Zlato, srebro i ostali plemeniti metali

[montypython]

Inflacija nastaje kad količina novca raste osjetno brže od proizvodnje, i što je brži rast količine novca po jedinici proizvodnje, to je više stopa inflacije. Ne postoji vjerovatno nijedna tvrdnja u ekonomiji koja je toliko utemeljena kao što je ova.


Nijedna vlada nije spremna da prihvati odgovornost za nastanak inflacije, čak ni u manje zaraznom stepenu. Državni službenici uvijek nađu neki izgovor – pohlepni biznismeni, gramzivi sindikati, rasipni potrošači, arapski šeici, loše vrijeme ili bilo šta drugo što izgleda bar malčice vjerovatno. Nema sumnje da su biznismeni pohlepni, sindikati gramzivi, potrošači rasipni, da su arapski šeici podigli cijene nafte i da je vrijeme često loše. Sve ovo može da podigne cijene pojedinim artiklima; oni ne mogu da izazovu rast cijena dobara općenito. Oni mogu da uzrokuju povremene padove i skokove u stopi inflacije. Međutim, oni ne mogu da proizvedu kontinuiranu inflaciju iz jednog prostog razloga: nijedan od navodnih krivaca ne posjeduje mašinu na kojoj može da štampa one komade papira sto ih nosimo u džepovima.


https://liberalniforum.com/2022/06/21/f ... inflacije/

Ovih dana u Hrvatskoj i u BiH glavni krivci za inflaciju su pohlepni trgovci, protiv kojih je pokrenut bojkot tako sto ce se dan ranije pokupovati sve sto treba, a zatim dozvoliti trgovcima da dahnu. Ma taman, moglo bi se redovno petkom bojkotovati i na kraju i petak proglasiti neradnim danom da i muslimani imaju svoj slobodan dan za dzumu kad vec imamo neradnu nedjelju za hriscane da idu u crkvu i ovim potezom politicari pokupe koji poen. Samo je bitno da politicari ne budu oni ti prema kojima se ce odapinjati strijele krivice za inflaciju, vec da oni budu ti koji drze stitove i oklope koji nedaju inflaciji da bude veca.

Politicari su krivci za inflaciju i ovim potezima se sa njih krivica prebacuje na trgovce.

Zato zlato i srebro, za razliku od fiat valuta, hiljadama godina cuvaju vrijednost i ne mogu se stvarati iz nicega.

Evo još malo na tu temu. Priča mi vlasnik piljare koji jedva spaja kraj s krajem. Došla mu neka žena i pita pošto je recimo patlidžan i onda dodaje rado bi kupila ali eto u obavezi je prema drugaricama jer mora bojkotovati trgovine zbog cijena. Uputio ih neko.
I onda mislim, nitko nikad nije zaustavio inflaciju kontrolom cijena. Inflacija raste zbog povećane količine novca opticaju što omogućava veće i lakše trošenje. Više novca "ganja" istu količinu robe i usluga. Niko međutim nije stao pred vladu da protestvuje jer se iz mjeseca u mjesec zadužuje da bi mogla da u sistem ubaci još novca. Štampaju se obveznice i trezorski zapisi u stotinama miliona kao da nema sutra. Što direktno u roku nekoliko mjeseci čim prođe koroz sistem, kreira novu inflaciju.
Ili npr subvencije (mladim bračnim parovima za stanove, obnovljivim izvorima, ovima onima...) U biti se uzima iz budžeta od svih a onda daje samo jednoj odabranoj kategoriji da to troši. A pošto novac ne raste na stablu mora se povisiti poreze svima, što opet direktno kreira inflaciju. Koja nije ništa drugo nego još jedan skriveni porez. Kupuju popularnost našim novcem.
I dalje, kad taj "mladi bračni par" dobije recimo deset hiljada s neba (iz budžeta) za kupovinu stana naravno da prodavac stana ima osiguranog kupca i nema razloga da snižava cijenu stana zbog konkurencije jer sada zna "država" dodaje i prodavac može čak da povisi cijenu stana. Rezultat: vještačko održavanje cijena nekretnina i nova inflacija
Na razne načine se ovo radi uključivo povećanje minimalne plate koje je sad uzrokovalo rast SVIH plata itd i sl. Stiče se utisak da neko namjerno radi na urušavanju čitavog sistema i valute.
I onda "građani" umjesto da se bore protiv "subvencija", zaduživanja, dijeljenja para iz helikoptera, aplaudiraju svemu ovome po društvenim mrežama a onda kad stigne račun u vidu inflacije (kanalisani odozgo preko medija društvenih mreža i tzv NVO) navale na piljare da bi "kontrolisali cijene". Umjesto protiv uzroka bore se protiv posljedice.

[one]

kad hoces nekome da ukrades novcanik i opljackas ga najvaznije je skrenut mu panju na drugu stranu dok to ne obavis.na tom principu radi i ova globalna pljacka i sve agende koje su za to smisljenje

[Elkombar]

Oni na prodaju nude 25 zlatnika težine 4,99 grama i jedan težak 7,98 grama čija je vrijednost procijenjena na 17.520 KM bez PDV-a.https://capital.ba/rudnik-uglja-iz-tuzl ... kEXZvbFQAw
154 KM sa PDV-om po gramu.
Moraju dobiti vise posto je spot cijena trenutno 167KM, plus marza, plus PDV, osim ako ne budu muljali.
Update: ipak su zlatnici 900 finoce, a ne 999 kao sto sam prvobitno racunao, 171 KM sa PDV-om po gramu sto je opet premalo.

[brzi]

https://www.muenzeoesterreich.at/produk ... ch-kinebar

25 x 498,6 + 750 =13,215 eura odnosno 25.846 i nema PDV-a.
A oni nude za 17.520 plus PDV je 20.498 KM
Pet hiljada diskonta.

[Elkombar]

Ja guglao jesu li Lagumdzija i Softic - stari dobri poznanici sa ove teme koji su zajedno prodali preko 7 tona zlata - postali clanovi uprave Kreke, pa ovako jeftino prodaju zlatnike koji imaju nimizmaticku i kolekcionarsku vrijednost za 146 KM za gram bez PDV-a i nema podataka!

[montypython]

Evo pogledao sam kako je u Hrvatskoj. Tih 132,73 grama koje prodaju ekvivalentno je recimo 38 komada dukata mali Franz (3,49 g zlata čistoće 0,986) koji se prodaje po 371,5 E (npr Centar zlata) odnosno 350,1 E (npr Aurodomus). Dakle to bi tamo vrijedilo cca 38*360=13690 E ili 26770 KM. S tim da u njih nema PDVa odnosno poreza što u nas ima pa i to treba dodati pa bi to ispalo i 30 hiljada. S druge strane teško je brzo prodati značajno iznad spota (ovi otkupljuju po cca 295 E dakle približno po spot cijeni), pa bi to ispalo nešto niže. Ali opet u zlatarama bi to bilo daleko više i od ovih cijena. Sjećam se recimo prije samo par godina kad je spot (mali Franz) bio mislim 400 KM, u zlatarama je cijena bila cca 700 KM). U svakom slučaju jeftino prodaju ali šta njih briga za hiljadu eura gore dole ako za iskop u rudnicima angažuju treća lica pored vlastite opreme, produktivnost 10 % od evropskog prosjeka, stotine ljudi na bolovanju itd i sl
A s treće strane, prodaće ipak po daleko boljoj cijeni (najviša u istoriji trenutno) nego što je prodao guverner Centralne banke Softić prije par godina ili npr Lagumdžija i slični "strućnjaci".

[Elkombar]

Uz novi rekord pada dolara u zlatu, treba reci da se u Bank of England sada na isporuke zlata ceka 4 do 8 sedmica, umjesto na nekoliko dana.

Nasa CB nema razloga za brigu, zlato, onih 2 tone je u sigurnim rukama Engleza koji su kroz istoriju dokazali svoje postenje i dobrotu.

[montypython]

Po svoj prilici radi se o tome da su vlasnici zlata iz Amerike koji su ga držali u Bank of England saznavši za Trumpove moguće carine na robu iz Evrope odlučili da ne rizikuju i počeli povlačiti fizičko zlato iz trezora BoE gdje su ga čuvali. E sad navodno je povučeno dosad oko 400 tona a BoE ima preko 5000 tona pa se postavlja pitanje zašto toliki problemi u isporuci da od nekoliko dana čekanja dođe do nekoliko sedmica. I onda se nazire ono glavno što bi moglo biti. Naime osim fizičkog zlata postoji i ono "papirno" tj dionica zlata koja prati index kretanja cijena I može se prodavati I kupovati bez da se fizičko pomjera tj nisi mu vlasnik. Pošto se zlato rijetko povlači iz sefova izgleda da su banke na svako kilo stvarnog izdavale po 10 ili 50 PUTA više ovih potvrda/papira što Im je omogućavalo da zarađuju na transakcijama a da fizičkog imaju samo djelić od prometa. Usput se manipulisalo cijenom uglavnom sprečavajući rast npr povremenim prodajama pri maloj likvidnosti. Da bi se prikrio pad vrijednosti Fiat valuta za što je zlato glavni pokazatelj. E sad se pojavilo ovo neočekivano povlačenje fizičkog koje im stvara problem na koji nisu računali jer sad i ono malo što su imali kao pokriće postaje još manje prijeteći da čitav sistem doživi kolaps. Tako bar ja to vidim.
https://m.youtube.com/watch?v=0KlQXJ9EuhY&t=2s

[Elkombar]

https://naratorium.ba/drustvo/raste-eks ... 3E17JhFGLQ
Ekstrakcija srebra je značajno porasla u posljednjem kvartalu. Ukupno su u prošloj godini ekstraktovali 481.245 unci srebra, što iznosi 13.635 tona. Zlata je dobijeno 3.961 unci, što iznosi oko 112 kilograma. Dobili su i 3.226 tona cinka i 2.240 tona olova.

[Elkombar]

Postoji nekoliko utjecajnih ekonomista u posljednjih 100 godina koji su kritizirali fiat valute i zagovarali zlato i srebro kao pravi novac. Njihova argumentacija često proizlazi iz austrijske ekonomske škole i klasičnog liberalizma. Evo nekoliko ključnih imena:

1. Murray Rothbard (1926–1995) Jedan od najvažnijih ekonomista austrijske škole. Kritizirao je fiat novac kao sredstvo inflacije i državne manipulacije. Smatrao da bi zlatni standard spriječio državnu ekspanziju i ekonomske krize. Napisao "What Has Government Done to Our Money?", gdje objašnjava kako vlade uništavaju vrijednost novca.
2. Ludwig von Mises (1881–1973) Iako rođen prije 100 godina, njegova ključna djela su nastala u 20. stoljeću. U knjizi "The Theory of Money and Credit" (1912) objašnjava da novac mora imati intrinzičnu vrijednost. Kritizirao je centralno bankarstvo i zagovarao povratak na tržišno određeni novac, poput zlata.
3. Friedrich Hayek (1899–1992) Nobelovac i protivnik centralnog bankarstva. U knjizi "Denationalisation of Money" (1976) predlaže sustav privatnih valuta, gdje bi tržište odlučivalo koji je novac najbolji. Iako nije bio isključivo za zlatni standard, bio je protiv fiat novca i smatrao da bi konkurentske valute mogle stabilizirati ekonomiju.
4. Ron Paul (1935– ) Američki političar i ekonomist inspiriran austrijskom školom. Autor knjige "End the Fed", gdje poziva na ukidanje Federalnih rezervi i povratak na zlatni standard. Smatra da je fiat novac uzrok inflacije i financijskih kriza.
5. Jesús Huerta de Soto (1956– ) Španjolski austrijski ekonomist. U knjizi "Money, Bank Credit, and Economic Cycles" objašnjava kako je fiat novac uzrok ekonomskih ciklusa i financijskih kriza. Zagovara 100% pokriće bankarskih depozita u zlatu.
6. Antal Fekete (1932–2020) Matematičar i ekonomist poznat po radu na teoriji monetarnog zlata. Kritizirao je moderni financijski sustav i predložio povratak na zlato kako bi se izbjegle ekonomske krize.

Mnogi od ovih ekonomista vjeruju da fiat novac vodi u inflaciju, financijske krize i krajnje urušavanje sustava – što podsjeća na Voltaireovu tvrdnju: "Sva fiat valuta se vraća na svoju intrinzičnu vrijednost – nulu."

Ekonomisti koji se protive fiat valutama i zagovaraju zlato i srebro kao pravi novac imaju nekoliko ključnih argumenata. Evo glavnih:

1. Fiat novac vodi u inflaciju Vlade i centralne banke mogu neograničeno tiskati fiat novac, što smanjuje njegovu kupovnu moć. Povijest pokazuje da svi fiat sustavi završavaju hiperinflacijom ili devalvacijom (npr. Weimarska Njemačka, Zimbabve, Venezuela). Mises i Rothbard tvrde da bi zlato ograničilo inflaciju jer se ne može lako proizvesti.
2. Fiat novac omogućava neodgovorno trošenje vlade Države mogu financirati ratove, socijalne programe i političke projekte bez direktnog oporezivanja – samo tiskanjem novca. To vodi do zaduženja i ekonomskih kriza (npr. američki dug od 36+ bilijuna dolara). Ron Paul tvrdi da bi zlatni standard prisilio vlade na fiskalnu odgovornost.
3. Fiat novac potiče poslovne cikluse i ekonomske krize Misesova teorija ekonomskih ciklusa: Kada centralne banke umjetno snižavaju kamatne stope, potiču pogrešne investicije ("boom"), što na kraju vodi u recesiju ("bust"). Zlatni standard bi ograničio ovakve manipulacije jer bi novčana ponuda rasla sporije i stabilnije.
4. Fiat novac gubi vrijednost s vremenom (monetarna erozija) Dolar iz 1913. godine vrijedio je 100 centi, dok danas vrijedi manje od 4 centa. Nasuprot tome, zlato i srebro zadržavaju kupovnu moć stoljećima. Rothbard i Huerta de Soto tvrde da bi zlato zaštitilo štednju od propadanja.
5. Centralne banke kontroliraju ekonomiju, a ne tržište Monetarna politika (Federalne rezerve, ECB itd.) služi interesima vlada i financijskih elita. Bez fiat novca i centralnih banaka, tržište bi samo određivalo kamatne stope i ponudu novca. Hayek je predložio konkurentske valute kako bi se izbjegla državna manipulacija.
6. Fiat novac je politički alat (eksproprijacija kroz inflaciju) Inflacija je skriveni porez – štediše i radnici gube kupovnu moć, dok dužnici (vlade i banke) profitiraju. Države mogu zamrznuti ili devalvirati novac (npr. konfiskacija zlata u SAD-u 1933.). Fekete je tvrdio da je zlato jedini novac koji štiti građane od vladine eksproprijacije.
7. Zlato i srebro su novac s dugom poviješću Tisućama godina, zlato i srebro su bili novac u gotovo svim civilizacijama. Fiat valute uvijek na kraju propadnu, dok zlato ostaje. Voltaire: "Papirni novac na kraju se vraća na svoju intrinzičnu vrijednost – nulu." Zaključak

Ovi ekonomisti tvrde da bi povratak na zlatni standard ili privatne valute spriječio inflaciju, financijske krize i političku manipulaciju novcem. Smatraju da bi tržišno određeni novac bio stabilniji i pošteniji ekonomski sustav.

___________
Banka stvara novi novac iz ničega, a ne mora, kao svi ostali, stjecati novac proizvodnjom i prodajom svojih usluga. Ukratko, banka je već iu svakom trenutku u stečaju; ali bankrot se otkrije tek kada klijenti postanu sumnjičavi i počnu "bježati u banku". Nijedno drugo poduzeće ne doživljava fenomen poput "trčanja". Nijedno drugo poduzeće ne može preko noći gurnuti u stečaj samo zato što su njegovi klijenti odlučili vratiti vlastitu imovinu. Nijedan drugi posao ne stvara fiktivni novi novac, koji će ispariti kada se doista procijeni.

Strašne ekonomske učinke frakcijskog bankovnog novca istražit ćemo u sljedećem poglavlju. Ovdje zaključujemo da, moralno, takvo bankarstvo ne bi imalo ništa više prava na postojanje na istinski slobodnom tržištu od bilo kojeg drugog oblika implicitne krađe. Istina je da novčanica ili depozit zapravo ne kaže na svojoj prednjoj strani da skladište jamči da će u svakom trenutku imati punu pokriću zlata pri ruci. Ali banka obećava da će otkupiti na zahtjev, pa kada izda bilo kakve lažne potvrde, već počinje prijevaru, budući da banci odmah postaje nemoguće zadržati svoj zalog i otkupiti sve svoje novčanice i depozite. Prijevara je, dakle, počinjena odmah kada se dogodi čin izdavanja pseudopotvrda. Koje su posebne potvrde lažne može se otkriti tek nakon što se dogodi juriš na banku (budući da su sve potvrde slične), a potraživatelji koji kasne budu ostavljeni na cedilu.

Ako prijevara treba biti zabranjena u slobodnom društvu, onda bi bankarstvo s djelomičnim rezervama moralo doživjeti istu sudbinu. (Odlomak iz eseja Murraya Rothbarda:" Šta je Vlada učinila našem novcu")