Elektroprivreda BIH

[beka26]

Pa i jeste cilj da se poskupljnjem smanji potrosnja u BIH da bi vise bilob za izvoz' jer eu ima deficit struj i od nekud moraju uvoziti. A jeftinije im je uvoziti iz nerazbijenih teritorija nego proizvoditi kod sebe.

[brzi]

Nije bitno, nek proizvodi bilo ko.
Ako bi islo sve po zakonu onda bi fino svi proizvođači ponudili na toj berzi a svi kupci sto uključuje i distributere kupovali.
Pa bi npr struju iz HE Jablanica mogla kupiti neka firma a elektrodistribucija Zenica ili Bihać da kupe struju od TE Stanari.

A onda bi fino građanstvo plaćalo cijenu kao da smo u Austriji. Proizvođači ponude na berzi uz određenu zaradu, onda to distributeri preuzmu i preprodaju opet uz zaradu, znači imamo već dvije značajne marže na cijenu koštanja.

Ja sam ipak za to da državne EP prodaju struju građanstvu uz minimalnu maržu, tako da i građani imaju korist od toga... Pa makar ja kao dioničar dobio manje...

Ne bi bila ko u Austriji ali bi bila ko u distriktu Brckom.
Ako stanovnistvo Brčkog može plaćati 22 fening u prosjeku, zasto ne bi moglo stanovnistvo Sarajeva, Tuzle ili Zenice.

[aid]

Nije bitno, nek proizvodi bilo ko.
Ako bi islo sve po zakonu onda bi fino svi proizvođači ponudili na toj berzi a svi kupci sto uključuje i distributere kupovali.
Pa bi npr struju iz HE Jablanica mogla kupiti neka firma a elektrodistribucija Zenica ili Bihać da kupe struju od TE Stanari.

A onda bi fino građanstvo plaćalo cijenu kao da smo u Austriji. Proizvođači ponude na berzi uz određenu zaradu, onda to distributeri preuzmu i preprodaju opet uz zaradu, znači imamo već dvije značajne marže na cijenu koštanja.

Ja sam ipak za to da državne EP prodaju struju građanstvu uz minimalnu maržu, tako da i građani imaju korist od toga... Pa makar ja kao dioničar dobio manje...

Zbog odvajanja distribucije i uspostave berze ne bi trebale rasti cijene za javno snabdjevanje ,jer je to tržište zakonski regulisano.
Sad su I proizvođači i distribucije u FBIH u okviru jednog pravnog lica: JPES ili JPEM.
Problem je što EP prodaje u javnom snabdjevanju ispod proizvodne cijene . Niko nije branio da proizvođač zaračuna minimalnu maržu distribuciji ,odnosno ova krajnjem potrošaću.
Ali politički populizam plus sadašnja organizacija EP po kojoj distribucija nije poseban pravni subjekt su dva glavna faktora koja su pogodovala prodaji struje ispod cijene koštanja za tržište javnog snabdjevanja.

Očekivalo se da će tzv. “ bilansni viškovi” stalno peglati rezultat.To je bio modus operandi više uprava EP javno podržavanih I hvaljenih od vlasti kao čarobnjaka koji uspjevaju strancima prodati skupo. A na kraju smo spoznali da su ti viškovi bili u stvari “ šarena planska laža” koja ako se desi zbog hidrologije onda ide prodaja posredničkim firmama ,a ako se ne desi ide tržišna nabavka uglja ili struje.

Toj mantri je došao kraj. Ne može se više živjeti samo od božijeg davanja: vode ,uglja ,pa ni sunca I vjetra,treba nešto I znati. Bit će teško je provesti zaokret u firmi od 4000 ljudi ,kad će se tome protiviti bar 3950. Ali je žalosno saznanje da se svi odgovorni prave da još nema razloga za bilo kakve promjene.

[Sitna buranija]

Nije bitno, nek proizvodi bilo ko.
Ako bi islo sve po zakonu onda bi fino svi proizvođači ponudili na toj berzi a svi kupci sto uključuje i distributere kupovali.
Pa bi npr struju iz HE Jablanica mogla kupiti neka firma a elektrodistribucija Zenica ili Bihać da kupe struju od TE Stanari.

A onda bi fino građanstvo plaćalo cijenu kao da smo u Austriji. Proizvođači ponude na berzi uz određenu zaradu, onda to distributeri preuzmu i preprodaju opet uz zaradu, znači imamo već dvije značajne marže na cijenu koštanja.

Ja sam ipak za to da državne EP prodaju struju građanstvu uz minimalnu maržu, tako da i građani imaju korist od toga... Pa makar ja kao dioničar dobio manje...

Ne bi bila ko u Austriji ali bi bila ko u distriktu Brckom.
Ako stanovnistvo Brčkog može plaćati 22 fening u prosjeku, zasto ne bi moglo stanovnistvo Sarajeva, Tuzle ili Zenice.

Ma ni ta cijena u Brčkom nije tržišna.

Meni je na računu cijena po kW cca 24 feninga skuplja tarifa, a oko 12 feninga jeftina tarifa (cijena sa PDV). Mjerno mjesto ne ulazi u tu cijenu. Prosječna je znači nešto oko 19 feninga.

Ali, mogu oni još 20% podići cijenu, opet će raditi sa minusom, jer su nesposobni na prvom mjestu, a potom imaju i loše, skrivene namjere.

Ja govorim o normalnoj, kompetentnoj upravi koja bi uz pokrivanje troškova proizvodnje i neku minimalnu maržu za stanovništvo, te postojeću cijenu za privredu uspjelanapraviti pozitivan rezultat na zadovoljstvo i nas dioničara i građana koji su indirektni vlasnici državnih EP.

Inače, za ostale forumaše informacija, uspostava berze neminovno dovodi do rasta cijena električne energije. Zamolio bih ove "suvlasnike" EPBiH sa foruma da, kada već nisu u stanju doći na skupštinu i iznijeti svoje mišljenje, bar pročitaju poslovne planove i da pokušaju shvatiti zašto berza dosad nije zaživjela ovdje.

[veliki dedo]

Na skupštini, za katastrofalnu situaciju, sve prethodne uprave i sve drugo je krivo osim njih.

Znači, nema više nikako sredstava za planirane i predviđene nove projekte i nema dovoljno sredstava za održavanje postojećih pogona.

Pozivali smo na otkazivanje povjerenja nadzorom odboru, što je i bilo u dnevnom redu ali i na ostavku uprave a što je Buljubašić odbijao jer za to i za sada, po njegovoj procijeni, ne postoje moralni razlozi.

Naravno, predstavnik vlade je glasao za povjerenje ali isto tako i svi fondovi što je dodatna Sramota i veliko pitanje ko su ti ljudi odnosno ko upravlja fondovima.
Kakvi smo svi mi, bolje i ne zaslužujemo a po svemu ovome taman možemo očekivati samo još gore.

Dotakli smo se i važnosti uglja, njegove pouzdanosti i ogromnih rezervi te, između ostalog, i potencirali Blok 7.
Jedino pozitivno što je Buljubašić rekao, tokom cijele skupštine, je da se od uglja ne odustaje ali, uvijek ima ono "ali" malo je strmo i duboko pa ga je teško izvaditi.

Uglavnom veoma tužno a da nije tako bilo bi jako smiješno.

[aid]

Da nažalost mučna je i teška borba s birokratijom. Birokratija je davno riješila misteriju prostor-vrijeme.Vrijeme - ne postoji, pa prema tome novac je onda u prostoru, bitno je samo da prođe još ovaj mandat,plan, izvještaj,skupština…
Evo citata iz plana 2017-2019 koji pokazuje kako je u EP vrijeme zamrznuto.

“Trogodišnji Plan poslovanja JP Elektroprivreda BiH d.d. - Sarajevo (u daljem tekstu: Društvo ili EPBiH) za period 2017-2019. godina urađen je u skladu sa Zakonom o javnim preduzećima, Statutom Društva, te Pravilnikom o planiranju JP Elektroprivreda BiH d.d. - Sarajevo. Ovaj Plan poslovanja sačinjen je u skladu sa Smjernicama za izradu trogodišnjeg plana poslovanja za period 2017.-2019. godina i zasnovan je na organizacionoj strukturi EPBiH i njenih djelatnosti kao cjeline koja je bila važeća u periodu izrade Plana. Izvjesno je da bi u planskom periodu moglo doći do značajnih organizacionih i statutarnih promjena u EPBiH. Naime, u skladu sa - Zakonom o električnoj energiji, - Privremenim smjernicama elektroenergetske politike FBiH i - Programom o prestrukturiranju EE sektora u FBiH, potrebno je izvršiti uspostavu Operatora distributivnog sistema (ODS) kao posebnog pravnog lica koje bi nastalo izdvajanjem distributivne djelatnosti iz EPBiH. ODS bi kao nova kompanija postao jedno od zavisnih društava u 100% -tnom vlasništvu EPBiH. Navedenim aktima definiran je značajan stepen neovisnosti ODS-a odnosno djelatnosti distribucije te se, osim putem pravnog razdvajanja, zahtjeva i omogućavanje neovisnosti u upravljanju, tekućem poslovanju i odlučivanju o sredstvima potrebnim za pogon, održavanje i razvoj distributivnog sistema. Suština je da svi akteri na tržištu električne energije imaju pristup distributivnoj mreži pod istim uslovima. Po potrebi, ovisno od dinamike formiranja ODS-a i implementacije nove organizacije EPBiH (bez distributivne djelatnosti) i budućeg ODS, pristupit će se revidovanju ovog Plana te će se izraditi posebni planski dokumenti za EPBiH i ODS koji će uvažiti organizacione promjene odnosno postojanje ODS-a kao zasebnog pravnog lica. U okviru Plana ulaganja planirana su sredstva koja bi bila inicijalni novčani ulog EPBiH kod osnivanja ODS-a.
Zakonom o električnoj energiji utvrđeno je da će prestrukturiranje postojećih elektroprivrednih preduzeća biti izvršeno u skladu sa Programom o prestrukturiranju elektroenergetskog sektora u FBiH, na osnovu važećih propisa i uz saglasnost Parlamenta Federacije BiH. Riječ je o značajnim promjenama u elektroenergetskom sektoru koje su već u toku, a vremenom će biti intenzivirane. Te promjene odnose se na promjenu legislativnog i regulatornog okvira u cilju liberalizacije tržišta, zaštite okoliša i ublažavanja klimatskih promjena. Od 2015. godine i kupci iz kategorija Domaćinstva i Ostala potrošnja na 0,4 kV naponu su stekli pravo na slobodan izbor snabdjevača, što znači da sve kategorije kupaca električne energije imaju mogućnost slobodnog izbora snabdjevača. Navedeno je dovelo EPBiH, ali i ostale „državne“ elektroprivredne kompanije u jednu sasvim novu poziciju. Došlo je do prelaska dijela krajnjih kupaca kod drugih snabdjevača, a EPBiH je tokom 2016. godine poduzela konkretne korake za konkurentski nastup na tržištu. Također, sa početkom 2016. godine došlo je do implementacije novih tržišnih pravila i koncepta pomoćnih usluga u elektroenergetskom sistemu BiH gdje se EPBiH prilagodila promjeni koncepta te je kao pružalac usluga ostvarila značajno učešće na tržištu pomoćnih usluga. Planom poslovanja se teži obezbijediti stabilnost u snabdijevanju kupaca električnom energijom, u snabdijevanju termoelektrana ugljem, u održavanju, rekonstrukciji i modernizaciji postojećih energetskih objekata, u obezbjeđenju investicionih sredstava, u izgradnji novih i zamjenskih proizvodnih i rudarskih kapaciteta, poboljšanju okolinskih performansi te poboljšanju standarda zaposlenika. Planom je predviđeno ostvarenje dobiti u planskim godinama, a na bazi planskih projekcija i pretpostavki.
Ovaj Plan uvažava važeće odluke FERK-a i DERK-a, a koje se odnose na tarife za usluge prijenosa električne energije, tarifu za rad NOS-a BiH, tarifu za sistemsku uslugu, tarife za distributivnu mrežarinu i cijenu otkupa električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora. Prihodi od prodaje električne energije krajnjim kupcima (univerzalna usluga i ostale vrste snabdijevanja) planirane su na osnovu odluka Nadzornog odbora i gdje je FERK dao saglasnost na Odluku o utvrđivanju prijedloga cijena usluge javnog snabdjevača JP Elektroprivreda BiH d.d. – Sarajevo za pružanje univerzalne usluge. Odlukama o prodajnim cijenama za krajnje kupce koje bi se trebale primjenjivati u narednom periodu nastoji se očuvati pozicija dominantnog snabdjevača i umanjiti teret unakrsnog subvencioniranja sa pojedinih kategorija kupaca. Imajući u vidu socijalni aspekt, odlučeno je da se tarifni stavovi za kategoriju Domaćinstva neće mijenjati u odnosu na one koji važe za 2016. godinu (a isti su važili i u 2015. godini), dok će za pojedine kategorije i grupe kupaca biti i nešto niži što će imati odraza na prosječnu prodajnu cijenu i prihod od prodaje krajnjim kupcima. Podlogu za planska predviđanja u ovom trogodišnjem periodu čine • Zakon o električnoj energiji u FBiH (Sl. novine FBiH br. 66/13); • Privremene smjernice elektroenergetske politike FBiH; • Program o prestrukturiranju elektroenergetskog sektora u FBiH; • Dugoročni plan razvoja EPBiH do 2030. sa Strategijskim planom (usvojen na Skupštini Društva dana 29.05.2014. godine); • Elektroenergetski bilans EPBiH za planske godine;…..”

[panzer]

I ovaj gura život na baterije. Al dobra je zarada prodavati baterije.

Naredne četiri godine u elektroenergetski sistem Bosne i Hercegovine biće integrisano nekoliko hiljada megavata obnovljivih izvora električne energije sa godišnjom proizvodnjom od oko 3,5 teravat sati.

Kako je za Fenu izjavio Edhem Bičakčić, ekspert za energetiku i počasni predsjednik CIGRE BiH, to može potencijalno dovesti do zagušenja u elektroenergetskoj mreži i otežati upravljanje elektroeneregtskim sistemom Bosne i Hercegovine.

Djelomično rješenje za oba ova potencijalna problema Bičakčić vidi u značajnijem investiranju u prenosnu mrežu i baterijske sisteme za skladištenje električne energije.

"Baterijski sistemi se ugrađuju kod korisnika, ali i u prenosne i distributivne mreže. No i tu se javljaju problemi. U novim Tržišnim pravilima, koje je donio Nezavisni operator sistema - NOS BiH u aprilu ove godine kao tržišni učesnici uvedeni su sistemi za skladištenje električne energije, iz kojih su iz nepoznatih razloga isključene pumpne hidroelektrane. Time su u neravnopravan položaj stavljeni ostali oblici skladištenja energije što je u suprotnosti sa Uredbom Evropske unije o unutrašnjem tržištu električne energije", naveo je Bičakčić.

Sniženje satnih veleprodajnih cijena tokom dana i sve veća pojava sati s negativnim cijenama električne energije, prema njegovim riječima, svakako je poticaj za razvoj tehnologija koje mogu iskoristiti takve cijene te pomoći u uravnoteženju cijena električne energije, poput pumpnih hidroelektrana, baterijskih sistema i drugih skladišta.

"Kao rješenje za probleme regulacije i zagušenja sistema u elektroeneregtskom sistemu, NOS BiH smatra da se oni mogu neutralisati kroz integraciju baterijskih sistema za skladištenje električne energije. Pored benefita u regulaciji sistema, jasno je da će baterijski sistemi imati značajnu ulogu u otklanjanju zagušenja, skladištenjem električne energije u periodima sa povećanom proizvodnjom i smanjenom potrošnjom", dodao je Bičakčić.

Analize su pokazale da postoji mogućnosti stvaranja značajnih prihoda od ugradnje baterijskih sistema, snage 225 MW i kapaciteta 450 MWh, posebno kroz učešće na tržištu pomoćnih usluga, primarne, sekundarne i tercijarne regulacije.

Bičakčić je rekao da se upotreba skladištenja električne energije uz napredne tehnologije praćenja i upravljanja nameće kao novo tehnološko rješenje za održavanje pouzdanosti i stabilnosti savremenog elektroenergetskog sistema, te za pružanje pomoćnih usluga sistemu. Tome je dodao i korištenje razlike u cijenama na veleprodajnom tržištu (kupovina pri niskim cijenama, skladištenje i prodaja pri višim cijenama), odgodu ulaganja u infrastrukturu, te mogućnost ostrvskog pogona.

Naveo je da moguće usluge ovise o lokaciji u mreži te o korištenoj tehnologiji skladišta. Prilikom ulaganja u baterijski sistem, potrebno je planirati potencijalne usluge, kako bi se optimiziralo korištenje skladišta i zadovoljili svi pogonski uslovi i maksimizirali prihodi.

"Primjena baterijskih sistema je možda najznačajnija i vrlo isplativa za elektroprivredne kompanije, kao energetske subjekte koji su veliki proizvođači i snabdjevači, te se očekuje da imaju vodeću ulogu u realizaciji baterijskih sistema, jer posjeduju pogodne lokacije za instalaciju pri čemu je povrat investicije četiri godine", zaključio je Bičakčić.

[brzi]

I sta kaže, baterija bi se otplatila za 4 godine.
Jablanicko nikako da se otplati.
Struju bi skladistili pa prodavali domaćinstvima u većernjim satima po 10 feninga.

[beka26]

e]Ko jos slusa sra taj sebil lupeta. Nego one koji vladaju svijetom.

. Administracija predsjednika (Donalda) Trumpa istakla je dvije ključne istine – svijet će i dalje funkcionisati na nafti, gasu i uglju, a svakim molekulom ruskog gasa kupljenim u Evropi finansira se ruska ratna mašinerija", naveo je Ginkel

[panzer]

Direktor Elektroprivrede RS-a: Svake godine ćemo upućivati zahtjev za povećanje cijene struje
Kako kupovati za 75 eura, prodavati građanima za 39 eura i u toj situaciji praviti pluseve. Evo, do sada smo se snalazili, izjavio je Petrović

Generalni direktor Elektroprivrede RS-a Luka Petrović kazao je danas da će ovo preduzeće svake godine upućivati zahtjev za povećanje cijene električne energije u ovom entitetu, ali da to ne znači da će automatski biti prihvaćeno.