brzi wrote: ↑03 Mar 2025, 14:13
Ignoriše se pad izvoza, dižu se plate, gura se potrošnja na silu, raste razlika između izvoza i uvoza. Imam osjećaj da bi već do jeseni moglo doći do problema.
Ja u Zenici primjećujem da se objekti zatvaraju, zasad nije alarmantno ali moglo bi uskoro biti.
Po izvjestaju Porezne uprave broj zaposlenih u ZDK u februaru ove godine manji je za 129 u odnosu na februar 2024, 1195 u odnosu na decembar 2024, 1317 u odnosu na oktobar 2024. godine.
Tuzlanski, SBK i BPK takodjer imaju manji broj zaposlenih na kraju februara ove u odnosu na februar prosle godine. Od cifre 2908 vise zaposlenih u februaru ove godine u odnosu na februar prosle godine 2043 odnosi se na sarajevski kanton. Svi kantoni osim sarajevskog imaju manji broj zaposlenih u februaru ove godine u odnosu na januar ove godine.
deflatorni udar bi vrlo brzo mogao uslijedit vec sa mogucim rusenjem marketa u aprilu.taj deflatorni udar bi trebao trajati godinu do dvije kao korekcija u dugorocnoj inflaciji.poslije toga opet nastavak inflacije ali sa ekonomskom stagnacijom i recesijom,u tom razdoblju ce umjetna inteligencija i roboti uzeti i dio poslova ljudima.to je otprilike dio globalnog plana za tranziciju na jeftiniju ekonomiju i preslaganje dugova
u sustini globalni bankovni kartel u vlasnistvu 13 familija povlaci rucnu na ekonomiju.vrijeme kad na kraju najveceg balona u istoriji dodje trenutak da se magija tj.kamate i krediti pretvore u fizicku imovinu po sto jeftinijim cijenama.
Truba wrote: ↑17 Mar 2025, 19:59
Sase ce biti stabilan i na sudnjem danu
sase radi na principu dobre volje par likova.velike berze funkcionisu na algoritamskom programu gdje dvije trecine transakcija su fiktivne izmedju algoritama kao kripto.dax je trenutno u euforicnoj raketnoj fazi prije kraha.algoritamske berze su u stvari ponzi ssheme zato je i trenutni finansiski sistem ponzi
Predsjednica Komisije, Ursula von der Leyen, rekla je: "Industrija čelika je oduvijek bila ključni pokretač europskog prosperiteta. To znači da moramo pomoći našim proizvođačima čelika koji se suočavaju s jakim vjetrovima na globalnom tržištu. Moramo im pomoći da uvedu inovativne tehnologije s niskim udjelom ugljika na tržište za uspješnu europsku industriju čelika.”
Ovim akcijskim planom Komisija podupire ove sektore u suočavanju s trenutnim izazovima u kratkom i srednjoročnom razdoblju. Prioritetne mjere specifične za sektor rezultat su uključivog i suradničkog procesa, koji je uključivao brojne rasprave i angažman dionika, uključujući Dijalog o čeliku koji je održan 4. ožujka 2025. Akcijski plan će:
Osigurajte pristupačnu i sigurnu opskrbu energijom za sektor: Troškovi energije predstavljaju veći udio u troškovima proizvodnje za metale nego za druge sektore. Akcijski plan promiče korištenje ugovora o kupnji električne energije (PPA) i potiče države članice da iskoriste fleksibilnost poreza na energiju i smanjene mrežne tarife kako bi ublažile volatilnost cijena električne energije. Plan promiče brži pristup mreži za energetski intenzivne industrije i podupire povećanu upotrebu obnovljivog vodika s niskim udjelom ugljika unutar sektora.
Spriječiti curenje ugljika: Mehanizam prilagodbe granica ugljika (CBAM) mora osigurati jednake uvjete za sve. Također bi trebalo osigurati da industrije izvan EU-a ne "greenwash" svoje metale kako bi izgledale kao niskougljične, dok se i dalje oslanjaju na izvore energije s visokim emisijama. U drugom tromjesečju ove godine Komisija će objaviti priopćenje o tome kako riješiti problem istjecanja ugljika za CBAM robu koja se izvozi iz EU-a u treće zemlje. Osim toga, Komisija će provesti reviziju CBAM-a, s prvim zakonodavnim prijedlogom do kraja 2025. kojim će se proširiti opseg CBAM-a na određene proizvode na bazi čelika i aluminija koji se nastavljaju nizvodno, te uključiti dodatne mjere protiv zaobilaženja.
Proširiti i zaštititi europske industrijske kapacitete: Globalni višak kapaciteta ozbiljna je prijetnja profitabilnosti i konkurentnosti ovog sektora. EU je već poduzeo trgovinske obrambene mjere protiv nepoštenog tržišnog natjecanja u čeliku, aluminiju i ferolegurama, no situacija se i dalje pogoršava. Zbog toga Komisija pooštrava trenutačne zaštitne mjere za čelik. Prije kraja godine Komisija će predložiti novu dugoročnu mjeru za održavanje visoko učinkovite zaštite sektora čelika u EU-u nakon što trenutna zaštitna mjera istekne sredinom 2026. Kako bi spriječila izvoznike da zaobiđu mjere trgovinske zaštite, Komisija će također procijeniti uvođenje „pravila otopljenog i izlivenog” za određivanje podrijetla robe od metala.
Promicanje kružnosti: Poboljšanje recikliranja ključno je za smanjenje emisija i potrošnje energije u metalnoj industriji. Komisija planira postaviti ciljeve za reciklirani čelik i aluminij u ključnim sektorima i procijeniti treba li više proizvoda, poput građevinskih materijala i elektronike, imati zahtjeve za recikliranje ili reciklirani sadržaj. Osim toga, Komisija će razmotriti trgovinske mjere za metalni otpad, vitalni ulaz za dekarbonizirani čelik, kako bi se osigurala dovoljna dostupnost otpada.
Umanjivanje rizika dekarbonizacije: budući Zakon o ubrzanju industrijske dekarbonizacije uvest će kriterije otpornosti i održivosti za europske proizvode u javnoj nabavi kako bi se potaknula potražnja za metalima s niskom razinom ugljika proizvedenim u EU, stvarajući vodeća tržišta. Komisija će dodijeliti 150 milijuna eura kroz Istraživački fond za ugljen i čelik u razdoblju 2026. – 2027., s dodatnih 600 milijuna eura putem Horizon Europe namijenjenih Sporazumu o čistoj industriji. U fazi povećanja, Komisija cilja na 100 milijardi eura putem Banke za industrijsku dekarbonizaciju, oslanjajući se na Inovacijski fond i druge izvore, s pilot aukcijom od 1 milijarde eura 2025. koja će biti usredotočena na dekarbonizaciju i elektrifikaciju ključnih industrijskih procesa.
