Dionice na berzama van BiH

[one]

Zapravo, kako je Trump počeo "praviti probleme" od početka januara, primjetan je odljev kapitala sa američkih berzi na evropske.

dok se ne aktiviraju carine na evropsku robu koja se izvozi u ameriku posebno autoindustrija

[one]

Zapravo, kako je Trump počeo "praviti probleme" od početka januara, primjetan je odljev kapitala sa američkih berzi na evropske.

dok se ne aktiviraju carine na evropsku robu koja se izvozi u ameriku posebno autoindustrija

u stvari najbolje se vidi u kom smjeru zlato ide iz evrope prema americi a ne ko u stara vremena obratno
https://pbs.twimg.com/media/Gk7-vVaXYAA ... name=large

[montypython]

https://www.finanzen.net/nachricht/akti ... t-14272461

Pitaju se zašto Buffett ne investira, da li čeka crash.

S obzirom da mu je i dalje preko 70% portfelja investirano, a cca. 30% u kešu, rekao bih prije da čeka nešto specifično da mu bude povoljno za kupiti.

Crash je u SAD skoro siguran, pitanje je samo vremena. Nije isključeno ni da je već u toku, ako pogledamo šta se dešava zadnjih dana. Jučer je NVIDIA imala pad od 8,7 % to je za firmu sa tržišnom kapitalizacijom od 3 biliona oko 270 milijardi dolara sprženo za dan. Tesla slično kao i mnogi drugi. Već su probijene linije otpora na graficima TA za S&P, Nasdaq i sl. Ako se pad nastavi danas ide sve još niže a ako se i ne nastavi samo je pitanje vremena kada će. Ne mora biti pad od npr 20 % za dan, može biti i npr implozija od 50 % za tri mjeseca. Ili 80 % u toku godine. Plus, ove carine koje je Trump nametnuo samo će poskupiti robu u SAD i izazvati dodatnu inflaciju uz onu već postojeću. Tako da je SAD daleko od idealne za ulaganje, s tim da ni Evropa nije puno bolja. Čisto ekonomski Balkan je u stvari najbolje mjesto za parkiranje kapitala sa Zapada posebno što se tiče jeftine energije i stručne radne snage.
Što se tiče strahova za sigurnost ako NATO eventualno ode, mislim da se to prenaglašava posebno iz EU jer im je zadata ta priča o ratu s Rusijom a izgleda da im je i potrebna kao distrakcija zbog skretanja pažnje sa vlastitih ekonomskih i energetskih problema. Zato i forsiraju rat u Ukrajini do posljednjeg Ukrajinca, umjesto mir što sad postaje očigledno. Vidim danas hoće da se zaduže još 650 milijardi eura za naoružavanje a paralelno članak da je u Njemačkoj nestašica jaja.
Ne bih sad da politiziram ali nismo se ni mi ovdje nešto usrećili sa NATOom u zadnjih 30 ak godina. Mislim da ovdje nema više kapaciteta za rat a ni prevelike volje. Da su Dodika htjeli skloniti ovi iz NATO, davno bi ga sklonili jer oni su ga i instalirali. Ponekad imam utisak da im on ustvari treba upravo da bi imali opravdanje da budu ovdje. Odnosno da bi on prije mogao biti njihov igrač nego Putinov. Na kraju krajeva sad se prave zone uticaja i crtaju nove karte multipolarnog svijeta i na višim nivoima će se odlučiti gdje ćemo mi pripasti, mislim da im za to ne treba rat.

[one]

Počinje trgovinski rat: ključni događaji
Jutros točno u 12.01 ET, dugo očekivane američke carine od 25% za Kanadu i Meksiko, kao i dodatnih 10% za Kinu, krenule su s radom. Carine od 25% koje stupaju na snagu primjenjuju se na sav uvoz iz Kanade i Meksika, osim za kanadsku energiju koja će se tarifirati po stopi od 10%.

Kanadske i meksičke carine trebale su biti mali izgledi s obzirom na njihov potencijal povratnog udarca na rast SAD-a; prema JPMorganu, današnja bi provedba stoga trebala povećati izglede da će mnoštvo drugih carina na kojima se trenutno radi – EU carine od 25%, sektorske carine na bakar, drvo itd., kao i širi skup recipročnih carina – biti donesene i više su od puke pregovaračke taktike.

Uslijedila je brza odmazda i iz Kanade i iz Kine. Kanada je uvela vlastite carine od 25% na američki izvoz u iznosu od 155 milijardi dolara, uključujući sok od naranče i burbon, u dvije faze – trenutne carine na robu od 30 milijardi dolara i preostalih 125 milijardi dolara za 21 dan.

Kina je podigla carine za 10% na soju, svinjetinu, govedinu i voće počevši od 10. ožujka, te carine za 15% na piletinu, pšenicu, kukuruz i pamuk u skladu s jučerašnjim tiskovnim izvješćima da su poljoprivredna roba kineske tarifne mete. Na popis entiteta stavljeno je i 10 američkih tvrtki koje se bave poslovima obrane.

Osim toga, kineska carina obustavila je uvoz drvne građe iz SAD-a koja stupa na snagu odmah, a od utorka je suspendirala kvalifikaciju uvoza soje za tri američke tvrtke, uključujući CHS Inc (CHSCO), Louis Dreyfus Company, EGT (BG).

Kinesko MOFCOM ranije je izjavilo da će Kina poduzeti protumjere kako bi čvrsto zaštitila svoja prava i interese kao odgovor na američke carine, dok je pozvalo SAD da odmah povuče svoje jednostrane carinske mjere, nazivajući ih nerazumnim, neutemeljenim, štetnim za druge i sebičnima. Nadalje, nada se da će se SAD što prije vratiti na pravi put rješavanja nesuglasica dijalogom na ravnopravnoj osnovi.

Kina je putem Xinhue objavila bijelu knjigu o kontroli tvari povezanih s fentanilom; Kina tvrdi da ispunjava svoje međunarodne obveze u borbi protiv droge i protivi se akvizicijama i prebacivanju odgovornosti. Kina je također rekla da čvrsto podržava trenutni međunarodni sustav kontrole droga


Meksiko nije dao službenu najavu odmazde u vrijeme pisanja, ali oko isteka roka 1. veljače Sheinbaum je rekao da će uvesti "carinske i necarinske mjere u obrani interesa Meksika" (s 'izvorima' koji predlažu carine od 5%-20% na svinjetinu, sir, svježe proizvode, čelik, aluminij)

Tržišta ne smatraju te carine trajnim, a dvoslojna priroda kanadske odmazde s paušalnom drugom serijom koja treba stići još tri tjedna ukazuje na mogućnost (nadu?) deeskalacije u ne tako dalekoj budućnosti.U koliko Kanada i Mexiko uvedu Kini carine od 20 posto ,bit ce ukinute americke carine na njihovu robu.

To će dovesti prosječnu efektivnu carinsku stopu na uvoz iz Kine na otprilike 34%, što predstavlja povećanje carinske stope na kineski uvoz otprilike dvostruko veće od povećanja tijekom cijele prve Trumpove administracije.

Carina od 25% za Kanadu i Meksiko (10% za kanadsku energiju) podigla bi efektivnu tarifnu stopu za 5,7pp, a osnovne cijene za oko 0,6%.
Kina vec osjeca deflatorni pritisaki i kupovinom zlata i printanjem valute to pokusava usporiti.

[Bokac]

S obzirom da je kao argument uzeta visina naknada koje naplaćuju domaći posrednici (10-20 USD/EUR po transakciji) u odnosu na naknadu koju naplaćuje IBKR (0-3 USD/EUR po transakciji), stekao sam dojam da se direktni izlazak bez posrednika na strana tržišta forsira zbog mogućnosti visoke frekvencije trgovanja, tj. day tradinga, a nadam se da se slažemo u tome da taj vid ulaganja nije ništa drugačiji od kockanja. Ne trebamo ovdje miješati hedge fondove sa neutralnim strategijama i arbitražama koje traže brz pristup berzi, ali retail to definitivno ne treba.

Drugi važan aspekt regulacije izlaska na on-line platforme je zaštita investitora u slučaju bankrota brokera i sličnih scenarija. Smatram da je za investitore veoma važno da znaju da su njihove investicije u sigurnim rukama (ko je skrbnik njihovih vrijednosnica, kako finansijski stoji broker, kakva osiguranja ih pokrivaju itd.). Zato je važno da lokalni regulator nadzire pristup takvim platformama i redovno provjerava da li ispunjavaju kriterije. E sad, postavlja se pitanje da li bi KOMVP preuzela na sebe taj zadatak, odakle bi se to finansiralo itd. Trenutno su se ugradili u domaće investicijske fondove kroz razne naknade koje naplaćuju. Da li bi strane platforme pristale da plaćaju takve naknade? Puno je tu pitanja na koje trenutno nemamo odgovore. Ako planiramo ulazak u EU, onda je možda najbolje od njih "prepisati" zakone, ali nije sve samo u slovu zakona, potrebne su finansije da se to i implementira i provodi.

Slažem se da naknade posrednika nisu bezobrazne. A ako je direktni izlazak na strana tržišta bez posrednika toliko komplikovan, onda je možda bolje da ostane ovako preko posrednika. Samo možda malo posložiti zakone, da se može i preko posrednika iz FBiH investirati, da se uplate mogu vršiti iz svih banaka i slično. U svakom slučaju smatram da je dobro da ova tema dođe do parlamenta i da se priča o ovome.

[SSenseiSS]

S obzirom da je kao argument uzeta visina naknada koje naplaćuju domaći posrednici (10-20 USD/EUR po transakciji) u odnosu na naknadu koju naplaćuje IBKR (0-3 USD/EUR po transakciji), stekao sam dojam da se direktni izlazak bez posrednika na strana tržišta forsira zbog mogućnosti visoke frekvencije trgovanja, tj. day tradinga, a nadam se da se slažemo u tome da taj vid ulaganja nije ništa drugačiji od kockanja. Ne trebamo ovdje miješati hedge fondove sa neutralnim strategijama i arbitražama koje traže brz pristup berzi, ali retail to definitivno ne treba.

Drugi važan aspekt regulacije izlaska na on-line platforme je zaštita investitora u slučaju bankrota brokera i sličnih scenarija. Smatram da je za investitore veoma važno da znaju da su njihove investicije u sigurnim rukama (ko je skrbnik njihovih vrijednosnica, kako finansijski stoji broker, kakva osiguranja ih pokrivaju itd.). Zato je važno da lokalni regulator nadzire pristup takvim platformama i redovno provjerava da li ispunjavaju kriterije. E sad, postavlja se pitanje da li bi KOMVP preuzela na sebe taj zadatak, odakle bi se to finansiralo itd. Trenutno su se ugradili u domaće investicijske fondove kroz razne naknade koje naplaćuju. Da li bi strane platforme pristale da plaćaju takve naknade? Puno je tu pitanja na koje trenutno nemamo odgovore. Ako planiramo ulazak u EU, onda je možda najbolje od njih "prepisati" zakone, ali nije sve samo u slovu zakona, potrebne su finansije da se to i implementira i provodi.

Slažem se da naknade posrednika nisu bezobrazne. A ako je direktni izlazak na strana tržišta bez posrednika toliko komplikovan, onda je možda bolje da ostane ovako preko posrednika. Samo možda malo posložiti zakone, da se može i preko posrednika iz FBiH investirati, da se uplate mogu vršiti iz svih banaka i slično. U svakom slučaju smatram da je dobro da ova tema dođe do parlamenta i da se priča o ovome.

To svakako. Nisu čak problem ni naknade brokera kada se ide preko Raiffeisen banke koliko to što imaš dva bankovna transfera dok novac ne stigne do brokera a nalozi se izdaju preko emaila i nemaš pojma da li su se realizovali i po kojoj cijeni do sljedećeg dana. To je možda ok ako planiraš investirati jednom godišnje, ali opet u kojem vijeku živimo!? U Srbiji su neke banke kao npr. Erste napravile aplikaciju koja je interfejs prema svom stranom brokeru, slično kao eTrading na SASE, pa je malo zgodnije. Ovo što rade u RS sa IBKR je puno bolje jer ti daju direktni pristup savremenim aplikacijama stranog brokera, a opet se donekle zna red i da novac ne prebacuješ na neke upitne račune. Šta god da se desi ipak imaš lokalnu adresu na koju se možeš obratiti i posavjetovati se.

[SSenseiSS]

Da bude jasno, ne navijam za to da se lokalni brokeri ugrađuju na IBKR tako što ti se na račun nakače kao investicijski savjetnici i naplaćuju naknade po transakciji kao da te pri tome i savjetuju iako čak ni ne učestvuju u realizaciji transakcije, ali opet imaš bar neku pravnu sigurnost i eventualnu podršku.

[one]

prije ce bit da ce se tokenizovane globalne dionice moci kupovati preko ovih velikih kripto mjenjacnic nego sto ce ovi nasi parlamentarci ista usvojiti po tom pitanju

[SSenseiSS]

prije ce bit da ce se tokenizovane globalne dionice moci kupovati preko ovih velikih kripto mjenjacnic nego sto ce ovi nasi parlamentarci ista usvojiti po tom pitanju

To je Binance punudio prije nekoliko godina, pa brzo ukinuo zbog pritiska regulatora. Zatim je FTX u saradnji sa CM-Equity AG iz Minhena to isto pokušao, pa kako FTX propade, niko nije preuzeo listinge tih tokena na sebe. Pretpostavljam da je i to propalo zajedno sa FTX-om. To može biti dobar alat za kratkoročnu špekulaciju (više kao CFD), ali nikako za ulaganje na duže periode. Kripto je divlji zapad, nikad ne znaš iza kojeg vagona ili kaktusa te čeka zasjeda

[one]

prije ce bit da ce se tokenizovane globalne dionice moci kupovati preko ovih velikih kripto mjenjacnic nego sto ce ovi nasi parlamentarci ista usvojiti po tom pitanju

To je Binance punudio prije nekoliko godina, pa brzo ukinuo zbog pritiska regulatora. Zatim je FTX u saradnji sa CM-Equity AG iz Minhena to isto pokušao, pa kako FTX propade, niko nije preuzeo listinge tih tokena na sebe. Pretpostavljam da je i to propalo zajedno sa FTX-om. To može biti dobar alat za kratkoročnu špekulaciju (više kao CFD), ali nikako za ulaganje na duže periode. Kripto je divlji zapad, nikad ne znaš iza kojeg vagona ili kaktusa te čeka zasjeda

novi usa regulator sve to mijenja

Senate passes
’s CRA repealing the IRS’s DeFi / Wallet Broker Rule

Next up: the House.

https://pbs.twimg.com/media/GlNJ3uEW4AA ... ame=medium