnosti.
Prema ranije dostupnim podacima, na kraju novembra evidentirano je 5.485 manje zaposlenih nego u istom mjesecu prethodne godine. To je upravo ona vrsta informacije zbog koje se godišnja poređenja i objavljuju. Bez njih, broj ostaje izolovan i lišen konteksta.
Ovdje se ne radi o „grešci IT sektora“ niti o nesnalaženju s novom web stranicom. U institucijama se tačno zna šta ide u javnost, a šta ne. Kada se ukloni kontekst, a ostavi samo osnovni broj, to je svjesna odluka.
Premijer Nermin Nikšić ne mora potpisivati svaku objavu da bi snosio političku odgovornost. Institucije pod njegovom izvršnom vlašću promijenile su način informisanja javnosti u trenutku kada su podaci postali neugodni. To je poznat administrativni potez „smirivanja narativa“, prepoznatljiv svakome ko je radio unutar sistema.
Ko je uvjeren da su trendovi pozitivni, nema potrebu da skraćuje vremenske serije, briše arhive i ukida poređenja. Takve mjere se primjenjuju samo kada se ne želi da se trend vidi jasno.
Ovo nije pitanje tehničke statistike.
Ovo je pitanje načina na koji vlast upravlja informacijama — i koliko vjeruje građanima da mogu sami donijeti zaključak.
Ovo nije tehničko pitanje. Ovo je pitanje odluke šta se želi da javnost vidi.
Izvor: zvanična web stranica Porezne uprave FBiH — rubrika „Novosti“ (posljednja objava: 22.07.2025. stranica broj 9)
https://www.pufbih.ba/objave/list
Zanimljivo je da se od firmi zakonski traži da godinama čuvaju poslovnu i finansijsku dokumentaciju kako bi Porezna uprava mogla vršiti naknadne kontrole, dok istovremeno sama Porezna uprava javnosti ne omogućava uvid u vlastite podatke starije od nekoliko mjeseci. Teško je objasniti zašto standard koji važi za poreske obveznike ne važi i za instituciju koja ih kontroliše.
U poreskoj praksi, brisanje ili javna nedostupnost istorijskih podataka kod obveznika smatra se teškim prekršajem. Kada to radi institucija zadužena za nadzor, više se ne radi o „tehničkom rješenju“, nego o pitanju kredibiliteta cijelog sistema.