Vijesti iz ekonomije/privrede

[one]

S&P 500
5,986.03
jos uvijek se igraju oko 6k
a imaju prazan gap iz 2013 na 1420

https://pbs.twimg.com/media/GiTF47cWQAA ... me=900x900

[SSenseiSS]

S&P 500
5,986.03
jos uvijek se igraju oko 6k
a imaju prazan gap iz 2013 na 1420

https://pbs.twimg.com/media/GiTF47cWQAA ... me=900x900

Gapove možda ima smisla gledati u kratkoročnoj tehničkoj analizi, jer u njima često leže nerealizovani limit nalozi koji tako formiraju support, pa se kod korekcija pad cijene često zaustavi u tom opsegu. Ovdje se radi o periodu od preko 10 godina, pa sumnjam da se nalozi još uvijek gomilaju u tom opsegu, jer su već odavno: otkazani (kapital preusmjeren u neku drugu investiciju) ili pomjereni prema većoj cijeni i realizovani.

[one]

Gapovi su područja presušene likvidnosti. Nema kupaca, nema prodavača u tom području, zbog čega cijena skače preko njega.

Ako se vratimo 200 godina unatrag, pregledajte bilo koju rukom pisanu tablicu za pšenicu ili druge usjeve, nekada su bile praznine posvuda.

Ali posljednjih 30 godina uvođenjem elektroničkih održavatelja tržišta, mandat je stvaranje likvidnosti, ti su dijelovi softvera kodirani kako bi popunili praznine, polako je to postalo neka vrsta zakona na tržištu.Nemaju vremensko ogranicenje i moze bit neispunjen i desetljecima.

[one]

zna li se ima li i jedan drugi strani fond zainteresovan za kupovinu telemaha.ako ta strana banka daje kredit za kupovinu od domacih depozita od drugih javnih firm,lijepa suma para ce napustiti drzavu ako su te cifre visoke

"Starlink je vrlo dobra inovacija, ali ona je zamišljena kao dopuna postojećim zemaljskim (terestričkim) mrežama, a ne njihova zamjena. Satelitske mreže, poput Starlinka, nikada neće u potpunosti zamijeniti zemaljske mreže", kaže naš sagovornik.

ova recenica pije vode samo dok mask ne dobije licence u svim drzavama
osim starlinka postoji jos jedan americki i evropski igrac za globalni satelitski net pa ko jos ulaze milijarde i dize hiljade satelita za par hiljada brdzana bez interneta.buducnost interneta je besplatan i dostupan svima ,mreza preko koje ce se obavljat sve finansiske digitalne transakcije u digitalnoj ekonomiji.zaradjivace na procentu tih transakcija kao danas banke koje ce polako nestajati kao i shoping centri usljed jeftinih kineskih platformi

Sean Johnstone iz Goldmana komentirao je Bloombergovo izvješće, napominjući da se Globalstarova ekskluzivna satelitska usluga za iPhone bliži kraju jer se konkurencija zahuktava s Appleovom novom ponudom SpaceX-ovog Starlinka:

Bloomberg izvještava da Apple tajno surađuje sa SpaceX-om i TMUS-om. dodati podršku za mrežu Starlink u svom najnovijem iPhone softveru, pružajući alternativu tvrtkinoj internoj satelitskoj komunikacijskoj usluzi. Povezivanje dolazi kao iznenađenje: T-Mobile je ranije naveo samo Starlink kao opciju za Samsung. telefona, kao što su modeli Z Fold i S24. Apple, u međuvremenu, već nudi ponudu Globalstar Inc. koja korisnicima omogućuje slanje poruka i kontaktiranje hitnih službi kada su izvan dometa mobilne mreže.

Musk je potvrdio izvješće o X, naznačujući da bi "slike srednje rezolucije, glazba i audio podcasti trebali raditi s trenutnom generacijom Starlink konstelacije izravno na telefon. Sljedeća generacija konstelacije će raditi video srednje rezolucije."

[panzer]

Stvaraju se uslovi za savršenu oluju

Britanija se suočava sa povećanim rizikom od nestanka struje zbog političke situacije u Norveškoj, koja je ključni izvor energije za Veliku Britaniju, objavio je britanski "Telegraf".


Do te situacije je došlo nakon što je norveška vlada srušena zbog nesuglasica u vezi sa evropskim zakonima o zelenoj energiji.

Protekle sedmice, manji koalicioni partneri u norveškoj vladi povukli su podršku, protestujući protiv plana da se implementiraju te politike.

Norveška je ranije bila odgovorna za četiri odsto britanske energije, koja se prenosi podvodnim kablovima ispod Sjevernog mora.

Stručnjaci upozoravaju da taj politički preokret postavlja ozbiljna pitanja o britanskoj zavisnosti od norveške energije.

Konsultant za energiju Katrin Porter izjavila je da postoji "povećani pritisak" na Oslo da preispita svoj odnos sa Velikom Britanijom kada je riječ o snabdijevanju električnom energijom.

S obzirom na povrćanje cijena energije u Norveškoj, koje su porasle čak 20 puta zbog izvoznih kablova, pritisak na smanjenje izvoznih veza sa Evropom raste.

Norveška će imati izbore u septembru, a pitanje energetske politike biće u centru političkih debata.

Vlada Velike Britanije i dalje tvrdi da ima dovoljno resursa za snabdijevanje energijom tokom zime, ali mnogi se pitaju kakve će dugoročne posljedice imati povećana zavisnost od uvoznih izvora energije.

[Elkombar]

Margrit Kennedy, njemačka ekonomistica i arhitektica, u svojoj knjizi Occupy Money (2012) tvrdi da otprilike 35-40% cijene svega što kupujemo otpada na kamate. Ova tvrdnja se temelji na analizi ekonomskih struktura i načina na koji se troškovi kamata ugrađuju u cijene proizvoda i usluga.

Ključne ideje Margrit Kennedy: Skriveni troškovi kamata – Kamate nisu samo vidljive kada uzimamo kredit, već su ugrađene u cijene proizvoda koje kupujemo. Distribucija troškova – Svi sudionici u lancu snabdijevanja (proizvođači, distributeri, trgovci) koriste kredite za poslovanje, pa kamate postaju dio konačne cijene. Procenat u različitim sektorima – U sektoru javnih usluga (npr. voda, odvoz smeća), kamata čini oko 12% cijene, dok kod stambene gradnje taj procenat može biti i 77%. U prosjeku, 35-40% cijene robe i usluga odlazi na kamate. Alternativni sistemi – Kennedy je zagovarala sustave bez kamata, poput regionalnih valuta i održivih ekonomskih modela. Šta ovo znači za supermarkete?

Ako je njena analiza tačna, znači da značajan dio cijene proizvoda u supermarketima proizlazi iz kamata koje su plaćali proizvođači, distributeri i trgovine. To bi značilo da kada kupimo nešto za 100 KM, oko 35-40 KM odlazi na kamate uključene u različite faze proizvodnog i trgovačkog lanca.

Ovo se posebno odnosi na sisteme sa visokom zaduženošću i kreditnom ovisnošću. Naravno, procent može varirati ovisno o ekonomskoj politici i kamatnim stopama u određenoj zemlji.


Evo jednog konkretnog primjera kako kamate mogu činiti 35-40% cijene proizvoda u supermarketu, prema logici Margrit Kennedy:

Primjer: Hljeb u supermarketu (cijena 2.00 KM)

Hljeb koji kupujemo u supermarketu prolazi kroz više faza proizvodnje i distribucije, a svaka faza može uključivati kredite i kamatne troškove.

1. Poljoprivredna proizvodnja (pšenica) Poljoprivrednici često koriste kredite za kupovinu sjemena, goriva, đubriva i mehanizacije. Kamatni troškovi na te kredite mogu dodati 10-15% na osnovne troškove proizvodnje pšenice. 2. Mlinarstvo (pretvaranje pšenice u brašno) Mlinovi često koriste kredite za nabavku sirovina i modernizaciju pogona. Kamate na te kredite mogu dodati još 5-10% na cijenu brašna. 3. Pekarska industrija (proizvodnja hljeba) Pekare koriste kredite za kupovinu opreme (peći, mikseri, transport) i za obrtni kapital. Kamate na ove kredite mogu dodati 5-10% na cijenu gotovog proizvoda. 4. Transport i distribucija Kamioni koji prevoze brašno do pekara i zatim hljeb do supermarketa koriste leasing ili kredite za vozila i gorivo. Kamate na ova finansiranja mogu dodati 5-10% na cijenu hljeba. 5. Supermarketi (maloprodaja) Supermarketi često kupuju robu na kredit i plaćaju dobavljačima s odgodom, uz kamate. Njihovi troškovi kredita (za opremu, zalihe, radnu snagu) mogu dodati 5-10% na konačnu cijenu. Ukupni efekat kamata na cijenu hljeba: Poljoprivreda: 10-15% Mlinarstvo: 5-10% Pekarska industrija: 5-10% Transport: 5-10% Supermarket: 5-10%
➡ Ukupno: 35-40%

Ako je konačna cijena hljeba 2.00 KM, to znači da 0.70-0.80 KM otpada na kamate uključene u svaki korak proizvodnje i distribucije.

Zaključak

Margrit Kennedy je tvrdila da ovakav efekat nije očigledan potrošačima jer su kamate raspoređene kroz čitav lanac snabdijevanja. Ovaj princip vrijedi i za druge proizvode – mlijeko, meso, voće, povrće – sve što dolazi kroz dug lanac proizvodnje i prodaje.


https://crna-hronika.info/bosanac-izrac ... pfiiwwp7wc
Sad jasnije?

[panzer]

https://www.klix.ba/biznis/privreda/sta ... /250202068
https://www.akta.ba/vijesti/bih/187716/ ... ktivnom-di
https://avaz.ba/vijesti/biznis/954126/p ... odnih-dana

Krenuli su zanimljivim putem. A ne bi iznenadilo da im se ponovi februar 2014.

kako jedan reče, proljeće je čak i u decembru.

[brzi]

https://avaz.ba/vijesti/biznis/954126/p ... odnih-dana

ovo je ono kad biraš podatke koji ti odgovaraju.
U ovih 102 miliona je i promet velepreodaja i robe koja je krenula u izvoz. Npr. natovareno u Mittalu 50 kamiona kji su otišli put Srbije i Kosova i ti su kamioni u ovom iznosu. Trebali su nam dati samo promet u maloprodaji.

[Sabur2]

A fino kaže i analiza da je datum 31. Zadnji dan u mjesecu kad mnogi fakturišu već prodatu robu.

[beka26]

U RS-u vlast prodaje narodne obveznice, dug od 180 miliona prodat za 32 miliona KM v

Za napomenuti je da je portal Istraga objavio da je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine prodala kredite svojih preduzeća u iznosu od nekoliko desetina miliona KM, i to pojedinim bankama

A i ova vijest se malo, malo pojavi:

SARAJEVO - U Federaciji BiH na kraju prošle godine 5.197 privrednih subjekata imalo je dug veći od 50.000 KM po osnovu poreza, doprinosa, taksa i drugih naknada, a njihov ukupan dug veći je od 2,7 milijardi KM.

Ako je suditi kako su krenuli mogli bi ovi dugovi uskoro biti prodani nekom sposobnijem za prisilnu naplatu, recimo ta 30 % vrijednosti, al pare odmah.