Gđa Kopruner bi oprezovala dividendu
http://indikator.ba/POLITIKA-I-DRU%C5%A ... zioni-fond
A i ovo je o njoj
https://nap.ba/post/751771/dionicari-fi ... st-dionica
Vijesti iz ekonomije/privrede
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
https://www.seebiz.eu/tvrtke/slovenija- ... iju/320885Slovenija osniva posebnu tvrtku za ulaganje u obrambenu industriju
Nakon decenije promovisanja industrije proizvodnje struje iz vjetro i solarnih elektrana, pokušaja prebacivanja autoindustrije na električji pogon, sada kreće decenija ulaganja u oružje. Svaka zemlja bilo mala bilo velika odvaja milijarde.
Naoružavanje koje je bilo zapostavljeno još od kraja 80tih se vraća na velika vrata.
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Pojavit ce se ovi i u BiH..
I usput de da "kupe" Hidrogradnju...možda..?Američki Bechtel i turska Enka ponovo u igri za crnogorski auto-put: Spajić najavljuje strateško partnerstvo
Američki građevinski gigant Bechtel i turska kompanija Enka, koje su prije više od deceniju bile zainteresovane za gradnju prve dionice auto-puta Bar–Boljare, sada su potpisale
Re: Bankarski sektor
kakva ce biti razlika izmedju evropskog centralnog bankarstva na cbcd i americkog slobodnog bankarstva privatnih velikih banaka i korporacija zasnovanih na stablecoinima koji ce jedno vrijeme spasavati ameriku kupujuci trezorske zapise
Iza umjetno generirane monetarne pozadinske buke o kamatnim stopama i kontroli inflacije, događa se strateški pomak koji će redefinirati ekonomsku budućnost. EU, Europa i SAD kreću se odvojenim putevima monetarne politike.
Cenzura medija, klimatski socijalizam, a sada i rasprava o digitalnom euru - moglo bi se reći da bankari Bruxellesa i ESB-a ne štede napore da EU pretvore u zatvorenu tvrđavu moći.
S digitalnim eurom napravili bi veliki korak prema konsolidaciji te moći. To je programabilni, potpuno transparentan novac na centraliziranom blockchainu koji bi novac transformirao u moralno i politički nabijenu robu. Klimatski ciljevi, individualna potrošnja CO2, konzumacija mesa i putne aktivnosti - spajanje individualnog ponašanja s kompleksom kontrole temeljenim na emisijama čini se opipljivim. A sankcioniranje građana i tvrtki u slučajevima disidentskog ponašanja moglo bi postati rutinski birokratski posao.
Slijedeći logiku predsjednice ESB-a Christine Lagarde, jasno je što Europljane čeka: algoritamski nadzor ekonomske aktivnosti i moralistička kontrola individualnog ponašanja.
Za Lagarde, novac je javno dobro. Naravno, pod kontrolom države ili državnih surogata poput ESB-a. Projekt digitalnog eura trebao bi započeti s malim, s ograničenim novčanicima kojima bi upravljala ESB, a ironično bi ga reklamirale prigušene komercijalne banke koje bi postale zastarjele u slučaju potpune konverzije - čudno shvaćanje bankarstva otkriveno ovdje.
Digitalni euro trebao bi ponuditi nove mogućnosti, nadopuniti gotovinu i promovirati uključivost, prema Lagarde. Ali ovdje se opet otkriva jedan od tih političkih slogana: „Uključivanje“ ostaje šuplja fraza bez suštinskog sadržaja. U stvarnosti, ESB ima za cilj osigurati kontrolu nad središnjim tokovima kapitala i, u sljedećoj dužničkoj krizi eurozone, spriječiti bijeg kapitala kako bi se izbjegao kolaps i presušivanje financijskih tokova. Sve ostalo je zataškavanje napisano za nezainteresiranog čitatelja poslovnog odjeljka.
Europa neumoljivo ide prema centralizmu.
Povratak privatnog novca
U međuvremenu, s druge strane Atlantika događa se zapanjujući preokret. Smjer monetarne politike administracije predsjednika Trumpa usmjeren je na djelomičnu reaktivaciju sustava privatnog novca. Pravni okvir koji se trenutno uspostavlja (GENIUS Act) daje komercijalnim bankama mogućnost izdavanja vlastitih stablecoina, tj. digitalnih dolara, čime se širi procvat tržišta kojim trenutno dominira Tether. Diljem svijeta, preko 500 milijuna ljudi već koristi ovaj novi oblik novca - pokret koji se čini nezaustavljivim, bez obzira na to kako ga Europljani gledaju.
Svaki dolar stablecoina podržan je ekvivalentnom količinom kratkoročnih američkih državnih obveznica, kao i zlatom ili Bitcoinom, što američkom Ministarstvu financija daje uvjerljiv argument za aktivno sudjelovanje u širenju ove tehnologije - američki državni dug doslovno se prodaje privatnom sektoru.
Ovaj razvoj događaja podsjeća na vrijeme prije osnivanja Federalnih rezervi. Tada se uloga središnje banke polako mijenjala od "zajmodavca u krajnjoj nuždi" za komercijalne banke do tiskare novca koja financira državni dug - u kombinaciji s manipulacijom imovinom. Korak po korak, SAD bi se mogao vratiti u eru slobodnog bankarstva 19. stoljeća, kada su privatne kreditne kuće izdavale vlastite novčanice pokrivene zlatom ili srebrom. Solventnost institucija nadzirale su klirinške kuće - a ne politički utjecajna središnja banka.
Moglo bi se otprilike odvijati ovako: Paralelne valute podržane od strane trezora, privatne klirinške mreže i konkurencija između državnog i privatnog novca definiraju praktični monetarni okvir - to bi bio kraj jamstava središnjih banaka koja su iskrivila tržište za one koji preuzimaju rizik.
Američki san susreće europsku noćnu moru
Slobodno bankarstvo u SAD-u bio je jedan od stupova industrijskog doba koji je pokrenuo neviđeni gospodarski procvat. Privatne banke odgovorno su stvarale novac i usmjeravale oskudni kapital posebno u inovativne projekte. Konkurencija među različitim novčanicama promicala je disciplinu i povjerenje - oni koji su izgubili povjerenje ispali su iz utrke. Bez spašavanja središnje banke i vlade, rizik je bio prava valuta koja je obuzdavala prezaduženost i poticala gospodarski dinamizam.
Je li to ono čemu Trumpova administracija teži? Povratak suštinskom američkom duhu apsolutno slobodnih tržišta, koja prirodno donose i situacije veće volatilnosti?
U međuvremenu, čini se da su Europljani odabrali suprotan put, nastojeći suzbiti volatilnost centralizacijom bitnih političkih moći. Ostaje za vidjeti hoće li uspjeti uvesti euro s digitalnom kontrolom dok njihov glavni konkurent s druge strane Atlantika prihvaća načelo slobode i osobne odgovornosti. Kontinuirani odljev kapitala iz EU u SAD u svakom je slučaju znakovit znak.
https://hackernoon.com/lang/bs/%C5%A1ta ... bi-te-bilo
Iza umjetno generirane monetarne pozadinske buke o kamatnim stopama i kontroli inflacije, događa se strateški pomak koji će redefinirati ekonomsku budućnost. EU, Europa i SAD kreću se odvojenim putevima monetarne politike.
Cenzura medija, klimatski socijalizam, a sada i rasprava o digitalnom euru - moglo bi se reći da bankari Bruxellesa i ESB-a ne štede napore da EU pretvore u zatvorenu tvrđavu moći.
S digitalnim eurom napravili bi veliki korak prema konsolidaciji te moći. To je programabilni, potpuno transparentan novac na centraliziranom blockchainu koji bi novac transformirao u moralno i politički nabijenu robu. Klimatski ciljevi, individualna potrošnja CO2, konzumacija mesa i putne aktivnosti - spajanje individualnog ponašanja s kompleksom kontrole temeljenim na emisijama čini se opipljivim. A sankcioniranje građana i tvrtki u slučajevima disidentskog ponašanja moglo bi postati rutinski birokratski posao.
Slijedeći logiku predsjednice ESB-a Christine Lagarde, jasno je što Europljane čeka: algoritamski nadzor ekonomske aktivnosti i moralistička kontrola individualnog ponašanja.
Za Lagarde, novac je javno dobro. Naravno, pod kontrolom države ili državnih surogata poput ESB-a. Projekt digitalnog eura trebao bi započeti s malim, s ograničenim novčanicima kojima bi upravljala ESB, a ironično bi ga reklamirale prigušene komercijalne banke koje bi postale zastarjele u slučaju potpune konverzije - čudno shvaćanje bankarstva otkriveno ovdje.
Digitalni euro trebao bi ponuditi nove mogućnosti, nadopuniti gotovinu i promovirati uključivost, prema Lagarde. Ali ovdje se opet otkriva jedan od tih političkih slogana: „Uključivanje“ ostaje šuplja fraza bez suštinskog sadržaja. U stvarnosti, ESB ima za cilj osigurati kontrolu nad središnjim tokovima kapitala i, u sljedećoj dužničkoj krizi eurozone, spriječiti bijeg kapitala kako bi se izbjegao kolaps i presušivanje financijskih tokova. Sve ostalo je zataškavanje napisano za nezainteresiranog čitatelja poslovnog odjeljka.
Europa neumoljivo ide prema centralizmu.
Povratak privatnog novca
U međuvremenu, s druge strane Atlantika događa se zapanjujući preokret. Smjer monetarne politike administracije predsjednika Trumpa usmjeren je na djelomičnu reaktivaciju sustava privatnog novca. Pravni okvir koji se trenutno uspostavlja (GENIUS Act) daje komercijalnim bankama mogućnost izdavanja vlastitih stablecoina, tj. digitalnih dolara, čime se širi procvat tržišta kojim trenutno dominira Tether. Diljem svijeta, preko 500 milijuna ljudi već koristi ovaj novi oblik novca - pokret koji se čini nezaustavljivim, bez obzira na to kako ga Europljani gledaju.
Svaki dolar stablecoina podržan je ekvivalentnom količinom kratkoročnih američkih državnih obveznica, kao i zlatom ili Bitcoinom, što američkom Ministarstvu financija daje uvjerljiv argument za aktivno sudjelovanje u širenju ove tehnologije - američki državni dug doslovno se prodaje privatnom sektoru.
Ovaj razvoj događaja podsjeća na vrijeme prije osnivanja Federalnih rezervi. Tada se uloga središnje banke polako mijenjala od "zajmodavca u krajnjoj nuždi" za komercijalne banke do tiskare novca koja financira državni dug - u kombinaciji s manipulacijom imovinom. Korak po korak, SAD bi se mogao vratiti u eru slobodnog bankarstva 19. stoljeća, kada su privatne kreditne kuće izdavale vlastite novčanice pokrivene zlatom ili srebrom. Solventnost institucija nadzirale su klirinške kuće - a ne politički utjecajna središnja banka.
Moglo bi se otprilike odvijati ovako: Paralelne valute podržane od strane trezora, privatne klirinške mreže i konkurencija između državnog i privatnog novca definiraju praktični monetarni okvir - to bi bio kraj jamstava središnjih banaka koja su iskrivila tržište za one koji preuzimaju rizik.
Američki san susreće europsku noćnu moru
Slobodno bankarstvo u SAD-u bio je jedan od stupova industrijskog doba koji je pokrenuo neviđeni gospodarski procvat. Privatne banke odgovorno su stvarale novac i usmjeravale oskudni kapital posebno u inovativne projekte. Konkurencija među različitim novčanicama promicala je disciplinu i povjerenje - oni koji su izgubili povjerenje ispali su iz utrke. Bez spašavanja središnje banke i vlade, rizik je bio prava valuta koja je obuzdavala prezaduženost i poticala gospodarski dinamizam.
Je li to ono čemu Trumpova administracija teži? Povratak suštinskom američkom duhu apsolutno slobodnih tržišta, koja prirodno donose i situacije veće volatilnosti?
U međuvremenu, čini se da su Europljani odabrali suprotan put, nastojeći suzbiti volatilnost centralizacijom bitnih političkih moći. Ostaje za vidjeti hoće li uspjeti uvesti euro s digitalnom kontrolom dok njihov glavni konkurent s druge strane Atlantika prihvaća načelo slobode i osobne odgovornosti. Kontinuirani odljev kapitala iz EU u SAD u svakom je slučaju znakovit znak.
https://hackernoon.com/lang/bs/%C5%A1ta ... bi-te-bilo
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
zelenski je najbolji promoter co2 neutralne evrope .u istom danu
An attack by Ukraine has been blamed for the suspension of part of a Russian network that exports oil to neighbouring countries.
Russian crude oil flows to Hungary and Slovakia via the Druzhba pipeline were halted on Monday, officials in Hungary and Slovakia said, with Budapest blaming a Ukrainian attack on a part of the network.
ali im i tu promociju zna dobro naplatit
Ukrainian President Volodymyr Zelenskyy has said that he discussed Ukraine’s plans to purchase $90 billion in American weapons through European funding during his meeting with Trump and European leaders at the White House.
An attack by Ukraine has been blamed for the suspension of part of a Russian network that exports oil to neighbouring countries.
Russian crude oil flows to Hungary and Slovakia via the Druzhba pipeline were halted on Monday, officials in Hungary and Slovakia said, with Budapest blaming a Ukrainian attack on a part of the network.
ali im i tu promociju zna dobro naplatit
Ukrainian President Volodymyr Zelenskyy has said that he discussed Ukraine’s plans to purchase $90 billion in American weapons through European funding during his meeting with Trump and European leaders at the White House.
Re: Komentari trgovanja i dešavanja na tržištu
Ovog u BiH sigurno nema. Jassno se vidi po cijenama dionica. https://youtu.be/jiswuMazGfg?si=EeMx4AFn9vdlVB_s
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
SpaceX potpisuje ugovor vrijedan 17 milijardi dolara za kupnju EchoStarovog spektra za Starlinkovu uslugu izravnog pozivanja na telefon
SpaceX sklapa ugovor o kupnji s EchoStarom za 50 MHz ekskluzivnog S-pojasnog spektra za svoju Starlink satelitsku uslugu izravnog pozivanja na telefon.
TL;DR: SpaceX je osigurao ugovor vrijedan 17 milijardi dolara s EchoStarom za stjecanje ekskluzivnog S-pojasnog spektra za svoju Starlink tehnologiju izravnog pozivanja na telefon, poboljšavajući globalnu mobilnu pokrivenost i povećavajući propusnost za 20 puta. Ovaj ugovor okončava konkurentske satelitske planove EchoStara i integrira Boost Mobile sa Starlinkovom mobilnom mrežom.
SpaceX je najavio ogroman novi ugovor vrijedan 17 milijardi dolara za osiguranje radio spektra od matične tvrtke Boost Mobilea, EchoStara, koja će koristiti novo stečeni S-pojasni spektar za svoju Starlink tehnologiju izravnog pozivanja na telefon.
Predsjednica SpaceX-a Gwynne Shotwell objašnjava: „Jako smo zadovoljni što sklapamo ovu transakciju s EchoStarom jer će to unaprijediti našu misiju okončanja mobilnih mrtvih zona diljem svijeta“. EchoStar je u nedavnoj prijavi SEC-u izjavio da prodaje ukupno 50 MHz spektra, u rasponu od 1,9 GHz do 2 GHz, kojima SpaceX traži pristup kako bi isporučio satelitski internet telefonima.
Trenutno, Starlinkov sustav koristi T-Mobileove frekvencijske pojaseve od 1,91 GHz do 1,995 GHz za slanje poruka telefonima u mrtvim zonama. Novi ugovor omogućuje SpaceX-u da dobije ekskluzivnu upotrebu EchoStarovih pojaseva 2000-2020, 2180-2200, 1915-1920 i 1995-2000 MHz.
SpaceX će koristiti novi spektar sa satelitima Starlink direct-to-cell (DTC) sljedeće generacije kako bi povećao njihovu propusnost za „oko 20 puta“, što je prilično masovno.
SpaceX sklapa ugovor o kupnji s EchoStarom za 50 MHz ekskluzivnog S-pojasnog spektra za svoju Starlink satelitsku uslugu izravnog pozivanja na telefon.
TL;DR: SpaceX je osigurao ugovor vrijedan 17 milijardi dolara s EchoStarom za stjecanje ekskluzivnog S-pojasnog spektra za svoju Starlink tehnologiju izravnog pozivanja na telefon, poboljšavajući globalnu mobilnu pokrivenost i povećavajući propusnost za 20 puta. Ovaj ugovor okončava konkurentske satelitske planove EchoStara i integrira Boost Mobile sa Starlinkovom mobilnom mrežom.
SpaceX je najavio ogroman novi ugovor vrijedan 17 milijardi dolara za osiguranje radio spektra od matične tvrtke Boost Mobilea, EchoStara, koja će koristiti novo stečeni S-pojasni spektar za svoju Starlink tehnologiju izravnog pozivanja na telefon.
Predsjednica SpaceX-a Gwynne Shotwell objašnjava: „Jako smo zadovoljni što sklapamo ovu transakciju s EchoStarom jer će to unaprijediti našu misiju okončanja mobilnih mrtvih zona diljem svijeta“. EchoStar je u nedavnoj prijavi SEC-u izjavio da prodaje ukupno 50 MHz spektra, u rasponu od 1,9 GHz do 2 GHz, kojima SpaceX traži pristup kako bi isporučio satelitski internet telefonima.
Trenutno, Starlinkov sustav koristi T-Mobileove frekvencijske pojaseve od 1,91 GHz do 1,995 GHz za slanje poruka telefonima u mrtvim zonama. Novi ugovor omogućuje SpaceX-u da dobije ekskluzivnu upotrebu EchoStarovih pojaseva 2000-2020, 2180-2200, 1915-1920 i 1995-2000 MHz.
SpaceX će koristiti novi spektar sa satelitima Starlink direct-to-cell (DTC) sljedeće generacije kako bi povećao njihovu propusnost za „oko 20 puta“, što je prilično masovno.
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Globalna široka novčana ponuda porasla je za +9,3% na godišnjem nivou u julu, na rekordnih 140 triliona dolara.Ova mjera pokriva 169 zemalja i teritorija, što predstavlja 99% globalnog BDP-a
Od početka godine, novčana ponuda u američkim dolarima skočila je za +10 triliona dolara.Svjetska novčana ponuda porasla je za OGROMNIH +40 triliona dolara od pandemije 2020. godine.
To predstavlja godišnju stopu rasta (CAGR) od +7,0%.Globalna likvidnost se povećava.
https://pbs.twimg.com/media/G0f2iFiWYAA ... name=small
Od početka godine, novčana ponuda u američkim dolarima skočila je za +10 triliona dolara.Svjetska novčana ponuda porasla je za OGROMNIH +40 triliona dolara od pandemije 2020. godine.
To predstavlja godišnju stopu rasta (CAGR) od +7,0%.Globalna likvidnost se povećava.
https://pbs.twimg.com/media/G0f2iFiWYAA ... name=small
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
rijec KOLEKTIVIZAM bi mogla obiljezit sljedecu dekadu
Kad bi svatko imao zajamčeni dohodak dovoljno visok da pokrije potrepštine, tada bi tržišna gospodarstva mogla upravljati tranzicijom, a obećanja tehnologije mogla bi biti široko podijeljena. Blagostanje ili pravični udio? Kada govorimo o univerzalnom osnovnom dohotku, moramo biti jasni što mislimo. Neke verzije ideje i dalje bi ostavile ogromne nejednakosti u bogatstvu. Moja kolegica iz Australskog laboratorija za osnovni dohodak, Elise Klein, zajedno s profesorom sa Stanforda Jamesom Fergusonom, umjesto toga je pozvala na univerzalni osnovni dohodak osmišljen ne kao blagostanje, već kao "pravični udio". Oni tvrde da je bogatstvo stvoreno tehnološkim napretkom i društvenom suradnjom kolektivno djelo čovječanstva i da bi ga svi trebali jednako uživati, kao osnovno ljudsko pravo. Baš kao što prirodne resurse neke zemlje smatramo kolektivnim vlasništvom njezinih ljudi. Ove rasprave o univerzalnom osnovnom dohotku mnogo su starije od trenutnih pitanja koja postavlja umjetna inteligencija. Sličan porast interesa za koncept dogodio se u Britaniji početkom 20. stoljeća, kada su industrijalizacija i automatizacija potaknule rast bez ukidanja siromaštva, umjesto toga ugrožavajući radna mjesta. Čak i ranije, Luditi su nastojali uništiti nove strojeve koji su se koristili za smanjenje plaća. Tržišna konkurencija mogla bi stvoriti poticaje za inovacije, ali također vrlo neravnomjerno raspoređuje rizike i nagrade tehnoloških promjena. Univerzalne osnovne usluge Umjesto otpora umjetnoj inteligenciji, drugo rješenje je promjena društvenog i ekonomskog sustava koji raspoređuje njezine dobitke. Britanski autor Aaron Bastani nudi radikalnu viziju "potpuno automatiziranog luksuznog komunizma". Pozdravlja tehnološki napredak, vjerujući da bi to trebalo omogućiti više slobodnog vremena uz rastući životni standard. To je radikalna verzija skromnijih ambicija koje je ocrtala nova omiljena knjiga laburističke vlade - Obilje. Bastanijevo preferirano rješenje nije univerzalni osnovni dohodak. Umjesto toga, on favorizira univerzalne osnovne usluge. Umjesto davanja ljudima novca za kupnju onoga što im je potrebno, zašto ne bismo izravno osigurali osnovne stvari - poput besplatnog zdravstva, skrbi, prijevoza, obrazovanja, energije i tako dalje? Naravno, to bi značilo promjenu načina primjene umjetne inteligencije i drugih tehnologija - učinkovito socijaliziranje njihove upotrebe kako bi se osiguralo da zadovoljavaju kolektivne potrebe. Nema jamstva utopije Prijedlozi za univerzalni osnovni dohodak ili usluge ističu da, čak i prema optimističnim čitanjima, sama umjetna inteligencija vjerojatno neće donijeti utopiju. Umjesto toga, kako ističe Peter Frase, kombinacija tehnološkog napretka i ekološkog kolapsa može stvoriti vrlo različite budućnosti, ne samo u tome koliko kolektivno možemo proizvesti, već i u tome kako politički određujemo tko što dobiva i pod kojim uvjetima. Ogromna moć tehnoloških tvrtki kojima upravljaju milijarderi može sugerirati nešto bliže onome što bivši grčki ministar financija Yanis Varoufakis naziva "tehnofeudalizmom", gdje kontrola tehnologije i online platformi zamjenjuje tržišta i demokraciju novim autoritarizmom. Čekanje tehnološke "nirvane" propušta stvarne mogućnosti današnjice. Već imamo dovoljno hrane za sve. Već znamo kako okončati siromaštvo. Ne treba nam umjetna inteligencija da nam to kaže.
Kad bi svatko imao zajamčeni dohodak dovoljno visok da pokrije potrepštine, tada bi tržišna gospodarstva mogla upravljati tranzicijom, a obećanja tehnologije mogla bi biti široko podijeljena. Blagostanje ili pravični udio? Kada govorimo o univerzalnom osnovnom dohotku, moramo biti jasni što mislimo. Neke verzije ideje i dalje bi ostavile ogromne nejednakosti u bogatstvu. Moja kolegica iz Australskog laboratorija za osnovni dohodak, Elise Klein, zajedno s profesorom sa Stanforda Jamesom Fergusonom, umjesto toga je pozvala na univerzalni osnovni dohodak osmišljen ne kao blagostanje, već kao "pravični udio". Oni tvrde da je bogatstvo stvoreno tehnološkim napretkom i društvenom suradnjom kolektivno djelo čovječanstva i da bi ga svi trebali jednako uživati, kao osnovno ljudsko pravo. Baš kao što prirodne resurse neke zemlje smatramo kolektivnim vlasništvom njezinih ljudi. Ove rasprave o univerzalnom osnovnom dohotku mnogo su starije od trenutnih pitanja koja postavlja umjetna inteligencija. Sličan porast interesa za koncept dogodio se u Britaniji početkom 20. stoljeća, kada su industrijalizacija i automatizacija potaknule rast bez ukidanja siromaštva, umjesto toga ugrožavajući radna mjesta. Čak i ranije, Luditi su nastojali uništiti nove strojeve koji su se koristili za smanjenje plaća. Tržišna konkurencija mogla bi stvoriti poticaje za inovacije, ali također vrlo neravnomjerno raspoređuje rizike i nagrade tehnoloških promjena. Univerzalne osnovne usluge Umjesto otpora umjetnoj inteligenciji, drugo rješenje je promjena društvenog i ekonomskog sustava koji raspoređuje njezine dobitke. Britanski autor Aaron Bastani nudi radikalnu viziju "potpuno automatiziranog luksuznog komunizma". Pozdravlja tehnološki napredak, vjerujući da bi to trebalo omogućiti više slobodnog vremena uz rastući životni standard. To je radikalna verzija skromnijih ambicija koje je ocrtala nova omiljena knjiga laburističke vlade - Obilje. Bastanijevo preferirano rješenje nije univerzalni osnovni dohodak. Umjesto toga, on favorizira univerzalne osnovne usluge. Umjesto davanja ljudima novca za kupnju onoga što im je potrebno, zašto ne bismo izravno osigurali osnovne stvari - poput besplatnog zdravstva, skrbi, prijevoza, obrazovanja, energije i tako dalje? Naravno, to bi značilo promjenu načina primjene umjetne inteligencije i drugih tehnologija - učinkovito socijaliziranje njihove upotrebe kako bi se osiguralo da zadovoljavaju kolektivne potrebe. Nema jamstva utopije Prijedlozi za univerzalni osnovni dohodak ili usluge ističu da, čak i prema optimističnim čitanjima, sama umjetna inteligencija vjerojatno neće donijeti utopiju. Umjesto toga, kako ističe Peter Frase, kombinacija tehnološkog napretka i ekološkog kolapsa može stvoriti vrlo različite budućnosti, ne samo u tome koliko kolektivno možemo proizvesti, već i u tome kako politički određujemo tko što dobiva i pod kojim uvjetima. Ogromna moć tehnoloških tvrtki kojima upravljaju milijarderi može sugerirati nešto bliže onome što bivši grčki ministar financija Yanis Varoufakis naziva "tehnofeudalizmom", gdje kontrola tehnologije i online platformi zamjenjuje tržišta i demokraciju novim autoritarizmom. Čekanje tehnološke "nirvane" propušta stvarne mogućnosti današnjice. Već imamo dovoljno hrane za sve. Već znamo kako okončati siromaštvo. Ne treba nam umjetna inteligencija da nam to kaže.