Elektroprivreda BIH

[panzer]

Ti podaci na sase.ba ne vrijede nista.

[brzi]

U januaru izvoz 75 miliona km uvoz 81 milion.

Fbih izvoz 38 miliona uvoz 68 miliona KM.

Uvoz 489 GWh, prosječna uvozna 153 KM/MWh.
Izvoz 648 GWh, prosječna izvozna cijena 115 KM.
Vjerovatno Stanari i dalje izvote pa nekim niskim cijenama.
Ali opet nelogično da je uvozna cijena mnogo viša od izvozne ako tri javne elektroprivrede mogu odlučiti kad pojačati proizvodnju a kad uvoziti.
I naravno nejasno je zašto je FBiH za 70 GWh deficita platila 30 miliona maraka, prosjek 420 KM/MWh.
Što je blizu 3 puta više od prosječne uvozne od 150 KM/MWh.
Ništa nije logično, kao ni ona izjava Generalnog da su zbog uvoza u zadnjem kvartalu (210 GWh) napravili gubitak od 52 miliona KM.

[Dejan118]

Kako to da Stanari izvoze po niskim cijenama kad su u februaru visoke cijene na svim berzama.

[panzer]

Stanari imaju višegodišnji ugovor i na osnovu njega su vjerovatno napravili početnu finansijsku konstrukciju ulaganja.

2015. elektrotržište je izgledalo sasvim drugačije.

[montypython]

U januaru izvoz 75 miliona km uvoz 81 milion.

Fbih izvoz 38 miliona uvoz 68 miliona KM.

Uvoz 489 GWh, prosječna uvozna 153 KM/MWh.
Izvoz 648 GWh, prosječna izvozna cijena 115 KM.
Vjerovatno Stanari i dalje izvote pa nekim niskim cijenama.
Ali opet nelogično da je uvozna cijena mnogo viša od izvozne ako tri javne elektroprivrede mogu odlučiti kad pojačati proizvodnju a kad uvoziti.
I naravno nejasno je zašto je FBiH za 70 GWh deficita platila 30 miliona maraka, prosjek 420 KM/MWh.
Što je blizu 3 puta više od prosječne uvozne od 150 KM/MWh.
Ništa nije logično, kao ni ona izjava Generalnog da su zbog uvoza u zadnjem kvartalu (210 GWh) napravili gubitak od 52 miliona KM.

Mnogo toga je tu nelogično. Kad se pogleda dnevni dijagram cijena na HUPXu on u principu ima veliku depresiju cijene svaki dan od recimo 9 ujutro do 5 popodne, dakle 7-8 sati minumum. Onaj ko nema uglja ili ima ali želi da štedi uvozio bi, ako mora, upravo tada i može se, i moglo se, kupiti i po 100 E/MWh pa i niže. Isti dan predveče cijena ide strelovito nagore do 250-400 (npr jučer) i tako bude nekoliko sati. Ako štediš ugalj i baš moraš kupovati kupio bi oko podne po recimo 100 i prodao to u zemlji skoro bez gubitka ili uz vrlo mali gubitak recimo (0-30E/MWh), a onda bi mogao isti dan 3-4 sata izvoziti ušteđenim ugljem po recimo 250 Eura uz ogromnu dobit. Dakle po meni takav sat izvoza nadoknađuje mnogo sati uvoza. I onda mi je savršeno nejasno zašto bi neko uvozio u neko drugo vrijeme, po višoj cijeni od izvozne, na dnevnim špicevima cijene. I kad se pogleda graf potrošnje na nos bih vidljivo je da on prati tu logiku. Značajniji uvoz (kad ga ima) je uvijek u doba na je HUPXu cijena niska. Jedino tada je proizvodnja niža od potrošnje. I onda mi je prava misterija kako je moguće da je prosječna uvozna cijena viša od izvozne. I još bi najčudnije bilo da to radi EP BiH jer ona zbog prirode kapaciteta ima odličnu mogućnost da smanjuje i povećava proizvodnju u toku dana takoreći po volji.
Naravno podaci o uvozu izvozu i količina i u novcu su zbirni, tako da postoji mogućnost da npr mostarska EP uvozi, da Stanari izvoze po niskoj cijeni i sl. i da to utiče na prosjek. Također onaj broj razlike između proizvodnje i potrošnje koji mi zovemo uvoz (npr 70 GWh za jan) je u stvari razlika proizvodnje i potrošnje i ne uzima u obzir eventualni izvoz tako da uvoz po meni može biti i veći od tih 70 ali bi onda postojao i izvoz i onda se svodi na pitanje odnosa cijena.
Dakle po meni niko racionalan ne bi to radio. Ostaje jedna mogućnost koju sam i prije spominjao. Da to neko radi svjesno i namjerno. I tu imamo dvije opcije.
a) žele povećanje cijena (mislim na EP BiH) pa fiktivno proizvode minus par mjeseci da bi imali jači slučaj pri zahtjevu
b) postoji širi plan u sklopu zelene agende za potiskivanje fosilnih goriva te se tajno već više godina guši i proizvodnja uglja kao i struje u TE a opravdava se raznim razlozima. To bi u stvari značilo da je u toku veleizdaja i kriminal u dosluhu i po naređenju stranog faktora (uglavnom EU ali i prethodna US administracija) u kojoj učestvuje kompletno političko rukovodstvo FBiH i menadžment firme, i ovaj i prošli saziv. Želio bih vjerovati da ovo zadnje nije slučaj ali ne treba odbacivati nijednu mogućnost. Pogotovo ako su sve druge opcije potpuno iracionalne. Zato kažem da mi treba još podataka a posebno hoće li ili neće u sljedećim mjesecima rasti iskop uglja i proizvodnja struje u TE, hoće li se popraviti onaj dijagram što sam jučer objavio, čisto da mogu da odbacim ono pod b), Ili da to potvrdim. Ne budu li se do polugodišta dramatično popravili ovi podaci i ne bude li na polugodištu dobit od bar 50 miliona vjerovatnoća da je u pitanju opcija b) biće bar 80%.

[Elkombar]

Cilj projekta je pružanje podrške za pristup pravednoj tranziciji u odabranim regijama bogatim ugljem u FBiH, uz podizanje svijesti o predstojećem procesu tranzicije u Zenici, Tuzli i Banovićima i njegovim pozitivnim utjecajima u brojnim područjima.https://capital.ba/bih-se-zaduzuje-1566 ... od-ebrd-a/
Ovaj članak govori o tome da će BiH uzeti kredit od EBRD-a (Međunarodne banke za obnovu i razvitak) u iznosu od 84 miliona dolara za projekat "pravedne tranzicije" u regijama bogatim ugljem, konkretno u Zenici, Tuzli i Banovićima.

"Pravedna tranzicija" je termin koji se često koristi u kontekstu prelaska sa fosilnih goriva na obnovljive izvore energije, uz nastojanje da taj proces bude socijalno i ekonomski prihvatljiv za radnike i lokalne zajednice. U ovom slučaju, kredit bi mogao biti iskorišten za:

Restrukturiranje rudnika i energetskog sektora – smanjenje ili zatvaranje rudnika uglja i prelazak na održive izvore energije. Socijalne mjere za radnike – obezbjeđenje otpremnina, prekvalifikacija i zapošljavanje rudara u drugim sektorima. Podizanje svijesti o tranziciji – informisanje javnosti o promjenama i njihovim "pozitivnim uticajima".

Kredit će se raspodijeliti tako da najveći dio ide Federaciji BiH (47,48%), dok će preostali dio koristiti Elektroprivreda BiH (19,80%) i Rudnik mrkog uglja Banovići (32,72%).

Ono što može biti problematično je dugoročna zaduženost – kredit može trajati do 35 godina, uz grejs period (odgodu plaćanja glavnice) do 19 godina. To znači da će se ovaj dug vraćati decenijama, vjerovatno iz budžeta, što opet ide na teret poreskih obveznika.

Drugim riječima, BiH uzima dugoročan kredit kako bi zatvarala rudnike i restrukturirala energetski sektor, vjerovatno pod pritiskom EU i međunarodnih institucija koje žele smanjenje emisija CO₂ i prestanak korištenja uglja.

[beka26]

Nije međunarodne nego od Evropske banke.
Cilj je da se dokopaju depoa uglja pod bilo kojim izgovorom.

[brzi]

"Kandidat Zelenih Robert Habeck upozorava: "Ako Njemačka 23. veljače izabere vladu koja najavljuje da neće ispunjavati klimatske ciljeve, onda ih neće ispuniti ni Europa."

Sve smo bliže totalnom raspadu zelene agende.