Bankarski sektor

[panzer]

PBS prodala svoj udio u BOR banci a neko je prodao udio od par postotaka u PBSu. PBS izgleda pod hitno mora pokriti prošlogodišnje gubitke od 3,5 mil KM.

[prva slavna]

U vlasništvu PBS je i ovih oko 11000 povlaštenih dionica BORBN,ali mada ih nude po 68 u ovom trenutku nisu interesantne sadašnjim dioničarima.Zanimaju ih samo obične ili upravljačke dionice.Ove prioritetne čak imaju prednost pri isplati dividende ali se zato sa njima ne može odlušivati ni o čemu što ne dira u Statut.
Pošto direktor ima više od 5% on se i potrudi da svake godine bude dividenda.Za prošlu godinu isplačeno je 2,2 km po dionici.

[panzer]

Turski Denge Yatirim Holding Aononim Sirketi iz Istanbula povećao je vlasničko učešće u BOR banci.
Turski investitor je kupovinom dionica putem Sarajevske berze udio u BOR banci povećao sa 3,2% na 4,6%.
Na Sarajevskoj berzi je prošle sedmice zabiježen promet od oko 2,9 miliona KM dionicama BOR banke, od čega je 2,56 miliona KM ostvareno u redovnoj trgovini, a 351 hiljada KM putem vanberzanskog tržišta.

Vidi se da je na matičnom tržištu likvidnost vrlo dobra pa su se odlučili nastaviti ulagati i ovdje.

[panzer]

Nastavljaju se poboljšanja rezultata na polugodištu.
Unicredit sa 29 mil KM povećao na 32 mil KM a Sparkasse sa 4 na 5 mil KM dobiti.

[panzer]

Ima afera oko preuzimanja i u bankarskom sektoru:

FAM Fond demantovao je navode iz reagiranja Agencije za bankarstvo Federacije BiH u vezi sa posljednjim dešavanjima u Postbanci BH Poštanskoj Banci BiH d.d. Sarajevo.

Saopćenje prenosimo u cjelosti:
Prije svega Framingham Asset Managment Inc. nije došao u Bosnu i Hercegovinu da se tuži niti da demantuje izjave nego da investira svoja sredstva ali smo i društveno odgovorni gdje god da investiramo u svijetu.

Primorani smo na ovaj korak jer, pored nama nanesene štete, bez posla ostaje 86 radnika, radnici mali dioničari bez dionica, Pošta FBiH bez dodatnog izvora prihoda, privreda bez svježeg i zdravog novca, država BiH bez strane investicije.
Framingham Asset Managment Inc. (FAM Fond) je na osnovu Međunarodnog javnog poziva od strane Agencije za bankarstvo FBiH (FBA) nakon uspješnih predkvalifikacija dao i najbolju ponudu za dokapitalizacijom Postbanke BH u visini od 19 milona KM, čime je od iste proglašen za najboljeg ponuđača Odlukom 15-3852/12 o prihvatanju prvorangiranog ponuđača. ,a ne kao jedini ponuđač, što jasno stoji u gore navedenoj njihovoj odluci.
Citiramo: „ ovom Odlukom konstatujem da je Javni poziv Postbanka BH d.d. Sarajevo u privremenoj upravi, objavljen 21.08.2012.g. u dnenim listovima „Dnevni Avaz” i „Oslobođenje" uspješno okončan, na način da je imenovana Komisija završila svoj rad i proglasila ponudu Framingham Asset Managment Inc. (FAM Funds) kao prvo rangiranu”
Takođe navedena glasila, a i druga objavila su da je bilo više prijavljenih kandidata (6 šest), koliko ih je prošlo predkvalifikacije i koliko ih je na kraju dalo ponudu nije nam poznato jer se ne miješamo u rad drugih, ali znamo šta stoji u odluci.
Konstatacija da ne ispunjavamo elmentarne uslove za dobivanje saglasnosti za većinskog vlasnika Banke jednostavno dematujemo, jer poznato je da Fond radi, investira i upravlja od Australije, preko Rusije i Evrope do Amerike, jedino u Bosni i Hercegovini „ne ispunjava” elementarne uslove.
U njihovom obrazloženju stoje razlozi koje apsolutno demantujemo na sljedeći naćin:
1. Da nismo dostavili registraciju niti da smo registrovani za investiranje.
-Postavlja se jednostavno pitanje: Na osnovu koje registracije smo se prijavili na Javni Poziv, na osnovu čega smo prošli predkvalifikacije, na osnovu čega smo proglašeni za prvorangiranog ponuđača, na osnovu čega smo podnijeli zahtjev za sticanje večinskog udjela u Postbanci BH.
2.Nismo usklađeni za zakonom zemlje porijekla i nismo registrovani za poslove investiranja.
-Postavlja se jednostavno pitanje: Kako Fond radi, investira i upravlja od Australije, preko Rusije i Evrope do Amerike i zašto se Fondovi uopše registriraju nego za investiranje.
3.Da po dokumentima koji su dostavljeni su porijekla sa Britanskih Djevičanskih Otoka, a ne Švicarska.
-Ovim razlogom sami sebe demantuju po tački jedan iz dva razloga jer znači da smo dostavili registraciju i dokumente.
-Takođe, mi nikada nismo ni tvrdili da je naša osnovna registracija u Švicarskoj ali da imamo kancelarije svugdje po svijetu pa i Švicarskoj, jesmo, te smo u tu svrhu isključivo za potrebe naše investicije u Bosni i Hercegovini na Upravi Direktora Fonda donijeli odluku o sjedištu i adresi i dostavili Agenciji za bankarstvo FBiH.
4.Finansijski izvještaji nisu revidirani u skladu sa međunarodnim standardima.
-Kako bi zadovoljili i iskazali poštovanje prema regulatornoj Agenciju za Bankarstvo u zemlji investicije, uradili smo i dodatnu eksernu reviziju Fonda i dostavili je sa svim pratečim dokumentima istoj.
5.Finansiski izvještaji ne pokazuju njihovu finansijsku sposobnost i nismo osigurali adekvatnu informaciju o porijeklu 19 miliona KM
-ovaj razlog i tešku kvalifikaciju najoštrije demantujemo, jer smo naše izvode ne samo od Fonda nego i od vlasnika Fonda sa raspoloživim sredstvima dostavili agenciji u formi i obliku kako to nalažu Međunarodne organizacije, a i uputstvo za licenciranje Agencije za Bankarstvo FBiH, te Vam samo neke od njih dostavljamo u prilogu ovog demata i molimo da ih i javno objavite.
-Na sastanku 13.06.213 g u zgradi Vlade FBIH na kojoj su prisustvovala tri visoko pozicionirana predstavnika Agencije za bankarstvo FBiH, predstavnici Vlade FBiH, Sindikata na otvoreno pitanje i uz primjedbu da mogu koristiti diskreciono pravo da ne moraju odgovoriti na pitanje, predstavnik Agencije je javno izjavio da su sredstva FAM Fonda provjerena, ispravna i „čista” kao i da su ljudi iz Fonda provjereni i uredu.
6.Veči dio Uprave i rukovodstva FAM Fonda neposjeduje potrebna poslovna iskustva.
- i pored činjenice da prema Zakonu o Bankama, Zakonu o Agenciji za bankarstvo i njenom Uputsvu za licenciranje i druge saglasnosti stav X, član 88 alineja 2 agencija mimo zakona daje sebi za pravo da ocjenjuje kompetentnosti fizički lica, pravnog lica podnosioca zahtjeva dostavili smo tražene podatke, a koji apsolutno demantuju navedeno, te navodimo redom najodgovornije osobe rukovodstva i savjetnike FAM Fonda:

-Gabriel Tarabay: podpredsjednik Credit – Suisse u Ženevi, Singapuru i Sydney, radi upravljanje sredstvima prema ugovorima sa HSBC i Rotschild Bankom, većinski vlasnik rudnika zlata u Australiji (ARX Gold Corporation Ltd), završio četri magistarska rada iz oblasti finansja.
-Ali Arslan: do sada bio visoko pozicionirani bankar u: Citibank, Credit Lyonnais, Bank MeesPerson (Fortis), BGL AG . Trenutno upravlja švicarskim fondom Swiss Financial Excellence AG koji je ostvario povrat od 112,4% od osnutka.
-Domen Zavrl: Sparkasse, završio dva doktorska studij,od toga jedan na Kembriđu na temu: »Uspijeh banke u zavisnosti od naćina privatizacije banke«, predavač na više svjetskih priznati Univerziteta.
Savjetnici direktora su:
-Florian Lauda: bio je jedan od osnivača i prvih promotora Superfund, jednog od najvećih i najuspješnijih investicijskih fonda u Evropi, poznat i kao brat popularnog vozača Formule 1 Nikija Laude, sada veoma uspješan, ugledan i priznat svugdje u svijetu biznismen.
-Rihard Vide: bivši predsjednik uprave Volksbank Slovenija, aktivan u raznim vidovima u mnogim Međunarodnim Finansiskim Organizacijama.
-Alexey Stozharov: stručnjak za kotaciju robnih fondova, izuzetno ugledan i priznat stručnjak u Rusiji i svijetu iz oblasti finansija.
7.Iako je više puta dopunjavana, nikada nisu kompletirali dokumentaciju za izdavanje saglasnosti Agencije.
-zašto nikada nismo uspjeli kompletirati dokumentaciju nama nije poznato ali znamo da smo na svaki zahtjev Agencije za dopunom istu dostavili i da je to kod nas uvijek izazivalo nove značajne finansijske troškove.

S obzirom da je očekivano da Postbanka BH koja je bila u privremenoj upravi izgubi povjerenje svojih klijenata i da je očekivano da oni povuku svoje depozite, a kako bi nakon sprovedene dokapitalizacije mogla nesmetano krenuti sa radom obezbjedili smo više stranih depozitara u visini od 80 miliona KM.
U cilju razvoja i daljnjeg napretka Postbanke BH izradili smo Strategiju razvoja Postbanke BH po uzoru na Austriske i Slovenačke Pošte i njihove Banke, te angažovali iste stručnjake koji su to i izuzetno uspješno sproveli u navedenim zemljama.
Važno je napomenuti da smo pored planiranog zadržavanja postoječih radnika našom strategijom planirali zapošljavati viškove radnika Pošte BiH koji su kao što se to dešavalo početkom devedesetih godina u zemljama EU postali opterečenje Poštama podjelama Pošta na Pošte, Banke i Telekomunikacije.

Svakako pored ovog vida poslovne saradnje koji je ne samo za Postbanku BH i Poštu BiH važan nego i od izuzetne važnosti za državu BiH, a koji mislimo da još jedino nije zaživo u Bosni i Hercegovini, banka bi se bavila i svim ostalim bankarskim uslugama izuzetno povoljnim za privredu i građane BiH.

Sve gore navedene dokumente, kao i bilo koje druge koje se tiču FAM Fonda i dokapitalizacije Postbanke BH d.d. Sarajevo spremni smo Vam dostaviti i možete ih javno objaviti.

[proleter]

Sve se nema, a šamponom se kosa pere
http://www.capital.ba/u-bih-nastavljen-rast-stednje/

SARAJEVO, Ukupni depoziti stanovništva kod komercijalnih banaka u BiH na kraju septembra iznosili su 8,09 milijardi KM, što je najveći zabilježeni iznos do sada, podaci su Centralne banke BiH.

Centralna banka je saopštila da su, uprkos jako nepovoljnim ekonomskim uslovima, u poređenju sa stanjem na kraju decembra 2012. godine, depoziti porasli za 439 miliona KM ili 5,7 odsto, a u odnosu na kraju septembra prošle godine za 698 miliona KM ili 9,4 odsto.

U ukupnim depozitima svih domaćih institucionalnih sektora kod komercijalnih banaka u BiH, depoziti stanovništva učestvuju sa 58,1 odsto.

Najveće učešće u kontinuiranom rastu depozita stanovništva, posmatrano po ročnoj strukturi, imaju dugoročni depoziti stanovništva.

U poređenju sa stanjem na kraju decembra 2012. godine dugoročni depoziti stanovništva zabilježili su rast od 172 miliona KM ili 4,3 odsto, a u odnosu na kraj septembra 2012. godine 337 miliona KM ili 8,8 odsto.
U saopštenju se navodi da je ovo pokazatelj povjerenja u bankarski sektor i njegovu stabilnost, te rezultat postojanja sistema osiguranih depozita, čiji je osnovni cilj da poveća stabilnost bankarskog sektora i zaštiti štediše.
Od ukupnih depozita stanovništva, oročeni i štedni depoziti iznose 4,92 milijarde KM ili 60,8 odsto, a depoziti po viđenju 3,17 milijardi KM ili 39,2 odsto.
Depoziti stanovništva u KM iznose 3,07 milijardi KM ili 38 odsto, depoziti u evrima 4,52 milijarde KM ili 55,8 odsto, a depoziti u ostalim stranim valutama oko 506 miliona KM ili 6,2 odsto.

Povodom 31. oktobra – Svjetskog dana štednje, guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić istakao je da je svjestan da, zbog sadašnje ekonomske situacije, veliki broj građana BiH ovaj dan dočekuje bez mogućnosti da odvoji dio prihoda da bi štednjom obezbijedili stabilnost i sigurnost u budućnosti.

„Ipak, uvjeren sam da ćemo u narednom periodu ostvariti ekonomski rast koji će građanima pružiti mogućnost da akumulišu štednju. Štednja je jedan od generatora kreditiranja, te omogućava nove investicije, razvoj zemlje i otvaranje novih radnih mjesta“, naglasio je Kozarić.

[panzer]

Kemal Kozarić, guverner Centralne banke BiH: Štampanje novca je prevaziđeno


Krajem 2012. kazali ste da se nadate da će 2013. biti godina ekonomije, a ne politike. To se nije desilo, politika je i dalje glavna stvar u državi, šta treba uraditi da bi se to promijenilo?

- Ja sam u najavi 2013. godine kazao da ekonomija treba da bude u prvom planu, a politika u drugom i, nažalost, u pravu ste, to se nije desilo. Bilo bi jako dobro da ekonomija bude predmetom interesovanja svih onih koji danas donose važne odluke u BiH u 2014. godini, ali bojim se, s obzirom na to da je ovo izborna godina, da će ipak politika biti vrlo prisutna. Sama činjenica da smo startali sa ovim problemom u Federaciji, kada je u pitanju smjena ministra finansija, govori u prilog tome da ćemo sigurno biti u vrlo izazovnoj godini, što naravno okruženje čini još složenijim.

• Samo jedna tranša MMF-a je zakasnila i odmah su se upalili alarmi na svim stranama: znači li to da je BiH u ozbiljnoj dužničkoj krizi i da zavisi od novca izvana?

- Sigurno je da su budžeti na svim nivoima projicirali ta sredstva u prihodovnu stranu od MMF-a, jer znamo da smo trenutno u stand by aranžmanu i da je ta tranša sigurno potrebna. Naravno, sa takvim redovnim tranšama, koje bi trebalo da dospijevaju kvartalno, budžet bi na svim nivoima bio u planiranom deficitu, što bi dalo sigurnost za sve budžetske korisnike. Kada govorimo o budžetskim korisnicima, često mislimo samo na administraciju, međutim moramo znati da su budžetski korisnici i policajci i ljekari i profesori i tako dalje, što je sigurno važan segment cjelokupnog društva i mislim da bi bilo dobro da imamo tu ravnotežu. S druge strane, želim da kažem da, kad govorimo o ovim sredstvima od MMF-a, koja jesu važna i na koja se računa, mislim da su važnije doznake iz inozemstva koje su prošlu godinu iznosile za prva tri kvartala 2,6 milijardi, što je skoro četiri puta više od onoga što imamo od MMF-a.

Ipak se kreće

- Građani koji žive u inozemstvu su značajan resurs za BiH i, nažalost, mi ih tretiramo samo kao pošiljaoce novca. Moramo, dakle, promijeniti taj fokus i da pokušamo njih animirati da svoje znanje, iskustvo i svoje promijenjene navike transferišu ovdje i da ih pokušamo privući da budu i investitori. S druge strane, u ponedjeljak je konačno završeno pismo namjere MMF-u, očekuje se 20. januara sljedeća sjednica Izvršnog odbora MMF-a i mislim da će tranša biti isplaćena. Ne očekujemo nikakve probleme jer jedini uslov koji je bio, a to je da budžeti budu usvojeni na svim nivoima, ispunjen je. Naravno, može se tu pojaviti jedan tehnički problem, pošto je jedan potpisnik pisma namjere smijenjeni ministar Krajina, ali mislim da to ne bi trebao biti problem i da će se naći način da se to prevaziđe.

• Ova godina je izborna i po pravilu u BiH se te godine, osim sakupljanja političkih poena, ništa konkretno ne radi: očekujete li da će upravo 2014. biti ekonomski najteža od rata do danas?

- Ne mogu biti tako pesimističan zato što neke naše prognoze, koje smo radili, a koje se uglavnom slažu sa drugim stranim investitorima, govore da ćemo ovu godinu završiti sa oko jedan posto rasta, što je bolje nego 2012. i to je blagi pomak. Naše procjene govore da bi rast BDP-a mogao biti između 2 i 3 posto za 2014, što je jedan novi iskorak, mada je to i dalje manje od onih šest posto prosjeka prije krizne 2008. godine. Ipak, mislim da se neke stvari kreću i da, iako je ovo izborna godina, svi oni koji donose važne odluke, pokušat će nekim projektima i investicijama da animiraju svoje potencijalne birače i da poprave tu situaciju.

• BiH je potrebna ozbiljna ekonomska politika, do sada je nismo imali. Može li Centralna banka pokrenuti inicijativu i okupiti stručnjake koji će "natjerati" politiku da privredu spasi od propadanja?

- Centralna banka ima jednu ulogu koju treba svi da prepoznamo, a to je da je nezavisna monetarna institucija koja za cilj ima monetarnu stabilnost, a novi mandat je i finansijska stabilnost. To su naša dva cilja koja po zakonu treba da ispunimo i zasad smo to uspješno ispunjavali. Ipak su vlade te koje treba da kreiraju i ekonomski ambijent i da se bave kapitalnim investicijama, stvaranjem ambijenta za otvaranje novih radnih mjesta, za privlačenje investicija, a ono što mi donosimo je stabilnost domaće valute, sigurnost bankarskog sektora, dobra kapitalizacija. Mi imamo kapacitete, imamo sektor za istraživanje i razvoj, imamo potrebne analize i naravno da smo uvijek spremni da podijelimo, ili ako imamo zadatak od Predsjedništva ili od Parlamenta u tom pravcu, da napravimo neke izvještaje ili analize, mi to radimo, ali ne možemo uzimati nečije ingerencije, jer iako nas neki nazivaju velikom mjenjačnicom, to nije tačno. Svi zaboravljaju da mi vršimo platni promet, CBBiH je vlasnik platnih sistema i svaka platna transakcija u BiH se procesira kroz naš žiro-kliring i RTGS sistem, svi zaboravljaju da smo mi fiskalni agent BiH i da servisiramo vanjske obaveze BiH, svi zaboravljaju da smo mi ti koji investiramo rezerve koje su na vrlo visokom nivou od 7,068 milijardi, najveće od osnivanja Centralne banke 1997. godine, svi zaboravljaju da smo mi ti koji brinemo za domaći novac. Također, M1 je dosad na najvećem nivou: 2,9 milijardi KM jutros (ponedjeljak) je u opticaju. Funkcija koju ste vi pomenuli je ta istraživačka ili analitička koju mi imamo i odjeljenje za finansijsku stabilnost koje analizira potencijalne rizike, prije svega za finansijski sektor radi indikatore ranog upozoravanja, to je jako bitno za sve one koji danas rade u finansijskom sektoru i pokazuju potencijalne rizike koji bi mogli biti u sistemu. To su sve funkcije koje kritičari ne znaju, neće da znaju ili zaboravljaju.

Pripreme za prodaju

- Naravno da mi radimo u valutnom odboru i da je to jedan dosta konzervativan odbor koji nije dao sve instrumente CBBiH, kao što imaju neke druge centralne banke. Bilo je nekih ideja da trebamo štampati novac, da idemo nekoj ciljanoj inflaciji, to je već nešto što je viđeno i to je model koji je prevaziđen i koji u svakoj državi doživi debakl. Mi smo čvrstog stajališta da je ovaj model, koji jeste za slabe i male ekonomije, adekvatan za nas i mi ćemo nastaviti po tom modelu da djelujemo. Mislimo da je to naš najveći doprinos, jer u državi gdje se nije moguće dogovoriti o državnim praznicima, možete misliti kako bi bilo postići dogovor o instrumentima monetarne politike, na šta bi to sve ličilo.

• Procenat loših kredita je u porastu, imamo li rješenje za to? Na Seed forumu su bili fokusirani na investitore iz inostranstva koji bi otkupljivali loše kredite, ima li tu konkretnih rezultata?

- Završili smo 2013. sa porastom loših kredita na 14,9 posto. Oni jesu rasli za oko dva procenta prošle godine i to je skoro najmanje u regionu, mada je to zabrinjavajući nivo. S druge strane, banke i agencije za bankarstvo rade na stvaranju pravnog okvira, trenutno nema pravnog okvira da se vrši prodaja tih tzv. nekvalitetnih kredita, mada ima potencijalnih interesenata. Jedna banka je izvršila probni projekt i očistila svoje bilanse, mada i u pismu namjere MMF-u jedan od zahtjeva je da se ta oblast reguliše, da se napravi pravni okvir kako bi se mogli oni koji misle da se mogu baviti tim nekvalitetnim kreditima, pojaviti, registrovati i plaćati određene dadžbine i legalno i legitimno vršiti otkup tih potraživanja i to naplaćivati na neki drugi način. Očekivati je da se to u ovoj godini reguliše.

Što se tiče Seed foruma, ja sam tamo bio jedan od uvodničara jer uvijek pokušavam da na neki način ohrabrim strane investitore i kad pogledate analizu Svjetske banke, vidjećete da su stabilnost valute i pristupnost finansijama kriteriji gdje smo najbolje ocijenjeni. Kod naših susjeda je drugi problem, privrednici se žale da im inflacija pojede dio dobiti dok naplate potraživanja. Ipak, mislim da većini onih koji se danas bave ekonomskim aktivnostima odgovara ovakav fiksni kurs. Svako od nas može otići u komercijalnu banku da kupi i proda neograničen broj eura, dolara, funti, ali mora voditi računa o Zakonu o pranju novca jer za preko 30.000 KM morate prijaviti porijeklo novca, ali hoću da kažem da je to benefit koji mi ne prepoznajemo. Ranije su bili šverceri koji su dilali devize i svaki dan je bio drugi kurs. Mi smo sve to zaboravili, a sama činjenica da danas možete otići u bilo koju banku i prodati ili kupiti bilo koju valutu bez ograničenja, to je jedna usluga koja je modelom monetarne politike Centralne banke obezbijeđena, tako da kad se malo uđe u genezu šta mi radimo i šta smo uradili, moram reći da je od 2004. do 2012. ukupna dobit CBBiH bila 698,6 miliona KM, a u proračun BiH uplaćeno je 362,9 miliona KM.

• Bez obzira na to šta kažu statistike, 2013. je bila grozna godina za život u BiH. Kakav je Vaš lični doživljaj?

- 2013. je bila godina stagnacije, bila je jako turbulentna, iako ima blagih pomaka, desio se industrijski rast od 6 posto i taj rast BDP-a od jedan posto, ali ipak nezaposlenost je ostala 27,5 posto, najveća u regionu, što jeste najveći problem u BiH za sve nivoe vlasti.

• Kakva je bila 2013. godina za bankarski sektor?

- Sa 30. 9. bankarski sektor imao je dobit od 106 miliona KM, mada neki neslužbeni izvori govore da bi bankarski sektor mogao završiti u minusu zbog gubitka jedne banke koja je najavila značajne gubitke. Ne bih govorio ime te banke. Međutim, većina banaka je radila pozitivno i može se reći da je bankarski sektor stabilan, siguran i da je ostvario opet dobre rezultate. Jedna banka koja čisti svoje bilanse, pokušava da se pripremi za prodaju, da očisti sve što je opterećuje, najavila je da će imati značajne gubitke na teret rezervacija i na teret svog kapitala, i njeni gubici će vjerovatno cijeli sektor dovesti u minus.

• Pored te banke, ima li najava da će neka nova banka doći u BiH ili da će neka nestati?

- U BiH ima 27 banaka i to je prilično veliki broj za ovako malu zemlju. Ima nekih interesenata koji obilaze tržište, a s druge strane, jedna velika grupacija traži kupca za cijeli svoj biznis i pokušavaju da prodaju banku i cijeli biznis u BiH, tako da ćemo tek vidjeti šta će se dešavati u narednom periodu

[proleter]

Koja je to banka preko 100 mil. KM u gubitku?
NLB ili Hypo?

[panzer]

Unicredit sa 55 miliona dobiti. 2 miliona više nego u godini ranije.

[proleter]

Avaz i dalje laže prvi :

http://www.indikator.ba/index.php/ekono ... vnom-avazu