Potpisujem.
Jos ako mozes gurnuti ovo u neke novine, pa da ljudi barem imaju priliku nesto procitati.
Recimo, kako smo i zasto prodali Energopetrol, i sta ceka male dionicare.
No, vjerovatno nista od toga. Na bubanj ce sve, i to u najgorim trenucima... Hidrogradnja... pa Energoinvest... pa Bosnalijek....
Jos da kazem da "drzavu", valjda federalnu vladu, nista nije sprjecavalo (pa ni sada) da doupljuju svoj udio u spomenutoj prici o FDS. Ali, nece.
Jer ovu drzavu na shvataju kao svoju...
Komentari trgovanja i dešavanja na tržištu
Re: Komentari
Pa, privatizacija nam ne ide od ruke tako da, ako neko i misli to uraditi u najgorem trenutku sigurno to neće moći . U odnosu na HR i SLO, mi imamo jednu "prednost".
Spefična je sredina, kada neko pokaže namjeru nešto da radi odmah se nađe bar pet strana koja će ga zaustavljati, ismijati, oblatiti i sl. U svemu tome, nekad se zaustave i loše namjere pojedinaca pa nam je to kao neka prednost. Bar je u državnom vlasništvo još dosta firmi koje su profitabilne i koje se mogu popraviti vremenom.
Uzeo sam konsolidovani izvještaj energoinvesta. Kada sam na webu KOMVP gledao FI matice za 2009., primjetio sam ogromno povećanje akumuliranog gubitka na skoro 99 mil KM sa 8 mil KM iz predhodne godine. Doduše, pojavile su se i revalorizacione rezerve pa se to izjednačilo. U objašnjenjima konsolidovanog izvještaja stoji da se tokom prošle godine radilo na usklađivanju sa MRS i prema preporukama revizora kao i prema rezultatima procjenjivačke kuće o procjenama nekretnina. Iz tog razloga su se pojavili i gubici i rezerve ali i povećanje na stavki ulaganje u nekretnine u iznosu od oko 70 mil KM.
Što se tiče, poslova u Srbiji za koje se tvrdilo da su u gubicima, situacija je bila nešto drugačija. Navode da su imali dobit na radovima na TENT-u ali su gubici firme registovane u Srbiji ustvari iz prošlih godina.
Iako im je prošla godina bila teška ipak su, za razliku od godine ranije, imali dobit iz operativnih aktivnosti što je ono bitnije u svemu ovome.
Spefična je sredina, kada neko pokaže namjeru nešto da radi odmah se nađe bar pet strana koja će ga zaustavljati, ismijati, oblatiti i sl. U svemu tome, nekad se zaustave i loše namjere pojedinaca pa nam je to kao neka prednost. Bar je u državnom vlasništvo još dosta firmi koje su profitabilne i koje se mogu popraviti vremenom.
Uzeo sam konsolidovani izvještaj energoinvesta. Kada sam na webu KOMVP gledao FI matice za 2009., primjetio sam ogromno povećanje akumuliranog gubitka na skoro 99 mil KM sa 8 mil KM iz predhodne godine. Doduše, pojavile su se i revalorizacione rezerve pa se to izjednačilo. U objašnjenjima konsolidovanog izvještaja stoji da se tokom prošle godine radilo na usklađivanju sa MRS i prema preporukama revizora kao i prema rezultatima procjenjivačke kuće o procjenama nekretnina. Iz tog razloga su se pojavili i gubici i rezerve ali i povećanje na stavki ulaganje u nekretnine u iznosu od oko 70 mil KM.
Što se tiče, poslova u Srbiji za koje se tvrdilo da su u gubicima, situacija je bila nešto drugačija. Navode da su imali dobit na radovima na TENT-u ali su gubici firme registovane u Srbiji ustvari iz prošlih godina.
Iako im je prošla godina bila teška ipak su, za razliku od godine ranije, imali dobit iz operativnih aktivnosti što je ono bitnije u svemu ovome.
-
montypython
- Posts: 4120
- Joined: 06 May 2010, 10:52
Re: Komentari
Ne znam jeste li primjetili, ali u zadnje vrijeme oni kojima uskoro isticu oroceni ulozi na stednju kod banaka dobijaju od njih obavjestenja da su visine kamate promijenjene. Nove kamate su snizene i to drasticno, manje-vise su prepolovljene. Npr kod jedne od vecih banaka, sa bivsih cca 5 % na orocenje od dvije godine i vise, na 2 do 2-5%. A za orocenja na krace rokove kamate su i ispod 1 % godisnje. Smanjanja su prakticno u svim bankama, negdje manje negdje vise. Na stednji gradjani imaju nekoliko milijardi KM. Za ocekivati je da mnogi od njih ne produze orocenje pod tako losim uslovima, nego (ponovo) pocnu investirati u dionice ili nekretnine da bi sprijecili obezvrijedjivanje svog novca. Npr kroz dividendu BH Telecoma povrat je 9-10 % na godisnjem nivou pri ovoj cijeni dionice sto je 4-5 PUTA vise nego da se isti novac drzi na banci pod ovim novim uslovima. Sad je prakticno svaka firma koja daje dividendu povoljnija od banaka.
U svakoj normalnoj zemlji ovo bi uzrokovalo pravu navalu na kupovinu. Sigurno je da ce i kod nas prije ili kasnije ovo biti prepoznato a ako dodje do relaksacije politickih odnosa ili konkretnijih pozitivnih ekonomskih poteza nove vlasti rast cijena dionica bi mogao biti i osjetan.
U svakoj normalnoj zemlji ovo bi uzrokovalo pravu navalu na kupovinu. Sigurno je da ce i kod nas prije ili kasnije ovo biti prepoznato a ako dodje do relaksacije politickih odnosa ili konkretnijih pozitivnih ekonomskih poteza nove vlasti rast cijena dionica bi mogao biti i osjetan.
Re: Komentari
U tim depozitima je ogroman potencijal samo što niz faktora sprječava prebacivanja te vrste. To je ta situacija nerazvijenog dioničarstva i proći će vremena dok se to malo ne popravi. Ljudi nisu skloni aktivnoj štednji iako bi u sadašnjoj situaciji prošli daleko bolje nego sa bilo kakvim depozitom u banci. Izgleda mi da se uopšte ne snalaze sa finansijama. Posmatrajući kroz situacije sa kreditima uzimali su kredite od 30.000 KM bez da su čitali kreditni ugovor, bili su žiranti istim takvim iznosima i kada sve to dođe na naplatu onda skaču sa 8 sprata. Isti ti su spremni za razliku u cijeni od 0,5 KM u proizvodu obići pola grada.
Tako su bez razmišljanja kupovali dionice po nenormalnim cijenama.
Šteta je što sad neće prepoznati određene ulagačke prilike što bar mali dio depozita neće biti prebačen u dionice, ali opet postoji mogućnost da bar od ove kratkoročne štednje bude nekih pokreta.
Opet se tu pojavljuje i ono standarno nepovjerenju u berzu i ove koji je predstavljaju pa dok se oni ne promijene neće biti većih priliva iz banaka.
Tako su bez razmišljanja kupovali dionice po nenormalnim cijenama.
Šteta je što sad neće prepoznati određene ulagačke prilike što bar mali dio depozita neće biti prebačen u dionice, ali opet postoji mogućnost da bar od ove kratkoročne štednje bude nekih pokreta.
Opet se tu pojavljuje i ono standarno nepovjerenju u berzu i ove koji je predstavljaju pa dok se oni ne promijene neće biti većih priliva iz banaka.
Re: Komentari
http://www.poslovni.hr/vijesti/mirovinc ... 66109.aspx
Vrlo velika sredstva bi se pojavila na tamošnjoj berzi ukoliko bi se ove najave i ostvarile. Ponuda i kontraponuda predviđaju visoku cijenu što će ponovo privući pažnju ljudi. Time bi se promijenio pogled ljudi na berzu i trgovinu dionicama odnosno promijenilo bi se negativno raspoloženje koje je prisutno posljednjih par godina .
Vrlo velika sredstva bi se pojavila na tamošnjoj berzi ukoliko bi se ove najave i ostvarile. Ponuda i kontraponuda predviđaju visoku cijenu što će ponovo privući pažnju ljudi. Time bi se promijenio pogled ljudi na berzu i trgovinu dionicama odnosno promijenilo bi se negativno raspoloženje koje je prisutno posljednjih par godina .
Re: Komentari
Sad još i ovo:
http://www.nezavisne.com/posao/trziste/ ... 73900.html
Ideja kao ideja nije loša. Ekipa sa BLSE bi to sigurno odradila dobro sa tehničke strane tako da bi to sigurno brzo zaživjelo. Ipak, postavlja se pitanje koliki je kredibilitet izdavača zapisa. Problem punjenja budžeta u BIH je konstantna pojava i može se desiti da nakon nekog vremena dođe do poteškoća u isplati zapisa. Valjda Džombić zna šta radi jer je ovo vrlo riskantna operacija koja može dovesti u sumnju i atraktivnost obveznica.
http://www.nezavisne.com/posao/trziste/ ... 73900.html
Ideja kao ideja nije loša. Ekipa sa BLSE bi to sigurno odradila dobro sa tehničke strane tako da bi to sigurno brzo zaživjelo. Ipak, postavlja se pitanje koliki je kredibilitet izdavača zapisa. Problem punjenja budžeta u BIH je konstantna pojava i može se desiti da nakon nekog vremena dođe do poteškoća u isplati zapisa. Valjda Džombić zna šta radi jer je ovo vrlo riskantna operacija koja može dovesti u sumnju i atraktivnost obveznica.
Re: Komentari
U prvoj sedmici MOLu su izbili više od 220.000 dionica od 800.000 pa je vjerovatno da neće doći do promjene vlasničke strukture na štetu domaćih.Ako bi se takva kupovina nastavila "napad" bi bio odbijen. Ovo je isto tako interesantna vijest: http://www.poslovni.hr/vijesti/stern-u- ... 66867.aspx
Umićević je direktor Oil & gas consulting koji je bio zastupnik Deltagripa, velikog zakupca terminala u Pločama. Njegovim odabirom bi se popravila i "hrvatska" pozicija u Energopetrolu odnosno bila bi manja šansa da MOL brzom akcijom preuzme cijelu firmu.
Umićević je direktor Oil & gas consulting koji je bio zastupnik Deltagripa, velikog zakupca terminala u Pločama. Njegovim odabirom bi se popravila i "hrvatska" pozicija u Energopetrolu odnosno bila bi manja šansa da MOL brzom akcijom preuzme cijelu firmu.
Re: Komentari
musti, musti....
: NN: Da li je pred ovom vladom ostalo nezavršenih obaveza, koje neće moći sačekati novi saziv?
MUJEZINOVIĆ: Nemamo nekih ključnih obaveza. Nastojimo da se rasteretimo svih ključnih odluka u ovom periodu osim onih koje su neophodne za funkcionisanje države. U slučaju da period do formiranja valsti potraje duže, nećemo moći voziti smanjenim gasom. Ovo je i poruka da budu ubrzani procesi formiranja većina na svim nivoima u BiH. Ova vlada formalnopravno ima sve ingerencije. Jedino nam je mana što nemamo parlament i parlamentarnu većinu koja bi trebalo da stoji iza nas. Ako proces formiranja vlasti potraje duže, učinit ćemo sve da život normalno funkcioniše. Nažalost, nekoliko je oblasti koje čekaju konačno rješenje. To je oblast novih investicija u javne radove, posebno kada su u pitanju elektroenergetski objekti, infrastrukturni objekti, kao što su autoputevi i putevi. I sad idu svojim tokovima, ali taj proces mora biti ubrzan. Predstoji nam još gotovo 290 kilometara autoputa i nekoliko desetina kilometara brzih cesta što u principu treba da sačeka puni kapacitet Vlade. Tu je i završetak privatizacije, gdje je evidentan zastoj koji mora biti otklonjen što prije. Moraju biti obezbijeđeni uslovi da firme, koje ne donose profit državi niti država dobro upravlja njima, budu privatizirane. Imamo obavezu dokapitalizacije Razvojne banke FBiH. Po zakonu u nju treba ubaciti 400 miliona KM novca od privatizacije. Ono što je na dobrom kolosijeku je penzioni fond. I tu što prije treba provesti strategiju penzionog fonda.
NN: Na koje ste firme mislili kad ste govorili o privatizaciji?
MUJEZINOVIĆ: Svakako na one koje su u planu Agencije za privatizaciju FBiH. Među najznačajnijim je "Energoinvest". Bilo je planirano da "Energoinvest", kao državna kompanija, uđe u veće projekte i za sobom povuče i pomogne manje firme. Nažalost, to se nije desilo zbog političkih predizbornih dešavanja. Tu je svakako i "Bosnalijek", koji je spreman za privatizaciju već duže vrijeme. Znamo da 30 odsto novca od privatizacije direktno ide u penzioni fond bez ikakvih obaveza i povezivanja staža. Ovdje svoj stav moraju dati i penzioneri. Ljudi koji su radili u ovim kompanijama nakon njihove prodaje poboljšanje će osjetiti na svojim penzijama. Ranije, kad smo pokušali završiti privatizaciju ovih kompanija, glas ove populacije se nije čuo. Ostale procese privatizacije treba završavati. To je nešto što je zadatak, ali i prilika za finansijsku stabilizaciju FBiH u sljedećoj godini.
Otvoreno priznaje da je gradnja HE Vranduk obustavljen zbog predizborne politike a ne zbog "nedostaka okolinskih dozvola za gradnju" kako je to drug kušljugić navodio.
: NN: Da li je pred ovom vladom ostalo nezavršenih obaveza, koje neće moći sačekati novi saziv?
MUJEZINOVIĆ: Nemamo nekih ključnih obaveza. Nastojimo da se rasteretimo svih ključnih odluka u ovom periodu osim onih koje su neophodne za funkcionisanje države. U slučaju da period do formiranja valsti potraje duže, nećemo moći voziti smanjenim gasom. Ovo je i poruka da budu ubrzani procesi formiranja većina na svim nivoima u BiH. Ova vlada formalnopravno ima sve ingerencije. Jedino nam je mana što nemamo parlament i parlamentarnu većinu koja bi trebalo da stoji iza nas. Ako proces formiranja vlasti potraje duže, učinit ćemo sve da život normalno funkcioniše. Nažalost, nekoliko je oblasti koje čekaju konačno rješenje. To je oblast novih investicija u javne radove, posebno kada su u pitanju elektroenergetski objekti, infrastrukturni objekti, kao što su autoputevi i putevi. I sad idu svojim tokovima, ali taj proces mora biti ubrzan. Predstoji nam još gotovo 290 kilometara autoputa i nekoliko desetina kilometara brzih cesta što u principu treba da sačeka puni kapacitet Vlade. Tu je i završetak privatizacije, gdje je evidentan zastoj koji mora biti otklonjen što prije. Moraju biti obezbijeđeni uslovi da firme, koje ne donose profit državi niti država dobro upravlja njima, budu privatizirane. Imamo obavezu dokapitalizacije Razvojne banke FBiH. Po zakonu u nju treba ubaciti 400 miliona KM novca od privatizacije. Ono što je na dobrom kolosijeku je penzioni fond. I tu što prije treba provesti strategiju penzionog fonda.
NN: Na koje ste firme mislili kad ste govorili o privatizaciji?
MUJEZINOVIĆ: Svakako na one koje su u planu Agencije za privatizaciju FBiH. Među najznačajnijim je "Energoinvest". Bilo je planirano da "Energoinvest", kao državna kompanija, uđe u veće projekte i za sobom povuče i pomogne manje firme. Nažalost, to se nije desilo zbog političkih predizbornih dešavanja. Tu je svakako i "Bosnalijek", koji je spreman za privatizaciju već duže vrijeme. Znamo da 30 odsto novca od privatizacije direktno ide u penzioni fond bez ikakvih obaveza i povezivanja staža. Ovdje svoj stav moraju dati i penzioneri. Ljudi koji su radili u ovim kompanijama nakon njihove prodaje poboljšanje će osjetiti na svojim penzijama. Ranije, kad smo pokušali završiti privatizaciju ovih kompanija, glas ove populacije se nije čuo. Ostale procese privatizacije treba završavati. To je nešto što je zadatak, ali i prilika za finansijsku stabilizaciju FBiH u sljedećoj godini.
Otvoreno priznaje da je gradnja HE Vranduk obustavljen zbog predizborne politike a ne zbog "nedostaka okolinskih dozvola za gradnju" kako je to drug kušljugić navodio.
Re: Komentari
Predmet prodaje aukcije je 270.656 dionica emitenta „Pivara Tuzla" d.d. Tuzla (simbol: PITZRK1) koje su u vlasništvu Nove Ljubljanske banke d.d. Minimalna cijena ponuđenih dionica iznosi 32,31 KM po dionici.
Pošto Sar. pivara nije većinski vlasnik i ima predispozije da to postane onda bi ovo bilo prvi put da kupi nešto po znatno većoj cijeni. Uvijek je kupovano ili po nominalnoj ili po nižoj.
Pošto Sar. pivara nije većinski vlasnik i ima predispozije da to postane onda bi ovo bilo prvi put da kupi nešto po znatno većoj cijeni. Uvijek je kupovano ili po nominalnoj ili po nižoj.
-
capitalist
- Posts: 54
- Joined: 31 Mar 2010, 11:28
Re: Komentari
nek i oni nesto novcem platepanzer wrote: Predmet prodaje aukcije je 270.656 dionica emitenta „Pivara Tuzla" d.d. Tuzla (simbol: PITZRK1) koje su u vlasništvu Nove Ljubljanske banke d.d. Minimalna cijena ponuđenih dionica iznosi 32,31 KM po dionici.
Pošto Sar. pivara nije većinski vlasnik i ima predispozije da to postane onda bi ovo bilo prvi put da kupi nešto po znatno većoj cijeni. Uvijek je kupovano ili po nominalnoj ili po nižoj.
kad smo kod grupacije selimovic, kako su oni prosli sa svim silnim dugovanjima (mislim na firme gdje su oni većinski vlasnici), kao što su klas i druge?
čini se da nisu propali zbog velikih dugova.